Plenković oko izbora ustavnih sudaca: Oporba ima dva dana da se sabere

Premijer Andrej Plenković komentirao je proces izbora ustavnih sudaca i rekao da "imamo oporbu koja ne želi popuniti prazna mjesta u Ustavnom sudu" te da imaju dva dana da se saberu jer će se u petak održati sjednica Odbora za Ustav na kojoj će biti predloženi kandidati za ustavne suce.

Premijer je istaknuo u izjavi koju je dao nakon komemoracije u Jasenovcu, da su HDZ-ov Ivan Malenica i SDP-ov Saša Đujić još u Istanbulu, na međunarodnom skupu, među ostalim, razgovarali o temi ustavnih sudaca. U tim razgovorima, rekao je, iskristalizirala su se dva kandidata, dugogodišnji sudac Vrhovnog suda Željko Palajić i ugledni odvjetnik Mladen Sučević koji su Đujiću, kaže, prihvatljivi.

Dodao je da su izabrali dvoje kandidata koje podržavaju "ne zato što su im u rodu, što su članovi HDZ-a, što su dobri s bilo kim u parlamentarnoj većini, nego zato što su stručni i kompetentni, u zrelim godinama života i nisu bili politički angažirani". Jedan je, nastavio je premijer, cijelu karijeru proveo kao sudac i godinama je bio sudac Vrhovnog suda, a drugi je ugledni odvjetnik.

- Naš cilj je bio da pokušamo sugerirati ljude koji bi mogli biti prihvatljivi i oporbi po svojim stručnim i profesionalnim kvalitetama, svom dosadašnjem radu kao sudac i odvjetnik. Sad najedanput nešto što je u Turskoj, Istanbulu, valjda u lijepom ozračju prihvatljivo, sad kad su se vratili kući, sad to više nije prihvatljivo. Jel' nije prihvatljivo zato što su ova dva kandidata problematična? Ako jesu neka kažu. Oni sad nastupaju dva dana, nisu ni zucnuli, ni Hajdaš Dončić, ni Đujić ni Bauk, da imaju nešto protiv kandidata koji su predloženi, rekao je Plenković.

Istaknuo je i kako oni, za razliku od SDP-a, nisu zadovoljni time da Ustavni sud ostane u krnjem sastavu, podsjetivši da je zastupnik SDP-a Arsen Bauk gostujući na jednoj televiziji jutros rekao "da je super da ostane 5:5".

Očito je problem tko predlaže

- To što po zakonu sud mora imati 13 članova, to njih ne zanima. Mi hoćemo popuniti sud i ta tri preostala suca kojih sad od 12. travnja tamo nema. Imate oporbu koja ne želi popuniti prazna mjesta u Ustavnom sudu, osim ako to nisu ljudi koji će biti tamo kao pravnici, stručnjaci, a priori politički angažirani na ideološkim političkim pitanjima u interesu opozicije. Pa tko hoće onda ispolitizirani Ustavni sud? Razumijete. To je cijela bit, poručio je premijer.

Ponovio je da su predložili ljude koji su odlični i da oporba, da ih je sama mogla skicirati, ne bi bolje našla.

- Sad opet ne valja. U čemu je onda problem? Je li problem što imami orkestrirani, lažni narativ opozicije da mi nešto blokiramo ili se u biti krije želja oporbe, SDP-a očito, da ne žele izabrati tri suca. I to je ono što u političkom smislu javnost mora razumjeti. Predstavili smo ljude koji su odlični, koji su odlični jer su oni takvi, ne zato jer smo ih mi takvim učinili, nego želimo kvalitetne ljude u Ustavnom sudu i sad ni to nije dobro. Očito onda nije dobro tko predlaže. Predloženi su možda dobri, ali nisu dobri ako ih predloži parlamentarna većina. To je već sad kapric. To nije ponašanje u skladu s Ustavu i zakonu i dobroj volji da se problem riješi, naglasio je Plenković.

Rekao je i da oporba cijelo vrijeme oteže i da je važno da svi politički komentatori koji pišu o ovoj temi shvate u čemu je problem.

- Čim su se pojavila konkretna imena nema više bježanja, nema narativa 'joj, vezali su izbore za tri mjesta na Ustavnom sudu i Vrhovni sud'. Mi idemo sad u proceduru: u petak ujutro sazvan je Odbor za Ustav, oporba ima dva dana da se sabere, da se skocka i da predloži onoga koga žele. Mi ćemo predložiti kandidate i ići će se na plenarnu sjednicu. Ako budu htjeli podržati, neka ih podrže. Ako ih ne žele podržati, onda neka javno to sruše, pa će se ponavljati natječaj, poručio je Plenković.

Plenković: Podrška sportu, ne nezakonitim radnjama

Premijer Andrej Plenković poručio je da će Vlada nastaviti financijski podržavati hrvatski sport jer je on važna sastavnica hrvatskog društva, ali da podrška sportu ne znači i podršku nezakonitim radnjama u njemu.

Vlada će nastaviti financirati hrvatski sport, iskorake koje smo napravili učinili smo za dobro sportašica i sportaša, trenerica i trenera, klubova i nacionalnih vrsta, to ćemo činiti i dalje, financiranje sporta neće stati, izjavio je Plenković nakon obilježavanja 81. godišnjice proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac.

Naglasio je pritom kako Vladina podrška sportu ne znači i podršku nezakonitim radnjama.

- Upravo obrnuto, smatramo da je to krajnje neprimjereno i u konačnici veliki iskaz nepovjerenja prema onima koji su svim srcem podržavali sport i sportaše, rekao je premijer na novinarski upit o kontroli financiranja sporta. Najavio je ozbiljnu analizu te novi sustav kontrole financiranja sportskih saveza.

Za situaciju u Skijaškom savezu rekao je da je doživljava kao nešto gotovo nevjerojatno.

- Ako bilo gdje postoji nešto što je nezakonito i protupropisno, što zahtijeva djelovanje tijela kaznenog progona, svima su odriješene ruke, poručio je Plenković i naglasio da nitko neće biti zaštićen.

Naglasio je i da nezakonitosti u sportu šalju vrlo lošu poruku, suprotnu od onoga što se htjelo postići, a to je da sport bude dio odrastanja mladih, zdravoga života i da odmakne ljude od devijantnih ponašanja, kriminala, droge i ovisnosti.

Istakno je da je sport važna sastavnica hrvatskog društva, da hrvatski sportaši uživaju veliku podršku hrvatskoga naroda i svi se vesele njihovim uspjesima. Spomenuo je pritom i skoro Svjetsko prvenstvo u nogometu koje će se održati u Sjevernoj Americi, kamo Hrvatska dolazi s broncom i srebrom s posljednjih dvaju prvenstava. Zemlja naše veličine koja dolazi na ovakvo natjecanje može se jedino mjeriti s uspjesima Urugvaja 30-ih godina prošlog stoljeća, rekao je.

- To se događa zahvaljujući talentu, ali i velikom radu klubova, stožera i ljudi koji se bave sportom, dodao je Plenković.

"Kulturu sjećanja treba sustavno jačati i ugraditi u obrazovni sustav"

Premijer Plenković poručio je da Hrvatska treba sustavno jačati kulturu sjećanja i na primjeren način u obrazovni sustav ugrađivati sadržaje o povijesnim zločinima, uz nastavak potpore memorijalnim područjima poput Spomen-područja Jasenovac.

Premijer je, nakon komemoracije "Sjećanje za budućnost", održane u spomen na žrtve i preživjele zatočenike ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, naglasio važnost svjedočanstava preživjelih logoraša, istaknuvši da je cilj graditi tolerantno i uključivo društvo koje poznaje vlastitu povijest i zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata.

Obilježavanjem 81. obljetnice proboja logoraša iz Spomen-područja Jasenovac odaje se počast žrtvama te upozorava na nužnost snaženja kulture sjećanja na zločine ustaškog režima, ali i drugih totalitarnih sustava, dodao je.

U tom je kontekstu istaknuo da je Vlada podržala znanstveni projekt kojim će koordinirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koji ima za cilj sustavna istraživanja o žrtvama 20. stoljeća.

- Kultura sjećanja mora biti sustavna, ugrađena u obrazovni sustav i naše političke vrijednosti, rekao je premijer.

Govoreći o ulaganju u spomen-područje, naveo je da je obnovljen spomenik "Cvijet" arhitekta Bogdana Bogdanovića, kao i komemorativni krug, dok se do iduće obljetnice planira obnova staze i pasarele.

Istaknuo je i važnost obrazovanja, pozvavši ravnatelje i nastavnike da potiču učenike na posjete Jasenovcu kako bi se neposredno upoznali s tim dijelom hrvatske povijesti.

Nema relativizacije zločina iz razdoblja NDH

Upitan može li se istodobno graditi kultura sjećanja i uzvikivati pozdrav "Za dom spremni" na koncertima, odgovorio je da se taj pozdrav pojavljuje u različitim povijesnim kontekstima.

- Mislim da je tu jasna praksa policije i hrvatskih sudova, imate velik broj prekršajnih prijava i presuda, rekao je, dodavši kako je nužno razlikovati njegovu uporabu u razdoblju Drugog svjetskog rata od konteksta Domovinskog rata, u kojem su pojedine pjesme nastale kao ratne budnice.

Komentirajući tvrdnje o relativizaciji zločina iz razdoblja NDH, rekao je da takve ocjene ne stoje te da su poruke Vlade u proteklom razdoblju bile jasne i dosljedne.

- Nema relativizacije, sve naše političke poruke i izjave su jasne i konzistentne, poručio je.

Dodao je i da se uzroci ratnih zbivanja 1990-ih često pogrešno interpretiraju, povezujući ih s politikom tadašnjeg režima u Beogradu i agresijom na Hrvatsku, te naglasio da su stavovi Vlade o osudi svih totalitarizama i o Domovinskom ratu kontinuirani i nedvojbeni.

Cijelu izjavu pogledajte u nastavku: