Plenković: Parlamentarna većina podržat će Mirtu Matić

"Većina će podržati Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda"

Vladajuća većina podržat će Mirtu Matić, kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda koju je Hrvatskom saboru formalno predložio predsjednik Republike Zoran Milanović. Potvrdio je to premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako je HDZ zadovoljan njezinim životopisom i predstavljanjem na sjednici Odbora za pravosuđem naveo je novinar Šime Vičević u izravnom javljanju za Dnevnik.

O izboru Mirte Matić trebalo bi se glasati 15. svibnja u Hrvatskom saboru, a za njezin izbor potrebna je obična većina od 76 zastupnika. S obzirom na to da vladajuća većina raspolaže s 79 ruku, njezin izbor se smatra izvjesnim.

Istoga dana Sabor bi trebao odlučivati i o izboru troje novih ustavnih sudaca, za što je potrebna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 101 glas.

Taj izbor, međutim, ovisi o dogovoru HDZ-a i oporbe, do kojeg već mjesecima ne dolazi. Štoviše, posljednji signali upućuju na to da oporba možda neće sudjelovati u procesu izbora, što bi značilo da bi postupak mogao propasti i biti ponovljen.

Dok oporba proziva vladajuće, HDZ uzvraća istim tonom, a premijer Plenković poručuje kako je odgovornost za stanje u Ustavnom sudu na oporbenim zastupnicima, što se, kako navodi, vidi i kroz probleme u funkcioniranju sudskih vijeća.

"Odgovornost za Ustavni sud na oporbi"

Predsjednik Vlade rekao je da će vladajući idući tjedan u Hrvatskom saboru izabrati predsjednicu Vrhovnog suda Mirtu Matić s ili bez oporbe, a ako se ne izaberu tri ustavna suca teret političke odgovornosti za nefunkcioniranje Ustavnog suda bit će na oporbi.

- Ne znam koji će argument oporba danas ili sutra iznijeti pred hrvatsku političku, stručnu i opću javnost da kažu zbog čega ne žele odabir sudaca Ustavnog suda. U našoj analizi jedini mogući razlog je u biti da ni ne žele popuniti Ustavni sud, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.

Istaknuo je da su time "ogoljeli priču skroz do kraja" te sve teze o nekakvoj okupaciji, ucijeni, vezivanju i protuustavnosti padaju u vodu.

- Sada je ostala oporba sa svojim saborskim mandatima, i s prijedlogom koji je napravljen na saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav i koji će u petak, 15. svibnja doći na glasovanje u Hrvatski sabor. Od danas je loptica na njihovom terenu ali i velika politička odgovornost za funkcioniranje ili ne funkcioniranje Ustavnog suda, rekao je.

Plenković je napomenuo da je HDZ u siječnju, kada su vidjeli da nema nikakvog napretka oko dogovora s oporbom o izboru troje preostalih sudaca Ustavnog suda, rekao kako žele da se u smislu popunjavanja riješe Vrhovni i Ustavni sud.

Naime, 12. travnja istekao je produljeni šestomjesečni mandat bivšem predsjedniku te institucije Miroslavu Šeparoviću, te sucima Mati Arloviću i Goranu Selancu.

"Oporba putem ljudi koje je predložila u Ustavni sud paralizira institucije"

Vladajuća većina u saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložila je kandidate Željka Pajalića, Mladena Sučevića i Gorana Selanca, ali njihovom izboru se protivila oporba.

Predsjednik HDZ-a upozorio je da sada krnji sastav Ustavnog suda ne funkcionira jer su u njemu protiv formiranja tročlanih vijeća Ustavnog suda, oni ustavni suci koje je prije godinu i pol dana predložila oporba.

- Ti isti suci koje su oni predložili su protiv formiranja vijeća. Zašto, nama nije poznato. Osim ako ne žele potpunu paralizu Ustavnog suda, a to su upravo postigli. Ustavni sud danas ne radi. Danas, apropo okupacije i paralize institucija to radi oporba putem ljudi koje su oni predložili u Ustavni sud, kazao je.

Plenković je naglasio je da je HDZ za ustavne suce predložio neovisne i stručne kandidate, ali oporba ne želi ni da funkcionira krnji Ustavni suda a niti žele izabrati preostala tri suca tog suda.

"Sukob oko dolaska američkog broda"

Predsjedništvo HDZ-a održano je i u znaku obilježavanja devete godišnjice od kada je Gordan Jandroković preuzeo dužnost predsjednika Hrvatskog sabora.

Jedna od tema bila je i jučerašnja reakcija predsjednika Republike Zorana Milanovića na dolazak američkog ratnog broda u Dubrovnik. Milanović je poručio kako Hrvatska ne bi trebala dopuštati ulazak stranih ratnih brodova u teritorijalne vode bez suglasnosti Sabora te je ocijenio kako je pomorski zakonik, koji Vladi omogućuje takve odluke, protuustavan.

