Plenković u Saboru podnio izvješće o sastanku Europskog vijeća

Nakon "aktualca" u Saboru premijer je u poslijepodnevnim satima zastupnicima podnio Izvješće o održanom redovnom sastanku Europskog vijeća 19. ožujka.

Na sastanku Europskog vijeća 19. ožujka raspravljalo se o ratu u Ukrajini, proširenju Europske unije, ali glavna tema bio je rat u Iranu, odnosno odgovor na energetsku krizu zbog koje je, kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, "bilo nužno na razini Vijeća definirati mjere kako bi se utjecaj krize ograničio i ne bi utjecao na konkurentnost".

- Europa je u takvim okolnostima posebno osjetljiva jer uvozi 97 posto nafte kao kontinent i 90 posto plina, a pritom se nalazi relativno blizu ove nestabilne regije. Energetska sigurnost danas je pitanje suverenosti, zato svaka nova eskalacija ne znači samo skuplju energiju, nego i šire sigurnosne posljedice, uključujući moguće migracijske pritiske i dodatno opterećenje naših gospodarstava. Rast cijena energenata potiče lančanu reakciju. Ono što se danas događa u svijetu već sutra utječe na cijene koje plaćaju hrvatski građani, poručio je Plenković.

- Mi smo u tom kontekstu djelovali brzo, paketom mjera Vlade vrijednim 450 milijuna eura - ublažili smo cjenovni udar te očuvali gospodarsku aktivnost i ograničili inflatorne pritiske, zaključio je.

Prerano je zaključiti da je bliskoistočna kriza završena

- Prerano je da bi se moglo zaključiti da je bliskoistočna kriza završena, rekao je komentirajući primirje između Washingtona i Teherana. Dodao je da će stabilizacija gospodarskih i energetskih tokova potrajati.

Poručio je da se nada daljnjem smirivanju situacije i da je sukob razotkrio razinu naše izloženosti događajima u tom dijelu svijeta.

Upozorio je kako temeljne napetosti nisu nestale.

- Izrael, koji Iran doživljava kao egzistencijalnu prijetnju, ostaje odlučan trajno ograničiti njegove vojne i napadačke kapacitete... nastoji neutralizirati i Hezbolah u Libanonu koji također ima potporu Irana, dodao je.

"Cijena se ne vraća na staro"

- Iran je, iako je vojno oslabio, učvrstio svoj položaj regionalne sile, pokazao sposobnost odgovora balističkim projektilima i besposadnim sustavima te razotkrio ranjivosti u sigurnosnoj arhitekturi Perzijskog zaljeva, smatra hrvatski premijer.

Također, rekao je da je Iran pokazao da je kontrola nad Hormuškim tjesnacem moćan i relativno jeftin instrument strateškog pritiska koji često može biti učinkovitiji i opasniji od nedovršenog nuklearnog programa.

- Čak i u slučaju brzog smirivanja, bit će potrebno dosta vremena da se globalni gospodarski i energetski tokovi stabiliziraju. Iako najveći dio energenata iz Perzijskog zaljeva ide u azijske zemlje, svaki poremećaj globalne ponude se odmah odražava na cijene i dostupnost, što neizravno pogađa Europu, rekao je.

- Nakon svakog takvog šoka, cijena se ne vraća na staro, već se stabilizira na novoj, ne nužno ovako visokoj, ali svakako višoj razini. Upravo zato svaka energetska kriza dugoročno mijenja uvjete u kojima djeluju naša gospodarstva.

Energetska sigurnost kao pitanje suverenosti

- Sve izraženija uporaba gospodarskih pritisaka, ali i nadmetanje velikih sila, pokušaji uspostave sfera utjecaja i zanemarivanje međunarodnog prava mijenjaju načine na koje Europska unija određuje svoje prioritete, objasnio je premijer.

Naglasio je kako se moć više ne mjeri samo veličinom gospodarstva, iako je Unija u tom pogledu snažna, nego prije svega sposobnošću da tu snagu usmjeri, zaštiti i pretvori u stvaran politički utjecaj.

Rekao je da je središnja tema posljednjeg formalnog sastanka Europskog vijeća u ožujku bio upravo odgovor na energetsku krizu izazvanu sukobima na Bliskom istoku.

- Ovdje se radi o globalnim posljedicama. Zato je bilo nužno definirati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere kako bi se ograničio njen utjecaj na gospodarstva država članica i konkurentnost Europe na globalnoj razini, istaknuo je.

Naveo je da je sastanak u ožujku bio još jedna prigoda da Hrvatska objasni svoju ulogu transportnog pravca za dobavu nafte, rekavši da je mađarska kompanija MOL naručila 15-ak tankera s neruskom naftom koji dolaze u Omišalj, odakle se energent transportira prema Mađarskoj pouzdanim, sigurnim i funkcionalnim Jadranskim naftovodom.

- JANAF u praksi potvrđuje da sve potrebe za rafinerije u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji može u 100-postotnom iznosu osigurati. Dakle, ne postoji nikakav rizik nedostatka opskrbe naftom... ukoliko koriste usluge Jadranskog naftovoda, rekao je.

Jednak tretman za sve

Premijer je spomenuo i pitanje proširenja EU-a, ponovivši da je prvi put jasno izražena politička volja u Uniji za time da do stvarnoga procesa proširenja dođe do 2029. godine.

Također, opet je rekao da bi u slučaju bilo kakvog ubrzanog pristupnog procesa, on trebao jednako vrijediti za sve, misleći pritom prije svega na Bosnu i Hercegovinu, dodajući da će Hrvatska na tome u svim razgovorima inzistirati.

Osvrnuo se i na neformalni sastanak Vijeća u veljači, spomenuvši da je njegov zaključak bio da su potrebna dodatna ulaganja u strateške industrije i inovacije te jačanje ključnih sektora poput obrane, čistih tehnologija i umjetne inteligencije.

- Dodatno smo u ožujku govorili o provedbi tih ciljeva kroz konkretne mjere, a te mjere su prije svega uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu i napredak u ostvarivanju četiriju sloboda, ubrzanje energetske tranzicije, smanjivanje administrativnog opterećenja radi poticanja inovacija i razvoja poduzeća.

Objasnio je da je Vijeće odlučilo i jačati pristup ključnim sirovinama, povećavati energetsku neovisnost te ubrzavati dekarbonizaciju industrije radi smanjenja strateške ovisnosti cijelog kontinenta.