Plenković: Na nama je da Europa ostane svjetionik demokracije i slobode

Priznanje palestinske države neće dovesti do prestanka ratnih operacija u izraelsko-palestinskom sukobu, rekao je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković, bez obzira na dosadašnja priznanja i najave nekih zemalja u tom smjeru.

Dosad je 147 zemalja priznalo Palestinu, a nekoliko zemalja najavilo je to učiniti u rujnu na zasjedanju Opće skupštine UN-a potkraj rujna. U svjetlu izraelskog rata u Gazi palestinsku državu su među ostalima priznale Irska, Norveška, Španjolska i Slovenija.

- To govorim zato da ne bi imali iluzija da će priznanje naše ili bilo čije drugo dovesti do prestanka ratnih operacija. To je ono što svi skupa moramo itekako osvijestiti: neće, poručio je Plenković koji je u Hrvatskom saboru predstavljao izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća.

Prije toga je podsjetio na posjet palestinske ministrice vanjskih poslova Varsen Agabekjan, koja je u Zagrebu prošlog mjeseca predstavila stajališta palestinskih vlasti te se založila za priznanje Palestine.

- Mi smo itekako spremni pomoći smanjiti patnje civila, žena, djece, koji se nalaze u teškoj situaciji u Palestini. Osobito u Pojasu Gaze, rekao je Plenković, dodajući da je Hrvatska dosad osigurala četiri milijuna eura humanitarne pomoći za Gazu.

Osvrnuo se i na prošlotjedni posjet izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara Zagrebu te ponovio da mu je prenesen stav Hrvatske koja se protivi bilo kakvim akcijama koje dovode do daljnjih civilnih žrtava, koja se zalaže za oslobađanje svih talaca i što skoriji ozbiljan nastavak mirovnog procesa koji bi doveo do dvodržavnog rješenja.

- Da bismo do kraja razumjeli poziciju obje strane, zato i jesmo razgovarali i s ministricom i s ministrom, a dodatno je ministar Gordan Grlić Radman boravio u posjetu Jordanu i Siriji. Dakle, u regiji kako bismo i s ostalim partnerima nakon razgovora i dijaloga s nizom zemalja na Bliskom istoku razumjeli do kraja i anticipirali korake u sljedećim mjesecima, rekao je Plenković.

- Mi vidimo nekoliko mjeseci koji su presudni da se dogovori sveobuhvatno mirovno rješenje, koje naravno svi priželjkujemo i na razini EU-a, ali i globalno, dodao je.

Rast podrške za Ukrajinu

Što se tiče Ukrajine, Plenković je naglasio kako se radi o sigurnosti cijele Europe "našoj slobodi, poštivanju međunarodnog prava, a i velikom utjecaju na sigurnosnu arhitekturu", ali je ponovno spomenuo i državu EU-a koja često nije podupirala stav svih ostalih u bilo kojem smislu, pri čemu je očito mislio na Mađarsku, no nije je imenovao.

U kontekstu sigurnosti spomenuo je "dronove koji su letjeli iznad Poljske i gdje je i Poljska kao saveznica zatražila konzultacije na temelju članka 4. Washingtonskoga ugovora tj. sporazuma kojim je osnovan NATO".

Dodao je da potpora za Ukrajinu na razini Europske unije, ali i Hrvatske raste.

- Pomažemo i mi. Podsjećam na 14 paketa vojne pomoći ukupne vrijednosti 317 milijuna eura. Svake godine otkako je počela ruska agresija mi smo imali jednu međunarodnu konferenciju posvećenu Ukrajini, rekao je Plenković.

To se odnosilo na parlamentarni samit Krimske platforme, donatorsku konferenciju o međunarodnom humanitarnom razminiravanju, sastanak lidera jugoistočne Europe i Ukrajine te konferenciju o prenošenju iskustava Hrvatske u rehabilitaciji i oporavku ratnih vojnih invalida.

- S obzirom na broj žrtava i broj ranjenika, (koji je) zaista ogroman, i tu Hrvatska ima itekako svježa iskustva i korisna znanja kako im pokušati pomoći. Ne samo prihvaćanjem dijela tih ranjenika u Hrvatskoj u našim ustanovama, uključivši i novo izgrađene veteranske centre, nego jednako tako i ukupnom procesu rehabilitacije i rješavanju niza poteškoća s kojima se oni suočavaju.

Osvrnuo se i na novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije.

- Želimo da novi proračun, bez obzira na njegovu strukturu, i dalje omogući Hrvatskoj da provodi politiku lovljenja koraka s onima koji su ušli u Uniju prije nas. Bez obzira na to hoće li se poljoprivredna ili kohezijska politika sada voditi kroz drugačije module ili proračunske okvire, sredstva će biti tu. Vidjeli ste neke indikacije u medijima da bi ovaj sedmogodišnji proračun u odnosu na prošli trebao biti oko 2 milijarde eura izdašniji za Hrvatsku nego što je bio prošli, ali sada više nema instrumenta Nacionalnog plana opravke i otpornosti, tih dodatnih 10 milijardi eura u ovom trenutku nema, niti se dogodila nekakva kriza, vraćamo se u situaciju bez potrebe za posebnim intervencijama, tako da bismo omogućili svima da funkcioniraju na tržišnim osnovama, rekao je premijer Andrej Plenković.