Na te je tvrdnje reagirao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, poručivši kako ne vidi problem u dosadašnjoj praksi.

- To se događalo i dok je on bio predsjednik Vlade, koliko sam shvatio. Ako smatra da je nešto sporno, neka se obrati Ustavnom sudu, nemam drugog komentara, rekao je Jandroković.

Upitan za komentar izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića da bi Hrvatski sabor trebao odobriti ulazak ratnih brodova u hrvatske luke, posebice ako se radi o brodovima koji dolaze iz ratnih operacija, Plenković je odgovorio kako misli da je njemu (Milanoviću) dosadno jer je taj brod došao u našu zemlju na temelju istog Pomorskog zakonika koji postoji od 1994. godine.

- Naše je tumačenje da to ne zahtijeva odluku Hrvatskog sabora jer ti ljudi nisu došli niti u vojnu misiju u Hrvatskoj niti u vojno djelovanje u našoj zemlji. Oni su došli ovdje da bi obavili rutinski posjet u jednoj od naših luka kao što ih obavljaju već godinama svi, uključujući i razdoblje kada je on (Milanović) bio premijer. Što tada nije slao Saboru ovaj zahtjev, kazao je.

- Kada je nekome dosadno onda izmišlja stvari. Ako mu je problem s tim zakonom neka pokrene ocjenu ustavnosti i neka mu paralizirani Ustavni sud o tome nešto kaže; poručuje.

Plenković je, na novinarski upit, osudio napad na televizijsku ekipu Nove TV tijekom izvještavanja o slučaju ilegalnog groblja u Općini Marina, rekavši da je to krajnje nedopustivo te mediji trebaju imati punu slobodu i zajamčenu sigurnost da rade kako treba.

"Obilježavanje “Bljeska”, gospodarski pokazatelji i vanjskopolitičke aktivnosti"

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na obilježavanje vojno-redarstvene operacije "Bljesak", aktualne gospodarske pokazatelje i vanjskopolitičke aktivnosti.

Zahvalio je ministrima na organizaciji obilježavanja “Bljeska” te istaknuo važnost sjećanja na poginule branitelje i policajce.

- Prije svega, zahvala ministrima Medvedu, Božinoviću i Anušiću na organizaciji još jedne obljetnice vojno-redarstvene operacije ‘Bljesak’. Smatramo da je itekako važno prisjetiti se naših branitelja i svih onih koji su dali život za slobodu koju danas uživamo, jednako kao i obilježavanja tragedije hrvatskih policajaca u Borovu selu, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na summit Inicijative triju mora, istaknuvši kako je riječ o značajnom vanjskopolitičkom i gospodarskom iskoraku.

Govoreći o ekonomskim temama, naveo je odluke Vlade o trošarinama i stabilizaciji cijena goriva, kao i potvrdu investicijskog kreditnog rejtinga od strane agencije Moody’s.

- Moody’s je potvrdio investicijsku razinu kreditnog rejtinga i stabilne izglede, što je vrlo važna poruka za Hrvatsku, poručio je.

Plenković je istaknuo i investiciju Končara u suradnji sa Siemens Energyjem, vrijednu 260 milijuna eura, koja bi trebala otvoriti 350 novih radnih mjesta.

"Rekordno niska nezaposlenost i stabilni pokazatelji"

Komentirajući stanje zaposlenosti i ključne gospodarske pokazatelje, predsjednik Vlade istaknuo je niz pozitivnih trendova u hrvatskom gospodarstvu te se osvrnuo i na kretanje cijena i situaciju u turizmu.

- Hrvatska bilježi nezapamćeno nisku nezaposlenost, ispod 4 posto. Kada smo krenuli, odnos je bio oko šest zaposlenih na jednog nezaposlenog, a danas je otprilike 25 zaposlenih na jednog nezaposlenog, rekao je.

Dodao je kako su smanjeni deficit i javni dug te istaknuo gospodarske iskorake.

- Deficit je oko 3 posto, javni dug je na 56,3 posto BDP-a, imamo investicijski kreditni rejting, a tu su i Schengen, eurozona i "sutra" OECD, naveo je.

Govoreći o inflaciji, poručio je kako Vlada u tržišnom sustavu ne može izravno određivati cijene.

- Ne možemo u tržišnom gospodarstvu naređivati formiranje cijena, ali možemo apelirati na odgovornost aktera, rekao je.

Osvrnuo se i na turistički sektor, upozorivši na visoke cijene u pojedinim segmentima.

- U nekim dijelovima, osobito srednje kategorije smještaja, cijene su previsoke u odnosu na konkurenciju i to može štetiti ukupnoj slici hrvatskog turizma, zaključio je.