Plenković zgrožen viješću o smrti Navaljnog

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da je zgrožen viješću o smrti ruskog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog u zatvoru, ali da ga nakon ruske agresije na Ukrajinu "više ništa ne čudi". 

- Zgroženi smo tom informacijom, pogotovo na ovakav način što nije pouzdano je li (umro) ili nije, ako je zašto je, itd, izjavio je Plenković novinarima u Münchenu.

- S obzirom na to što smo doživjeli prije gotovo dvije godine od ruske agresije na Ukrajinu ništa nas više tu ne čudi, rekao je premijer koji sudjeluje na konferenciji o sigurnosti u glavnom gradu Bavarske.

- Lošom i predizbornom nazvao je nedavnu izjavu Donalda Trumpa da SAD ne bi od Rusije trebao braniti članice NATO-a koje ne izdvajaju dovoljno za obranu, nego da bi je naprotiv potaknuo da čini što želi.

- Izjava da potičemo nekoga da napada saveznike koji troše 1,99 ili 2,01 (posto BDP-a) naravno da nije dobra, rekao je Plenković.

- Jedno je biti u kampanji, a drugo na dužnosti, ozbiljan i odgovoran, dodao je.

Od 31 članice NATO-a, cilj od 2 posto BDP-a za obranu zadovoljava jedanaest država i među njima nije Hrvatska koja izdvaja 1,8 posto, objavio je u srijedu Politico.

Plenković kaže da je njegova vlada povećala vojni proračun s 550 milijuna eura prije sedam godina na milijardu i 180 milijuna eura, uključujući za nabavu borbenih zraoplova Rafala i helikoptera Black Hawk.

- To znači da su naša izdvajanja itekako važna", rekao je premijer.

Upitan je li s predsjednikom Milanovićem razgovarao o nasljedniku admirala Roberta Hranja kojemu za dva tjedna istječe mandat načelnika stožera vojske, Plenković je rekao da je inicijalne razgovore obavio ministar obrane Ivan Anušić.

- Sve su to ljudi iz sustava vojske i tu neće biti nikakvih iznenađenja. Mi ćemo učiniti sve da bude u roku, rekao je Plenković.

Anušić kaže da je Trump "dobronamjerno" potaknuo Europu da jača obranu

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić rekao je u petak da je izjava Donalda Trumpa kako SAD ne bi trebao braniti članice NATO-a pod svaku cijenu bila "dobronamjerna", jer je potaknula Europu da se počne naoružavati i ozbiljno shvaćati prijetnju Rusije.

Trump, favorit za nominaciju republikanaca na predsjedničkim izborima, rekao je prije tjedan dana da neće od mogućeg napada Rusije štititi saveznice koje za obranu izdvajaju manje od ciljanih dva posto BDP-a.

- Ja tu izjavu shvaćam dobronamjerno, jer smo trebali ranije početi podizati proračune za oružane snage", izjavio je Anušić novinarima.

- Došla je kao upozorenje europskim čelnicima, koje je stiglo na vrijeme, da vrlo ozbiljnjo shvate opasnost s istoka, rekao je Anušić koji sudjeluje na konferenciji o sigurnosti u Münchenu.

Ocijenio je da Europa danas nema dovoljno kapaciteta, ustrajnosti i otpornosti koju Rusija pokazuje u agresiji na Ukrajinu.

Moramo biti dovoljno snažni, spremni, opremljeni, obučeni i naružani kako bi potencijalni napadač shvatio da se napad ne isplati, istaknuo je Anušić.

Govoreći o mogućem ponovnom uvođenju redovnog vojnog roka u Hrvatskoj, ministar je rekao da je prijedlog spreman za predsjednika i premijera koji trebaju donijeti političku odluku.

Nakon što je 2008. godine 90 posto mladića uložilo priziv savjesti i nije išlo u vojsku, Anušić je rekao da se to pravo neće dovoditi u pitanje, nego službu u vojsci treba popularizirati među mladićima i djevojkama.

- To je zadatak oružanih snaga, ministarstva obrane i politike: novi, prihvatljiv model prilahođen današnjim vremenima i okolnostima, istaknuo je Anušić, dodavši da se zbog financijskih, prostorinih i operativnih razloga vojni rok sigurno neće uvoditi ove godine.

Također je rekao da se premijer i predsjednik trebaju dogovoriti oko kandidata za novog načelnika glavnog stožera, nakon što za dva tjedna istekne mandat admiraju Robertu Hranju.