Zajedništvo i veza s domovinom u fokusu Tjedna Hrvata izvan RH

Koji je cilj obilježavanja Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske koji počinje danas? Kakav je položaj Hrvata izvan Hrvatske? Odlučuje li se njih sve više na povratak u svoju i domovinu svojih predaka? 

Prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, manifestacija čiji je cilj jačanje povezanosti i zajedništva hrvatskoga naroda, održava se od 25. do 31. svibnja.  

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, kazao je u emisiji U mreži Prvog, kako se time htjelo na najbolji način predstaviti i zahvaliti za doprinos i u stvaranju i u razvoju Hrvatske, Hrvatima izvan RH.

- Cilj nam je jačanje hrvatskog zajedništva, povezivanja ljudi i organizacija kroz platformu Tjedna Hrvata. Ono što nas čini jedinstvenima narodom je naše zajedništvo koje nas je i povijesno i danas uvijek držalo na okupu i bez njega ne možemo, rekao je.

Danas se Tjedan otvara u 13 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu izložbom slikara i grafičara Virgilija Nevjestića. Navečer istoga dana u Francuskom paviljonu Studentskog centra pod nazivom "Hrvatski identitet u pokretu: film, tradicija i sjećanje" bit će prikazan kratkometražni film "Unspoken", predstavljena kulturna baština Hrvata izvan Hrvatske u interpretaciji ansambla Lado te otvorena izložba "Identitet". 

Ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja kazao je kako će njegovo kazalište sudjelovati u Tjednu Hrvata predstavom „Ćelava pjevačica”Eugènea Ionescoa.

- To je kultna komedija apsurda koja na duhovit, ali duboko promišljen način govori o tome kako svakodnevna komunikacija ako joj prilazimo trivijalno može dovesti do apsurdnih situacija, rekao je.

Naglašava kako im je čast i zadovoljstvo biti dijelom ovog programa kojeg smatraju značajnom manifestacijom i koja je logičan slijed onoga što Središnji državni ured za Hrvate izvan RH radi.

Predsjednik Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka, ACAP Nikola Meteš smatra kako je ovaj Tjedan Hrvata logičan slijed nastojanja Vlade, zadnjih 10-ak godina, u boljem povezivanju s hrvatskom dijasporom i nada se da će ovo postati tradicija.

Naglasio je kako u Čikagu živi nekoliko stotina tisuća ljudi hrvatskog podrijetla, a aktivno ih je 10-ak tisuća kroz razne organizacije, župne zajednice, škole.

Milas ističe kako su Hrvati u BiH jedan od tri konstitutivna naroda koji imaju pravo na svoj politički i svaki drugi legitimitet i u tom smislu, kako kaže, Vlada RH drži na visokom stupnju ljestvice prioriteta položaj i status naših ljudi u BiH.

- Situacija tamo nije jednostavna, čekaju ih ove godine izbori i Hrvatima, kao i svim drugim narodima treba omogućiti da samostalno izaberu onog tko će ih predstavljati u svim političkim tijelima i tako im dati priliku da BiH doista bude zemlja demokracije, ističe.

Dodaje kako biti Hrvat u Mađarskoj nije isto što i biti Hrvat u Vojvodini i Srbiji pa čak i Crnoj Gori.

- Važno je da sve ono što nose položaji i statusi naših ljudi u tim zemljama uvijek na stolu u svim bilateralnim i multilateralnim razgovorima. Mi kao država zauzimamo se za to da sva njihova prava budu onakva kakva trebaju biti, naglašava.

U utorak 26. svibnja, održat će se okrugli stol "Kultura, jezik i identitet" na kojem će biti i Ivan Vukoja.

- Kazao je kako su Hrvati u BiH često izloženi raznim vrstama pritisaka i osporavanja svog subjektiviteta i identiteta. To će biti jedna od tema na sutrašnjem okruglom stolu, rekao je.

Ističe kako je dio borbe Hrvata za vlastiti identitet kultura, odnosno jezik, a HNK u Mostaru predstavlja stožernu kulturnu instituciju hrvatskog naroda u BiH.

Meteš je predstavio Udruženje hrvatsko-američkih stručnjaka i kazao kako je to nova vrsta organizacije koja je suplement svim ostalim prijašnjim načinima povezivanja Hrvata u Americi.

- To je nova vrsta povezivanja kroz poslovnu platformu na virtualnoj tehničkoj osnovi, što daje mogućnost da se povezujemo i u ruralnim područjima i time uspijevamo povezati gotovo 5 tisuća članova diljem Amerike, kazao je.

"Nostalgija nikada neće prestati"

Milas je rekao kako nostalgija prema zemlji nikada neće nestati, ali da danas mladi iseljenici traže mogućnost partnerstva, ulaganja i na Hrvatskoj je da im to na najbolji način omogući.

Na pitanje postoji li želja Hrvata u Americi da se vrate u Hrvatsku, Meteš je rekao da postoji.

- Emocija je neupitna, ali i povratak je danas puno lakši nego što je to bilo nekada. Vidimo porast ljudi koji dolaze ili karijerno, ili na fakultet, kazao je.

Milas je istaknuo kako izmijenjen Zakon o hrvatskom državljanstvu olakšava hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima stjecanje državljanstva.

- Cilj nam je da naši ljudi koji se žele vratiti u Hrvatsku dobiju što brže temeljnu dozvolu i da ovdje žive onako kako žele. U tom smislu radimo i druge projekte kako bismo omogućili posebno mladima da Hrvatsku vide onako kako ju treba vidjeti u svoj njenoj punini i da Hrvatska nudi niz mogućnosti za njih, naglašava.

Dodao je kako rastu brojke onih koji se žele vratiti u Hrvatsku.

Vukoja je rekao kako gotovi svi Hrvati iz BiH su u ovom Tjednu Hrvata prepoznali mogućnost da pokažu ono s čime se žele predstaviti Zagrebu i RH i tu će priliku iskoristiti na najbolji mogući način.

Više pogledajte u videu: