Hrvati sve manje odlaze u prijevremenu mirovinu

Počela je isplata povećanog dijela prijevremenih starosnih mirovina - mirovina bez penalizacije, odnosno kazni zbog ranijeg odlaska u mirovinu. O tome je u emisiji "Studio 4" više govorio Srećko Vuković, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

- Jučer su počele isplate razlike povećavanja prijevremene starosne mirovine za onaj dio koji je bio u penalizaciji. Ta penalizacija je od 1. siječnja 2026. ukinuta za one koji su do 31. prosinca 2025. navršili 70 godina života, rekao je Vuković.

Ti korisnici uskoro dobivaju razliku za dva mjeseca, za siječanj i veljaču, a zatim će dalje u travnju, kada im dođe mirovina za ožujak, dobivati ukupnu mirovinu bez umanjenja. Vuković kaže da je to u prosjeku 52,69 eura. Inače, ovime je obuhvaćeno 119.033 korisnika, a očekuju da će to do kraja godine narasti na 127.000 korisnika.

- Sada su obuhvaćeni svi oni koji su do 31. prosinca 2025. navršili 70 godina života. Međutim, svi oni koji nadalje budu navršavali 70 godina, a u prijevremenoj starosnoj su mirovini, oni će od prvog dana sljedećeg mjeseca također dobiti mirovinu bez penalizacije, opisao je.

Četiri režima penalizacije od 1999. do danas

Zakon o mirovinskom osiguranju bitno se promijenio 1999. Još uvijek su u tijeku četiri režima penalizacije. Vuković pojašnjava kako je jedan onaj koji je trajao od 1999. do 2010. Tada su sve mirovine za pet godina raniji odlazak u mirovinu umanjene za devet posto.

U režimu između 2010. i 2013. bilo je umanjenje od devet do 20,4 posto. Od 2014. do 2018. to je bilo šest posto, ali gornja granica je također 20,4 posto.

- Od 1. siječnja 2019. svi koji od tada idu u prijevremenu starosnu mirovinu imaju umanjenje 0,2 posto po mjesecu, dakle maksimalno moguće 12 posto, istaknuo je Vuković.

Hrvati sve manje odlaze u prijevremenu mirovinu

Nekada je bio čest slučaj da se što prije odlazi u mirovinu pa su prijevremene mirovine bile češće korištene, a sada je ipak trend na ljudi ostanu što dulje na tržištu rada, dijelom i zbog situacije u kojoj živimo - inflacije, cijena...

- Upravo zbog takvog posebnog položaja prijevremenih umirovljenika nakon rata, gubitka radnih mjesta, propasti poduzeća, puno ljudi nije imalo drugog izlaza nego otići u starosnu mirovinu, ispričao je Vuković.

U Europi je trend da umanjenje bude trajno kada netko jednom ode u prijevremenu mirovinu. Većina zemalja ima veće i trajno umanjenje. Hrvatska je sada otišla u jednom drugom pravcu zbog njezina specifikuma, jer hrvatski prijevremeni umirovljenici najčešće nisu birali, nego su morali otići u prijevremenu starosnu mirovinu.

Veće mirovine za kasniji odlazak

- Trend se mijenja, mi nemamo "boom" s odlaskom u prijevremenu mirovinu i nadam se da nećemo ni imati. Prijevremena starosna mirovina je ipak manje uplaćivanje doprinosa, više primanja mirovine, izlazak iz svijeta rada. To nije poželjno ni sa strane sustava pa ni sa strane samoga korisnika, naglasio je Vuković.

Ako muškarac ide u starosnu mirovinu i radi nakon 65 godina, žene nakon 64 godine, tada mu je bonifikacija od 0,45 po mjesecu duljeg ostanka u svijetu rada.

- Na primjer, ako muškarac ode u mirovinu sa 67 godina, povećava si mirovinu za 10,8 posto zato što je ostao u svijetu rada. Naravno, oni koji mogu i koji smatraju da su sposobni raditi nakon 65 godine, zaključio je Vuković.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: