Plenković o izboru ustavnih sudaca: Oporba ima dva dana da se sabere

Premijer Andrej Plenković komentirao je proces izbora ustavnih sudaca i rekao da "imamo oporbu koja ne želi popuniti prazna mjesta u Ustavnom sudu" te da imaju dva dana da se saberu jer će se u petak održati sjednica Odbora za Ustav na kojoj će biti predloženi kandidati za ustavne suce.

Premijer je u izjavi, koju je dao nakon komemoracije u Jasenovcu, istaknuo da su HDZ-ov Ivan Malenica i SDP-ov Saša Đujić još u Istanbulu, na međunarodnom skupu, među ostalim, razgovarali o temi ustavnih sudaca. U tim razgovorima, rekao je, iskristalizirala su se dva kandidata, dugogodišnji sudac Vrhovnog suda Željko Palajić i ugledni odvjetnik Mladen Sučević koji su Đujiću, kaže, prihvatljivi.

Dodao je da su izabrali dvoje kandidata koje podržavaju "ne zato što su im u rodu, što su članovi HDZ-a, što su dobri s bilo kim u parlamentarnoj većini, nego zato što su stručni i kompetentni, u zrelim godinama života i nisu bili politički angažirani". Jedan je, nastavio je premijer, cijelu karijeru proveo kao sudac i godinama je bio sudac Vrhovnog suda, a drugi je ugledni odvjetnik.

- Naš je cilj bio da pokušamo sugerirati ljude koji bi mogli biti prihvatljivi i oporbi po svojim stručnim i profesionalnim kvalitetama, svom dosadašnjem radu kao sudac i odvjetnik. Sad najedanput nešto što je u Turskoj, Istanbulu, valjda u lijepom ozračju prihvatljivo, sad kad su se vratili kući, sad to više nije prihvatljivo. Nije li prihvatljivo zato što su ova dva kandidata problematična? Ako jesu, neka kažu. Oni sad nastupaju dva dana, nisu ni zucnuli, ni Hajdaš Dončić ni Đujić ni Bauk, da imaju nešto protiv kandidata koji su predloženi, rekao je Plenković.

Istaknuo je i da oni, za razliku od SDP-a, nisu zadovoljni time da Ustavni sud ostane u krnjem sastavu. Podsjetio je da je zastupnik SDP-a Arsen Bauk, gostujući na jednoj televiziji jutros, rekao "da je super da ostane 5:5".

Očito je problem tko predlaže

- To što, prema zakonu, sud mora imati 13 članova, to njih ne zanima. Mi hoćemo popuniti sud i ta tri preostala suca kojih sad od 12. travnja tamo nema. Imate oporbu koja ne želi popuniti prazna mjesta u Ustavnom sudu, osim ako to nisu ljudi koji će biti tamo kao pravnici, stručnjaci, a priori politički angažirani na ideološkim političkim pitanjima u interesu opozicije. Pa tko hoće onda ispolitizirani Ustavni sud? Razumijete. To je cijela bit, poručio je premijer.

Ponovio je da su predložili ljude koji su odlični i da oporba, da ih je sama mogla skicirati, ne bi bolje našla.

- Sad opet ne valja. U čemu je onda problem? Je li problem što imamo orkestrirani, lažni narativ opozicije da mi nešto blokiramo ili se u biti krije želja oporbe, SDP-a očito, da ne žele izabrati tri suca. I to je ono što u političkom smislu javnost mora razumjeti. Predstavili smo ljude koji su odlični, koji su odlični jer su oni takvi, ne zato jer smo ih mi takvim učinili, nego želimo kvalitetne ljude u Ustavnom sudu i sad ni to nije dobro. Očito onda nije dobro tko predlaže. Predloženi su možda dobri, ali nisu dobri ako ih predloži parlamentarna većina. To je već sad kapric. To nije ponašanje u skladu s Ustavu i zakonu i dobroj volji da se problem riješi, naglasio je Plenković.

Rekao je i da oporba cijelo vrijeme oteže te da je važno da svi politički komentatori koji pišu o ovoj temi shvate u čemu je problem.

- Čim su se pojavila konkretna imena nema više bježanja, nema narativa 'joj, vezali su izbore za tri mjesta na Ustavnom sudu i Vrhovni sud'. Mi idemo sad u proceduru: u petak ujutro sazvan je Odbor za Ustav, oporba ima dva dana da se sabere, da se skocka i da predloži onoga koga žele. Mi ćemo predložiti kandidate i ići će se na plenarnu sjednicu. Ako budu htjeli podržati, neka ih podrže. Ako ih ne žele podržati, onda neka javno to sruše, pa će se ponavljati natječaj, poručio je Plenković.

