08:53 / 08.10.2020.

Autor: P.F./HRT/Hina

Plenković: Virus ozbiljna prijetnja zdravlju i životima

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Danas imamo rekordnih 542 zaraženih, a sličan trend je i u većini europskih zemalja. Covid-19 je ozbiljna prijetnja zdravlju i životima, rekao je premijer Plenković.
Premijer Andrej Plenković uvodno je na sjednici Vlade govorio o epidemiološkoj situaciji.

- Danas je rekordni dan po broju oboljelih, imamo 542 zaražena, što je najviše od početka pandemije. To je najveći skok u jednom danu, 179 više zaraženih u odnosu na jučer. U svijetu je preko 36 milijuna zaraženih, preko milijun umrlih, to je svaki 50. smrt u svijetu. Pandemija se ubrzava, u Europi je oboljelo preko 5,6 milijuna, a mrtvih 228.000, više nego u SAD-u. U Hrvatskoj, nakon što nam se broj aktivnih slučajeva od 5. do 29. rujna prepolovio s 2800 na 1200, u posljednjih tjedan dana bilježimo ponovno zabrinjavajući trend. U manje 10 dana broj aktivnih slučajeva porastao je za tisuću i imamo preko 2200, rekao je premijer.

➡️  Uoči sjednice Vlade sastali se Plenković, Beroš i Marić



- Sličan trend je u većini Europskih zemalja. U Italiji je preko 60.00 aktivnih slučajeva, Njemačkoj 30.000, Mađarskoj 22.000, Grčkoj 10.000, Sloveniji 2200, a u Belgiji 100.000, a u Francuskoj čak pola milijuna, dodao je.

-  Sve ovo iznosim da bismo kao društvo shvatili kako je virus ozbiljna prijetnja zdravlju i životima. Relativiziranje i omalovažavanje ima za posljedicu nepridržavanje zaštitnih mjera i neodgovorno ponašanje čime ugrožavamo i zdravlje i gospodarstvo. Potrebno je poklanjanje povjerenja  znanosti, stožeru, a ne se voditi za politikantskim nagađanjima i improvizirajućim savjetima, rekao je Plenković.

- Cilj je pronaći ravnotežu između zaštite zdravlja i funkcioniranje ekonomije i društvenog života. Bitno je da jedno ne ugrozi drugo i to ovisi od svakoga od nas, rekao je premijer.


Produljene mjere za šest županija, grad Novalju i općinu Đulovac

Državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin Vuksanović izvijestila je kako su na prijedlog nekoliko županijskih stožera Civilne zaštite produljili mjere zaštite od širenja koronavirusa u šest županija, jednoj općini te u dva grada.

- Vezano za prijedlog stožera civilne zaštite Ličko-senjske županije, Grada Novalje, Požeško-slavonske, Koprivničko-križevačke, Splitsko-dalmatinske, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske županije te općine Đulovac donesene su odluke o Izmjenama i dopunama odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se produljuju propisane mjere već danih mjera od 14 do 30 dana te kao što znate ograničenje javnih i privatnih okupljanja na najviše od 10 do 50 osoba, rekla je Petrijevčanin Vuksanović.

Predstavila je i podatke prema kojima je od 1. do 7. listopada izvršeno ukupno 26.871 nadzor poslovnih objekata, trgovina, javnih otvorenih prostora, noćnih klubova i drugih ugostiteljskih objekata.

Županijskim centrima prijavljena su 284 okupljanja, za što kaže da je blagi porast te je izdano 1778 upozorenja.

- Pripadnici ravnateljstva Civilne zaštite u zadnjih su sedam dana postavili 11 kontejnera za potrebe medicinskih ustanova za potrebe medicinskih ustanova s područja Grada Zagreba i Grada Gospića. Ukupno 10 za Infektivnu kliniku 'Dr. Fran Mihaljević' i jedan za Opću bolnicu Gospić, kazala je Petrijevčanin Vuksanović.

Dodala je kako stožer Civilne zaštite promišlja o nizu novih eventualnih mjera, čemu prethode intezivni sastanci svih dionika društva i uključenih djelatnika stožera.

Dva milijuna kuna za pet projekata vezanih uz hrvatsku nacionalnu manjinu

Hrvatska će s ukupno dva milijuna kuna poduprijeti pet strateških projekata u četiri države, vezanih uz hrvatsku nacionalnu manjinu, odlučeno je.

Zaključkom Vlade, na prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, iz proračuna će se za izgradnju Hrvatske kuće u Subotici izdvojiti 1,3 milijuna kuna.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda Zvonko Milas istaknuo je kako će realizacijom tog projekta hrvatska zajednica dobiti primjereno središte za tri ključne institucije u Republici Srbiji - Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačku ustanovu "Hrvatska riječ". Za projekt "Kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji" izdvojit će se 200.000 kuna, kao i za projekt "Potpora radu Hrvatskoga kazališta u Pečuhu u Mađarskoj". To je, uz HNK u Mostaru, jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske i vrlo je važno za kulturni i društveni život Hrvata u Mađarskoj, istaknuo je Milas.

Za projekt "Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine - Radio Duxu iz Tivta u Crnoj Gori" izdvojit će se 150.000 kuna, kao i za projekt "Hrvatskog štamparskog društva iz Gradišća u Austriji - Hrvatske novine, 110 godina izlaženja".

Djelatna potpora tim strateškim projektima pridonijet će stvaranju boljih preduvjeta za razvoj i napredak pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Austriji te osnažiti njihovu povezanost s Hrvatskom, rekao je Milas.

Prihvaćena Izjava "Ujedinjeni na sprečavanju gubitka bioraznolikosti do 2030."
Temeljem zamolbe koju je Vladi uputila Banjalučka biskupija za jednokratnom financijskom pomoći Srednjoj medicinskoj školi pri Katoličkom školskom centru "Ivan Pavao II." u Bihaću, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputit će pomoć u iznosu od 375.000 kuna, koja će se koristiti namjenski.

Vlada prihvatila izjavu o potpori prirodi

Vlada je na sjednici zaključkom prihvatila izjavu o potpori prirodi "Ujedinjeni na sprečavanju gubitka bioraznolikosti do 2030.", pripremljenu nakon ovogodišnje 75. Opće skupštine UN-a.

- Cilj izjave je da čelnici država i vlada prenesu snažnu i jasnu poruku u obliku zajedničkog odgovora kojim se ističe da je potrebno predano i hitno djelovati te usmjeriti sve snage u poduzimanje transformativnih aktivnosti na svim razinama kako bi se zaustavio gubitak bioraznolikosti i ublažile klimatske promjene, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Prihvaćanje izjave u skladu je s politikama Hrvatske u smjeru razvoja održivog društva na načelu zelenog i kružnog gospodarstva osiguravajući klimatsku neutralnost, očuvanje i održivo korištenje prirodnih dobara, kao i s novim održivim politikama Europske unije: Europskim zelenim planom i Strategijom Europske unije za bioraznolikost do 2030. godine, dodao je Ćorić.
Foto: HRT

Foto: HRT

Foto: - / HRT

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!