Odbor za EU fondove podržao Mikuš Žigman za novu ministricu

Saborski Odbor za regionalni razvoj i Fondove EU podržao je kandidatkinju za ministricu regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman nakon što je odgovarala na pitanja zastupnika na tom odboru gdje ju je predstavio i premijer Andrej Plenković.

Na Odboru je premijer Plenković kazao za Mikuš Žigman da je vrlo kvalificirana, stručna i iskusna u domeni rada u Vladi u kojoj je više od šest godina bila državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva. Posebno je, naglasio je, verzirana u kontekstu europskih tema i upravljanju europskim fondovima.

Odbor je sa sedam glasova "za" i jednim suzdržanim iskazao povjerenje Mikuš Žigman. Sabor će o njoj glasati sutra, 15. srpnja.

- Osim što je bila u Ministarstvu gospodarstva, ranije je bila čelnica Središnje agencije za financiranje i ugovaranja i riječ je o budućoj ministrici koja zaista detaljno pozna način na koji je Hrvatska koristila fondove, u pretpristupnoj fazi, a onda i u fazi nakon što je postala članica Europske unije. Logika kojom sam se vodio bila je da pronađemo novu članicu Vlade koja će od prvog dana biti u potpunosti sposobna vladati svim tim procesima, pojasnio je Plenković.

- Vjerujem da će pridonositi realizaciji programa Vlade i biti dodana vrijednost Vladi, kazao je.

"Nastavit ćemo se približavati najrazvijenijim državama članicama EU-a"

Mikuš Žigman navela je kako njezin cilj nije da se sredstva samo povuku nego i da se strateške ulože u strukturne projekte koji imaju najveći učinak. Pred nama je kroz razdoblje od devet godina iskoristiti 15 milijardi eura, sada smo na pola puta i treba pokrenuti investicijski ciklus kroz više od 310 poziva koji su vrijedni osam milijardi eura, rekla je.

- U smislu korištenja aktualne financijske perspektive uložit ću energiju u ubrzanje dinamike objave poziva, dinamizaciju postupka ugovaranja i provedbe i, što je najbitnije, ovjeravanje tih sredstava prema tijelima Europske komisije, najavila je Mikuš Žigman.

Navodeći niz ciljeva koje je sebi postavila, istaknula je da svoju buduću funkciju ne shvaća samo kao političku dužnost.

- Moja je obveza doista voditi računa o tome da svaki kutak Hrvatske, bilo da je riječ o urbanom središtu, otočkom mjestu, slavonskom selu ili brdskoj općini, dobije svoje mjesto u regionalnom razvoju i da su njihove razvojne potrebe uvažene u planiranju regionalnog razvoja, rekla je.

- Pred nama je vrlo dinamično razdoblje i nastavit ćemo se približavati najrazvijenijim zemljama članicama EU-a. Brinut ću o tome da se sva sredstva troše odgovorno, transparentno i zakonito, i u tome neće biti nikakvih iznimki, a Hrvatska mora biti zemlja koja daje priliku svim svojim građanima, zaključila je Mikuš Žigman u uvodnom obraćanju Odboru.

Nedostatak kadrova, "povlačenje" novaca, kohezijska politika, Zakon o regionalnom razvoju

Lijevu oporbu zanimalo je kako Mikuš Žigman misli riješiti nedostatak kadrova, zastoj u povlačenju novca, unaprijediti iskorištenost fondova za socijalne politike.

- Fluktuacija ljudi u sustavu nešto je na što treba računati, ali se trudimo ljude i zadržati i kontinuirano educirati, rekla je.

Što se tiče slabijeg povlačenja novca, na što je upozoravao i HUP, Mikuš Žigman je rekla da je to podatak iz ožujka ove godine, da nije zadnji recentni podatak, da se u ovom trenutku može govoriti o više od 40 posto ugovorenih sredstava. Otklonila je tezu da Hrvatska neće povući sva sredstva, da je pred isplatom 6. tranša, a 7. je u pripremi.

- Svjesni smo ambicioznih rokova, cijeli sustav vrlo vrijedno radi na tome, možete biti sigurni da ćemo u tom smislu staviti na raspolaganje sve kapacitete i energiju, odgovorila je.

Na opasku SDP-ove Sanje Radolović da je javna nabava usko grlo, da se krajnji korisnici bore 'u šumi birokracije' i s kompliciranom procedurom, Mikuš Žigman rekla je da je Zakon o javnoj nabavi saživio u hrvatskom sustavu i "da smo neke boljke prevazišli", no da je potrebna bolja koordinacija između svih tijela u procesu i da će to nastojati poboljšati.

HDZ-ove zastupnike zanimalo je kako će se Hrvatska postaviti kada je u pitanju revizija kohezijske politike, što će napraviti kako bi se smanjile razlike između regija na Jadranu i kopna, što ministarstvo planira po pitanju jačanja odnosa sa zemljama na jugoistoku Europe, posebice s BiH i zemljama gdje žive Hrvati. Zanimale su ih i mjere za urbanih razvoj, ali i razvoj manjih gradova koji nisu uključeni u ITU mehanizam.

Mikuš Žigman napomenula je da se priprema novi Zakon o regionalnom razvoju koji stavlja naglasak i na ta pitanja. Istaknula je kako važno razvijati gradove, ali imati i balansirani pristup prema drugim područjima. Podsjetila je na programe za suradnju s hrvatskim zajednicama u susjednim zemljama čime se šalje, kaže, i politička poruka Hrvatima u tim zemljama da o njima Hrvatska brine.

Radolović jje Plenkovića upitala zašto se kasni s povlačenjem novca iz višegodišnjeg financijskog okvira jer je povučeno samo 5,7 posto novca i zašto je Nacionalni plan oporavka i otpornosti "papirnata reforma" odnosno da natječaja nema ili kasne.

- Hrvatska je među 3 ili 4 zemlje koje su najučinkovitije i da svi podaci na to upućuju, odgovorio je Plenković. Osim toga, dodao je, čekao se i važan Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH, što je jedan od uvjeta za članstvo u OECD-u, pa je uvjeren da će do sredine 2026. sve biti spremno.

Kvalifikacije Mikuš Žigman

Mikuš Žigman se za novu ministricu europskih fondova predlaže nakon što je Šime Erlić napustio tu dužnost i na lokalnim izborima postao gradonačelnik Zadra.

Prethodno je bila državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva u dva mandata te ima bogato iskustvo upravljanja velikim sustavima u državnom i privatnom sektoru.

Od 2005. do 2011. bila je zamjenica državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije godine, a tijekom mandata sudjelovala je u izradi Strateškog okvira za razvoj 2006. - 2013. (Nacionalne razvojne strategije), pripremi strateških dokumenata za korištenje pretpristupnih i strukturnih fondova EU-a i uspostavi cjelokupnog institucionalnog sustava za upravljanje pretpristupnim programima i strukturnim fondovima u Hrvatskoj.

Bila je voditeljica radne skupine za poglavlje 22 pregovora s Europskom unijom - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.

Od 2012. do 2016. bila je ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a, a od siječnja 2023. do srpnja 2025. bila je direktorica sektora Poslovna održivost i zelena transformacija u Podravci.

O kandidatkinji za ministricu raspravlja se samo na matičnom Odboru za regionalni razvoj i fondove Europske unije, dok se na plenarnoj sjednici o tome neće raspravljati, nego će se samo u utorak, zadnjeg dana prije saborske ljetne stanke, glasati o novoj članici Plenkovićeva kabineta.