Plenković: Podrška sportu, ne nezakonitim radnjama

Premijer Andrej Plenković poručio je da će Vlada nastaviti financijski podržavati hrvatski sport jer je on važna sastavnica hrvatskog društva, ali da podrška sportu ne znači i podršku nezakonitim radnjama u njemu.

- Vlada će nastaviti financirati hrvatski sport, iskorake koje smo napravili učinili smo za dobro sportašica i sportaša, trenerica i trenera, klubova i nacionalnih vrsta, to ćemo činiti i dalje, financiranje sporta neće stati, izjavio je Plenković nakon obilježavanja 81. godišnjice proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac.

Naglasio je pritom da Vladina podrška sportu ne znači i podršku nezakonitim radnjama.

- Upravo obrnuto, smatramo da je to krajnje neprimjereno i, u konačnici, veliki iskaz nepovjerenja prema onima koji su svim srcem podržavali sport i sportaše, odgovorio je premijer na novinarski upit o kontroli financiranja sporta. Najavio je ozbiljnu analizu te novi sustav kontrole financiranja sportskih saveza.

Za situaciju u Skijaškom savezu rekao je da je doživljava kao nešto gotovo nevjerojatno.

- Ako bilo gdje postoji nešto što je nezakonito i protupropisno, što zahtijeva djelovanje tijela kaznenog progona, svima su odriješene ruke, poručio je Plenković i naglasio da nitko neće biti zaštićen.

Naglasio je i da nezakonitosti u sportu šalju vrlo lošu poruku, suprotnu od onoga što se htjelo postići, a to je da sport bude dio odrastanja mladih, zdravoga života i da odmakne ljude od devijantnih ponašanja, kriminala, droge i ovisnosti.

Istakno je da je sport važna sastavnica hrvatskog društva, da hrvatski sportaši uživaju veliku podršku hrvatskoga naroda i svi se vesele njihovim uspjesima. Spomenuo je pritom i skorašnje Svjetsko prvenstvo u nogometu koje će se održati u Sjevernoj Americi, kamo Hrvatska dolazi s broncom i srebrom s posljednjih dvaju prvenstava. 

-  Zemlja naše veličine koja dolazi na ovakvo natjecanje može se jedino mjeriti s uspjesima Urugvaja 30-ih godina prošlog stoljeća, rekao je.

- To se događa zahvaljujući talentu, ali i velikom radu klubova, stožera i ljudi koji se bave sportom, dodao je Plenković.

Plenković: Vlada već odreagirala na energetsku krizu

Premijer Andrej Plenković izjavio je da će proučiti mjere Europske komisije (EK) za suočavanje s energetskom krizom, istaknuvši, međutim, da je Vlada već odreagirala i usvojila deseti paket mjera vrijedan 450 milijuna eura.

EK u srijedu je predložila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom koju su izazvali američko-izraelski rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta za opskrbu fosilnim gorivima.

Odgovarajući na pitanja novinara u Jasenovcu, Plenković je rekao da nije još stigao vidjeti mjere EK, no pretpostavlja da su sve na tragu onoga što im je predsjednica EK najavila na posljednjem Europskom vijeću.

- Naravno da sve vlade i koordinirana horizontalna aktivnost na europskoj razini treba ići za tim da rast cijena energenata ima što manje efekata na inflatorne pritiske. To je cijeli smisao, a najjednostavnije je manje trošiti. Što se troši manje energije, manji su troškovi, rekao je napominjući kako ne zna živimo li u društvu koje manje troši.

Podsjetio je kako smo imali pet, šest godina energetsku krizu, uzrokovanu eskalacijom rasta cijena energenata i ruskom agresijom na Ukrajinu te kako je Vlada stala svojim mjerama iza gospodarstva i građana.

- Nitko u Hrvatskoj, dok nismo počeli otpuštati mjere prije otprilike godinu i pol dana nije ni osjetio energetsku krizu. Znate što je bio efekt - nitko nije smanjio korištenje grijanja zimi niti je itko smanjio korištenje plina ljeti. Nego dapače, ljudi su doživjeli cijenu energije kao da je priuštiva i trošili su kao da nema te krize, rekao je, ocijenivši da smo "prošli kroz energetsku krizu, kroz koju su druge zemlje prolazile puno teže, praktički bez ožiljaka".

Naveo je i kako smo sada, pet godina od tih kriza u situaciji da je jučer bilo u Hrvatskoj manje od 70 tisuća nezaposlenih - 69.194, a onih koji rade je 1,72 milijuna. "Nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih", rekao je napominjući kako je stopa nezaposlenosti ispod četiri posto, niža od prirodne.

- Tržište rada koje vapi za radnicima, zato ih nadomještamo stranim radnicima, ekonomija koja pulsira. Tu sad samo treba onaj element zdravog razuma kod svih aktera na tržištu da nepotrebno ne povećavaju cijene. Ne može za par euro centi rasta dizela sad baš poskupit sve, kazao je.

Ponovio je kako je Vlada svojim mjerama građanima, gospodarstvu, institucijama, općinama, gradovima, županijama, udrugama, fakultetima, domovima za starije, bolnicama, školama, omogućila "da nitko nije ni trepnuo u energetskoj krizi pet godina".

- Nitko nije došao u poziciju da ne može platit režije, istaknuo je Plenković napominjući kako bi da su pustili cijene tržišne u jednom trenutku cijena plina bi bila 17 puta veća. To se nije dogodilo jer je Vlada djelovala, kazao je.

- Djelovali smo i tako ćemo djelovati i sada. Proučit ćemo paket s kojim je Komisija izašla, vidjet ćemo što je komplementarno za nacionalne razine, ali mi smo već odreagirali. Naš je paket usvojen, 450 milijuna eura vrijedan deseti paket mjera. Sve skupa devet milijardi eura pomoći. Poljoprivrednicima koje muči rast cijena plavog dizela 20 milijuna eura, ribarima osam milijuna eura, potpora ugroženim kupcima energenata, onima koji pružaju socijalne usluge, udomiteljima itd. Mi djelujemo sa ili bez ovoga što je napravila Komisija, ali veselim se da su i oni nešto napravili, istaknuo je Plenković.

"Kulturu sjećanja treba sustavno jačati i ugraditi u obrazovni sustav"

Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu da Hrvatska treba sustavno jačati kulturu sjećanja i na primjeren način u obrazovni sustav ugrađivati sadržaje o povijesnim zločinima, uz nastavak potpore memorijalnim područjima poput Spomen-područja Jasenovac.

Plenković je, nakon komemoracije "Sjećanje za budućnost", održane u spomen na žrtve i preživjele zatočenike ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, naglasio važnost svjedočanstava preživjelih logoraša, istaknuvši da je cilj graditi tolerantno i uključivo društvo koje poznaje vlastitu povijest i zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata.

Obilježavanjem 81. obljetnice proboja logoraša iz Spomen-područja Jasenovac odaje se počast žrtvama te upozorava na nužnost snaženja kulture sjećanja na zločine ustaškog režima, ali i drugih totalitarnih sustava, dodao je.

U tom je kontekstu istaknuo da je Vlada podržala znanstveni projekt kojim će koordinirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koji ima za cilj sustavna istraživanja o žrtvama 20. stoljeća.

- Kultura sjećanja mora biti sustavna, ugrađena u obrazovni sustav i naše političke vrijednosti, rekao je premijer.

Govoreći o ulaganju u spomen-područje, naveo je da je obnovljen spomenik "Cvijet" arhitekta Bogdana Bogdanovića, kao i komemorativni krug, dok se do iduće obljetnice planira obnova staze i pasarele.

Istaknuo je i važnost obrazovanja, pozvavši ravnatelje i nastavnike da potiču učenike na posjete Jasenovcu kako bi se neposredno upoznali s tim dijelom hrvatske povijesti.

Nema relativizacije zločina iz razdoblja NDH

Upitan može li se istodobno graditi kultura sjećanja i uzvikivati pozdrav "Za dom spremni" na koncertima, odgovorio je da je kultura sjećanja "nešto što radimo kontinuirano, što radimo kroz naš obrazovni sustav, što su naše političke vrijednosti naše platforme".

- Što se tiče te jedne jedine pjesme koja je vezana za početak Domovinskog rata, mi smo bezbroj puta opisali u kojem kontekstu je ona spjevana i napravljena, kao budnica u Domovinskom ratu i mislim da to treba itekako odvojiti od ovoga što se odnosi na Drugi svjetski rat.

- Mislim da je tu jasna praksa policije i hrvatskih sudova, imate velik broj prekršajnih prijava i presuda, rekao je, dodavši kako je nužno razlikovati njegovu uporabu u razdoblju Drugog svjetskog rata od konteksta Domovinskog rata, u kojem su pojedine pjesme nastale kao ratne budnice.

Komentirajući tvrdnje o relativizaciji zločina iz razdoblja NDH, rekao je da takve ocjene ne stoje te da su poruke Vlade u proteklom razdoblju bile jasne i dosljedne.

- Nema relativizacije, sve naše političke poruke i izjave su jasne i konzistentne, poručio je.

Dodao je i da se uzroci ratnih zbivanja 1990-ih često pogrešno interpretiraju, povezujući ih s politikom tadašnjeg režima u Beogradu i agresijom na Hrvatsku, te naglasio da su stavovi Vlade o osudi svih totalitarizama i o Domovinskom ratu kontinuirani i nedvojbeni. 

Cijelu izjavu pogledajte u nastavku: