17:32 / 22.04.2022.

Autor: Hina/HRT

Plenković: Zelenu tranziciju shvaćamo kao okosnicu borbe protiv klimatskih promjena

Premijer Plenković na obilježavanju 52. Dana planete Zemlje

Premijer Plenković na obilježavanju 52. Dana planete Zemlje

Foto: Marko Prpic / Pixsell

Premijer Andrej Plenković u petak je na Fakultetu političkih znanosti održao izlaganje o klimatskim promjenama te pozvao studente na angažman. Istaknuo je da su prva Vlada koja zelenu tranziciju shvaća kao okosnicu održivijeg razvoja i borbe protiv klimatskih promjena. 

Događanje pod nazivom "Klimatske promjene u obrazovnom sustavu - uloga akademske zajednice, civilnog društva i medija" održano je u sklopu obilježavanja 52. Dana planeta Zemlje. Organizirano je u partnerstvu s udrugom Tatavaka i Veleposlanstvom Republike Francuske, a premijer Plenković, osim što je imao izlaganje, razgovarao je sa studentima i akademskom zajednicom.

Svijet se, istaknuo je, danas suočava s vrlo ozbiljnim krizama, od pandemije i prateće gospodarske krize, do ruske invazije na Ukrajinu, s teškim humanitarnim i nesagledivim geopolitičkim posljedicama za međunarodni poredak, te dubokim poremećajima na globalnom tržištu energenata, kao i u lancima opskrbe poljoprivrednim proizvodima.

- Takva kombinacija raznolikih i globalnih kriza se odavna nije dogodila. Usto, samo u proteklih 60 godina, svjetsko stanovništvo povećalo se 2,5 puta, dok se potrošnja energije i prateće emisije stakleničkih plinova uvećala četiri puta, istaknuo je Plenković.

Naveo je da se razina mora diže za centimetar svake tri godine i taj se trend sada sve više ubrzava, što je rastuća prijetnja za brojne obalne gradove, pa i naše. No, dodao je, posljedice sve bržih i sve izraženijih klimatskih promjena mogle bi, po svojoj magnitudi i dinamici, u idućim desetljećima uzrokovati mnogo veće poremećaje i potpuno promijeniti život na zemlji, ako se u idućim godinama na svjetskoj razini ne ubrza zelena tranzicija.

To, objasnio je Plenković, ponajprije znači znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova koji su glavni uzročnik globalnog zagrijavanja. Upravo zato Europska unija prepoznala je suzbijanje klimatskih promjena kao ključni prioritet i kroz Europski zeleni plan zadala si cilj da do 2050. postane prvi klimatsko neutralni kontinent. Dodao je i da su geopolitički kontekst ruske agresije na Ukrajinu, i ovisnost Europe o ruskom ugljenu, nafti i plinu, dodatni razlozi za što bržu tranziciju na obnovljive i dekarbonizirane izvore energije, kako bi Europa bila energetski neovisna, "i da ne bude ucjenjiva od nedemokratskih režima koji energiju koriste kao oružje".

Plenković: Spremni smo za drugi blok NE Krško 

Hrvatska je, rekao je, pod vodstvom njegove Vlade u prvi plan stavila pitanje zelene tranzicije, a u proteklih pet godina pokrenuli su, kaže, proces energetske i ekološke tranzicije kroz unaprjeđenje i kompletiranje energetskog i klimatskog zakonodavstva.

Hrvatska bi do 2030. trebala smanjiti emisije CO2 za 45 posto, na razinu od prije 30-ak godina, te prestati koristiti ugljen do 2033., "a možda i prije". Želimo do 2030. postići i stopu od 29 posto obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji, u čemu ćemo iskoristiti vlastite potencijale, dodao je.

- Od svoje ukupne godišnje potrošnje plina, Hrvatska danas 21 posto namiruje iz domaće proizvodnje, 22 posto uvozi iz Rusije, a 57 posto uvozi preko LNG terminala na Krku. Da ga nema, sav uvoz dolazio bi iz Rusije, što najbolje pokazuje njegovu važnost, istaknuo je Plenković.

Dodao je da Hrvatska u kontekstu manje ovisnosti o ruskom plinu i na putu niskougljičnog razvoja vidi i važnu ulogu nuklearne energije, iz koje danas proizvodi 15 posto svoje struje. "Spremni smo zajedno sa Slovenijom realizirati projekt drugog bloka NE Krško koja bi time za 10 godina mogla proizvoditi još trećinu struje za građane i gospodarstvo", istaknuo je.

Naglasio je i važnost uvođenja posebne međupredmetne teme "Održiv razvoj" u osnovne i srednje škole.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!