Plenković: Hrvatska se ne vodi pesimizmom, nego povjerenjem

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podnio je u srijedu Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu Vlade, kojim ujedno obilježava i početak 10. godine mandata, istaknuvši da se Hrvatska ne vodi pesimizmom, nego povjerenjem i odgovornošću.

Premijer Andrej Plenković otvorio je izvješće o stanju države i nacije tvrdnjom kako su rezultati proteklih izbornih ciklusa potvrda političke stabilnosti u RH.

- Činjenica da smo ovdje tri mandata zaredom, potvrda je političke stabilnosti u Hrvatskoj. S našim partnerima u parlamentarnoj većini nastojimo obnavljati povjerenje naših sugrađana koji su nam tri puta dali povjerenje da vodimo zemlju, rekao je.

Kako je naglasio premijer, "današnje globalne okolnosti su takve da mir i sigurnost nisu više zajamčeni".

- Ruska agresija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku i u Africi, rastući migracijski pritisci, klimatske krize i kibernetičke prijetnje, duboko mijenjaju okolnosti u kojima djelujemo. U takvom svijetu svaka država mora jasno definirati i štititi nacionalne interese, ali i ostati vjerna svojim vrijednostima i načelima, kazao je.

Ustvrdio je kako je RH kao članica Europske unije i NATO-a pouzdan partner.

"Vlada ne smatra da je riješila sve probleme, ali se trudi da građani žive bolje"

Poručio je kako njegova Vlada, za razliku od onih koji u svakoj krizi traže razdor, a ne rješenja, traži zajedništvo, stabilnost i napredak.

- Hrvatska se ne vodi pesimizmom, nego povjerenjem i odgovornošću, rekao je premijer podnoseći Saboru Godišnje izvješće o radu svoje Vlade, drugo u trećem mandatu njegove Vlade, a ukupno deveto otkad je premijer.

- Vlada ne smatra da je riješila sve probleme, da je sve što radi idealno, ali trudi se da građani žive bolje, da gospodarstvo bude otpornije, rekao je premijer.

Oporbi, koja je koristeći formu zahtjeva za stankom, kritizirala rad Vlade, spočitavajući joj da u krivom smjeru vodi državu i da zapravo ne zna kako se u njoj živi, odgovorio je da to nije točno.

- Netko tko ima čast voditi Hrvatsku devet godina, sigurno zna kako se u njoj živi, rekao je Plenković.

Godišnje Izvješće je strukturirao na pet prioriteta Vladina Programa: na gospodarski snažnoj i otpornoj Hrvatskoj, na Hrvatskoj koja potiče demografski oporavak i socijalnu uključenost, na digitalno naprednoj i obrazovanoj Hrvatskoj, na zelenu i održivu Hrvatska, te na sigurnu i međunarodno uvaženu Hrvatsku.

Pritom je odgovorio na kritike iz oporbe istaknuvši da je broj ljudi u riziku od siromaštva smanjen iz vremena kada je SDP bio na vlasti s 1,2 milijuna na 800 tisuća. Naglasio je i da pravosudna tijela ne štite nikoga te korupcija ima ime i prezime. Odbacio je i optužbe iz Mosta da štite pedofiliju, te da nekontrolirano uvozimo stranu radnu snagu.

- Tvrdnje da ćemo slušati nekakve šarene laže i ljubičaste slike iz Hrvatske nisu točne, zadaća Vlade je podnijeti izvješće što radi. Vlada ne smatra da je riješila sve probleme niti smatra da je sve što čini idealno, ali smatramo da se svakoga dana trudimo i borimo da Hrvati žive bolje i da nam gospodarstvo bude snažnije i otpornije, poručio je.

- Imputirati nama da ne znamo kako se živi u Hrvatskoj možda je nešto najbezobraznije i najnetočnije, netko tko ima čast voditi Vladu devet godina taj sigurno zna kako se u Hrvatskoj živi, dodao je.

"Inozemni dug države prvi put manji od ukupne štednje građana"

Premijer se pohvalio i podatkom kako je prvi put u povijesti Hrvatske inozemni dug države manji od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.

- Građani trenutno drže 8,5 posto hrvatskog javnog duga, tj. 4,45 milijardi eura, što je potvrda povjerenja u vođenje javnih financija, rekao je Plenković podnoseći Hrvatskom saboru Godišnje izvješće Vlade.

Naveo je kako je država štednju građana aktivirala u korist razvoja - kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa.

- Građani su podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti 11,4 milijardi eura, a usto je otvoreno 52 tisuća novih računa u Središnjem klirinškom društvu (SKDD-u), čime je unesena nova dinamika na tržište kapitala. Time je 323 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, a ne bankama, kazao je.

- U tome je najvažnije povjerenje, građani svoju štednju iz komercijalne banke ulažu u državu, a to govori da vjeruju kud država ide, rekao je premijer.

Do konca mandata Zakon o starijim osobama

Premijer Plenković najavio je da će njegova Vlada do kraja mandata donijeti Zakon o starijim osobama kako bi se cjelovito uredila prava i usluge treće dobi.

- Donijet ćemo ga u dijalogu sa strankama umirovljenika, maticom i sindikatima, rekao je premijer podnoseći Hrvatskom saboru Godišnje izvješće Vlade.

Osvrnuo se i na kritike o sporom rješavanju zahtjeva za dobivanje inkluzivnog dodatka.

- Pokrenuto je gotovo 350 tisuća postupaka, a riješeno više od 240 tisuća, više od 185 tisuća građana već prima inkluzivni dodatak, rekao je.

- Primaju više nego su primali ranije (prije objedinjavanja prava), nitko neće biti u gorem položaju nego prije, nitko, poručio je premijer.

Kada je riječ o zdravstvu, naglasio je da je u taj sektor uloženo 2, 5 milijarde eura, te da u mandatu ministrice Irene Hrstić očekuje napredak kod lista čekanja.

- Želimo da suzbije korupcija u zdravstvu koja je u zadnje vrijeme postala itekako vidljiva i želimo bolju kontrolu javnih nabava, kazao je.

"Rast 18 uzastopnih kvartala prema stopama među najbržima u EU-u"

- Hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala, među najbržim stopama u Europskoj uniji, a za ovu godinu očekuje se rast na godišnjoj razini od 3,3 posto, rekao je u srijedu premijer.

Kaže da je BDP po stanovniku dosegnuo 77 posto prosjeka EU-a, a do kraja Vladina mandata cilj je premašiti 80 posto.

Kao sliku, prema njegovim riječima odgovorne fiskalne politike, naveo je zadržavanje deficita ispod tri posto i smanjenje javnog duga na 56,9 posto BDP-a.

Spomenuo je i da tri vodeće rejting agencije - Fitch, Moodys i Standard & Poors, drže rejting Hrvatske u investicijskoj kategoriji A.

Očekuje da će iduće godine Hrvatska postati članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Kada je riječ o plaćama, kaže da je od 2016. minimalna bruto plaća porasla za 134 posto, prosječna plaća za 92 posto, medijalna plaća za 90 posto i prosječne mirovine za 93 posto.

Otvoreno je, dodaje, preko 300 tisuća novih radnih mjesta pa je danas u Hrvatskoj rekordnih milijun i 780 tisuća osiguranika i povijesno niska razina nezaposlenosti od oko četiri posto, sa 76 tisuća nezaposlenih, a omjer nezaposlenih i zaposlenih je 1:23, u odnosu na 1:4 u 2016. godini.

Podsjetio je i na državne pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog covida, inflacije i energetske krize vrijedne ukupno 8,5 milijardi eura. Tvrdi da je zahvaljujući tome očuvana socijalna kohezija i zaštićeni najranjiviji.

Neopravdano bogaćenje na krizi

- Ograničenjem cijena struje, plina, goriva i osnovnih namirnica spriječili smo pad životnog standarda i očuvali kupovnu moć građana, rekao je Plenković i dodao kako nije u redu da se pojedini trgovci, dobavljači, građevinski sektor i drugi neopravdano bogate na krizi i na pomoći koju je država osigurala svima.

Govoreći o poreznim rasterećenjima, spomenuo je da je proveden akcijski plan smanjenja parafiskalnih nameta u vrijednosti 135 milijuna eura.

- Pozitivno je da su u 2024. poduzeća ostvarila rekordne prihode od 170 milijardi eura i rekordnu dobit od 10 milijardi eura, rekao je Plenković.

Istaknuo je i rast industrijske proizvodnje od 3,6 posto u prvih osam mjeseci ove godine te rast robnog izvoza za 4,2 posto u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani, a pritom izvoz prerađivačke industrije raste 5,5 posto.

Plenković kaže i da je Hrvatska sigurno i predvidljivo mjesto za strana ulaganja te da je put u povijesti inozemni dug države manji je od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.

Vlada je prema njegovim riječima štednju aktivirala u korist razvoja, kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa pri čemu su građani podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti 11,4 milijardi eura.

- Time je 323 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, a ne bankama, kaže Plenković.

Dobra turistička godina, veliki prometni projekti, energetska sigurnost

- Važna gospodarska grana u Hrvatskoj ostaje turizam, kaže premijer i navodi da dosadašnji dio turističke godine pokazuje dobre rezultate, s 20,4 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja, koji su rezultirali i rekordnim prihodima.

Pozvao je na odgovorno formiranje cijena u turizmu.

Govorio je i o nizu prometnih projekata kao što su obnova i modernizacija Tunela Učka, ulaganja u luke, obilaznice itd. Prioritetnom je označio izgradnju ceste Omiš - Split. Nije zadovoljan brzinom investicija u željeznice i kaže da bi ih trebalo ubrzati.

Plenković je istaknuo da je zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku, osigurano dovoljno plina za Hrvatsku i susjede.

Govoreći o poljoprivredi, rekao je da je cilj osigurati prehrambenu samodostatnost.

"Čvrsto stojimo uz Ukrajinu, dvodržavno rješenje na Bliskom istoku"

Hrvatska nastavlja čvrsto stajati uz Ukrajinu, podupire dvodržavno rješenje na Bliskom istoku kao i proširenje EU-a te nastavlja brinuti za svoju dijasporu, rekao je Plenković.

- Nastavljamo podršku Ukrajini, trajnu i stalnu, rekao je Plenković u dijelu izvješća o radu vlade koje se odnosi na vanjsku politiku.

Što se tiče sukoba između Izraela i Hamasa, Plenković je spomenuo sporazum koji je potpisan u ponedjeljak te kazao kako cijeli proces ide prema dvodržavnom rješenju što Hrvatska podržava.

Hrvatska je od početka rata u pojasu Gaze osudila teroristički napad Hamasa na Izrael u listopadu 2023., kao i stradavanje civila u pojasu Gaze.

U ponedjeljak su države posrednice u pregovorima o kraju rata u Gazi - Egipat, Katar i Turska s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom - potpisali dokument o kraju rata u Pojasu Gaze na međunarodnom sastanku na vrhu dvadesetak svjetskih čelnika u egipatskom Šarm el-Šeiku.

Dokument se temelji na 20 točaka Trumpovog mirovnog plana, od kojih se mnoge još trebaju jasnije razraditi.

Plenković je ponovio i da je Hrvatska među najvećim zagovarateljima europskog proširenja, i na zapadnom Balkanu i šire, izdvajajući BiH koja je uvijek u "središtu interesa hrvatskih napora".

Zemlje kandidati na zapadnom Balkanu su BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija, te potencijalni kandidat Kosovo, a kandidatkinje su i Moldavija, Ukrajina i Gruzija. Većina njih počela je i pristupne pregovore.

- Vodimo računa i o Hrvatskoj dijaspori, kazao je premijer, posebno ističući projekt Ljetna škola domovina kroz koji mladi Hrvati iz cijelog svijeta dolaze u Hrvatsku i upoznaju zemlju svojih predaka.

Ulaganje u obrazovanje

Izdvojio je i važnost ulaganja u obrazovni sustav. Do 2030. želimo da svako dijete ima mjesto u vrtiću i da sve osnovne škole rade u jednoj smjeni, poručio je.

- Studenti i dalje plaćaju obrok u menzi 0,86 eura zahvaljujući mjerama Vlade, rekao je uz ostalo.

Premijer je naglasio i važnost jačanja povjerenja u pravosuđe i institucije. Najavio je i novi zakon o prostornom uređenju, o gradnji i energetskoj učinkovitosti.

Zahvalio zastupnicima nacionalnih manjina na dobroj suradnji i poručio kako želi da se svaki pripadnik nacionalne manjine u Hrvatskoj dobro osjeća, kao što vodimo računa i o Hrvatima izvan Hrvatske.

Premijer je zaključio kao nas u budućnosti očekuju ogromni izazovi, sigurnosni, energetski, klimatski i ostali. "Vodit ćemo računa da građanima osiguramo sigurnost, nastavimo rast plaća, mirovina i životnog standarda, suzbijamo inflaciju i nejednakost", kazao je.   

"Kada se sluša oporbu, dojam je da u RH svi umiru od gladi"

Premijer se ranije u srijedu, uoči podnošenja izvješća, osvrnuo na oporbene tvrdnje da se dolazi hvaliti u Sabor kazavši da bi, kada bi slušao one koji govore da ovdje ništa ne vrijedi, imao dojam da u Hrvatskoj svi umiru od gladi, da se ništa nije napravilo, izgradilo, da nisu narasle plaće i mirovine.

- To su ovi koji stvarno kuže i imaju doticaj s realnošću, dok mi, koji radimo svaki dan 20 sati, mi nemamo veze s realnošću, mi živimo na Marsu, to je otprilike ta teza, uzvratio je oporbi.