Plenković: Na nama je da Europa ostane i dalje svjetionik demokracije i slobode

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je rekao da Europu treba učiniti "snažnom i otpornom" kako bi i dalje ostala svjetionik demokracije i slobode odgovarajući SDP-ovu zastupniku Ivanu Račanu tijekom predstavljanja dva izvješća o održanim sastancima Europskog vijeća.

Račana je zanimalo hoće li 21. stoljeće biti stoljeće europskog razvoja i uspjeha ili stoljeće marginalizacije.

Plenković je u Hrvatskom saboru upozorio da je vrijeme u kojem živimo "najopasnije vrijeme u jako puno godina".

- Vrijeme u kojem živimo je vrijeme u kojem se sukob između demokracija i autoritarnih režima dovodi do usijanja. On određuje sve. Autoritarni režimi su u načelu dugotrajniji i imaju konfliktan način metodološkog pristupa međunarodnim odnosima. Demokracije imaju suradni, i kraće traju u smislu kontinuiteta, rekao je.

Oporbeni zastupnici većinu pitanja postavljali su oko priznavanja Palestine i mogućeg uvođenja kontrole online razgovora tzv. Chat Control, dok je vladajuće zanimala politika proširenja EU.

Izrazivši nezadovoljstvo Plenkovićevom izjavom da priznanje Palestine neće dovesti do prestanka ratnih operacija Sandra Benčić (Možemo!) upitala ga je kako bi se osjećao da je Njemačka rekla da priznanje Hrvatske neće zaustaviti rat u našoj zemlji.

- Mi radimo ono što smatramo da je dobro i voljeli bismo da se sveobuhvatno rješenje i prekid vatre postignu odmah. I nakon toga odmah rješenje o dvije države, što se nas tiče - danas", odgovorio je Plenković.

Na upit Jelene Miloš (Možemo!) istaknuo je da u ovom trenutku nema niti jedne zemlje u EU niti vlade koja ne djeluje prema Izraelu kako bi se zaustavile vojne operacije i dovele do primirja te smanjile civilne žrtve i izbjegla njihova daljnja patnja.

- Sva su djeca jednaka. Naša politika je ta koja je principijelna u jednom i drugom slučaju, rekao je Plenković SDP-ovoj Sanji Bježančević koju je zanimalo je jesu li palestinska djeca manje važna od ukrajinske i ruševine u Gazi manje tragične od onih u Harkivu. Podsjetio je da je SDP bio protiv jasne osude ruske agresije agresije na Ukrajinu, protiv sudjelovanja u NSAT-u i sl. 

Plenković: Hrvatska politika prema proširenju EU je afirmativna, Crna Gora u poodmakloj fazi pregovora

Na upit HDZ-ovog Andre Krstulovića Opare, premijer je rekao da je politika Hrvatske prema proširenju EU afirmativna, konstruktivna i otvorena. Vezano za Bosnu i Hercegovinu rekao je da podržava napore predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da ta zemlja ustraje na europskom putu.

Marijanu Petir zanimalo je imaju li proeuropske snage u Crnoj Gori snage da se odupru politici "srpskog sveta" i da se pridruži EU, a Plenković je odgovorio da je Crna Gora "u poodmakloj fazi pregovora" u odnosu na druge zemlje istaknuvši da Hrvatska želi jačanje europskih snaga u toj zemlji.

Naveo je i da Europska komisija daje vrlo jasno do znanja kako bi željela vidjeti da se barem s jednom zemljom iz regije završe pregovori o pristupanju za vrijeme sadašnjeg Europskog parlamenta i EK.

Nezavisnog Ninu Raspudića i Marijanu Puljak (Centar) zanimalo je kako će Hrvatska u EU glasati vezano uz Danski prijedloga Uredbe za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na Internetu, tzv. Chat Control, što predstavlja potencijalnu ugrozu privatnosti građana, a Plenković je odgovorio da pregovori još uvijek traju i negirao da će "Big Brother", SOA, ministar Davor Božinović ili on gledati privatne korespodencije građana s njihovih aplikacija i mobitela.

- Tu je riječ o sprječavanju seksualnog zlostavljanja djece. Stoga se zalažemo za veći pritisak na zlostavljače, ali nikako ne za povredu privatnosti bilo koga, dodao je.

Plenković je, na upit Mostovog Mire Bulja o pravu veta država članica EU, odgovorio da je Hrvatska protiv ukidanja toga prava sa aspekta manjih država članica jer bi to, dodao je, onemogućilo državama naše veličine da utječu na procese od strateškog interesa.