07:31 / 24.10.2018.

Autor: I.H./I.M./P.F./HRT

Podaci o proračunu i javnom dugu pozitivni, čeka se utjecaj Uljanika

-

-

Foto: - / -

Vlada je, među ostalim, raspraviti i Izvješće Ministarstva financija o očekivanim fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima Uljanik Grupi te Izvješće o primjeni lex Agrokora.
Otvarajući današnju sjednicu Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na prošlotjedni summit Europskog vijeća u Bruxellesu. 

Premijer je rekao kako je u raspravi o situaciji u Bosni i Hercegovini objasnio naše viđenje poštivanja duha Daytonskog sporazuma i činjenicu da se to na ovim izborima po treći put nije dogodilo i da to nije dobro ni za funkcioniranje BiH ni za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, osobito hrvatskog. "Smatram da ovakva vrsta senzibiliziranja koristi da naši partneri unutar Europske unije pomognu daljnjim procesima koji bi trebali dovesti do pravičnog izbornog zakona koji bi trebao osigurati legitimnu zastupljenost sva tri naroda u državnim institucijama", istaknuo je premijer. Spomenuo je i glavnu temu summita - Brexit te kratko informirao o njoj.

Premijer se i ovom prigodom pohvalio dobrim gospodarskim rezultatima - višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. 3,15 milijardi kuna; javni dug Hrvatske pao je na 76,1% BDP-a. To je još jedna potvrda odgovornog vođenja javnih financija, istaknuo je premijer.


Prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe

Prihvaćen je prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe kojim se planira izgraditi sustav vrijedan oko 900 milijuna kuna kako bi se spriječila ugroza i izravne štete za oko 34.000 stanovnika toga područja.

Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić upozorio je kako je poseban problem rješavanje imovinsko pravnih odnosa pa se tim prijedlogom nastoji ubrzati taj postupak.

Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz taj zakon su posebna pravila za provedbu Projekta i izgradnju sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, kompatibilna s načelima postojećih propisa o izvlaštenju i određivanju naknade, državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prostornom uređenju i gradnji.

Projektom se, za područja s vrlo visokim rizikom od poplava, utvrđuju mjere za smanjivanje opasnosti i rizika od poplavnih događaja, a kojima bi se, na prihvatljiviju razinu, smanjilo ugrožavanje ljudskih života, zdravlja i socijalnih odnosa te izazivanje drugih novčano nemjerljivih šteta u funkcioniranju komunalne infrastrukture i javnih usluga, ugrožavanje mogućih izvora onečišćenja i kulturno-povijesne baštine.

Također bi se smanjilo i izazivanje direktnih novčano mjerljivih šteta na materijalnoj imovini te u gospodarskim aktivnostima kao što su: poljoprivreda, akvakultura, industrija i usluge. Nadalje, smanjilo bi se i  izazivanje indirektnih novčano mjerljivih šteta kao što su: štete zbog prekida prometa, opskrbe pitkom vodom i električnom energijom, intervencije, čišćenja i sanacije.

Projektom bi se stvorili povoljniji uvjeti u sustavu obrane od poplava na slivu, kroz provedbu mjera smanjivanja rizika od poplava, a kojima bi se smanjili troškovi i učestalost provedbe redovitih i izvanrednih mjera obrane od poplava.


Prihvaćen prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine

Prihvaćen je i konačni prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se omogućuje učinkovitije i jednostavnije upravljanje prostorima u vlasništvu države.

Ministar državne imovine Goran Marić rekao je da je najvažnija izmjena konačnog prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine u odnosu na prvo čitanje, dodatna uredba po kojoj je potrebno dostaviti podatke o imovini za sve pravne osobe gdje Hrvatska ima vlasničke udjele, i to bez obzira na visinu vlasničkih udjela.

Jedna od najvažnijih izmjena zakona je da se mijenja tijelo nadležno za vođenje Središnjeg registra, a ubuduće će ga voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, budući da je to tijelo zaduženo za poslove vezane za razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture.

Pritom će Ministarstvo državne imovine imati obvezu vođenja evidencije samo imovine kojom upravlja i raspolaže te će postati jedan od obveznika dostave podataka u središnji registar, kao i druga tijela koja upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu države. Zakon preciznije definira i obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveze ne ispunjavaju.

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje se jednostavnije, učinkovitije i ekonomičnije upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu države, te se povećava njihova pravna sigurnost i zaštita.

Vezano uz taj prijedlog zakona, postojećim zakupnicima kojima istječe ugovor država može ponuditi novi ugovor na pet godina pod istim uvjetima samo ako je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupa veći od najveće cijene zakupa po odluci jedinica lokalne samouprave i samo ako je prostor prethodno dan u zakup temeljem javnog natječaja.

Zabranjuje se davanje poslovnog prostora u vlasništvu RH u podzakup, na korištenje ili sukorištenje kroz "fingirane" ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, ugovore o franšizi i slično, te se u takvim slučajevima ugovor o zakupu raskida po sili zakona. Zakonom se daju kriteriji koji se prostori u vlasništvu države mogu prodavati sadašnjim zakupnicima, a koji se poslovni prostori ne mogu uopće prodavati. Također, prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH  više se ne može kao do sada vršiti putem obročne otplate, već isključivo jednokratnim plaćanjem. Pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u vlasništvu RH koji s državom iz raznih razloga trenutno nemaju sklopljeni ugovor o zakupu.


Prihvaćena obveza plaćanja PDV-a od 22 milijuna kuna za nabavu pričuvnih dijelova za Kiowe

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. u visini od nešto više od 22 milijuna kuna za nabavu pričuvnih dijelova za helikoptere Kiowa Warrior, a odluku je potvrdio ministar financija Zdravko Marić.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država je putem svojeg Ministarstva obrane poslala Ministarstvu obrane RH pismo ponude i prihvaćanja. Sukladno njegovim odredbama pričuvni dijelovi će biti ustupljeni bez naknade, a Vlada SAD-a će podmiriti i transportne i administrativne troškove, stoji u obrazloženju.

Potpredsjednik Vlade Ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako su helikopteri Kiowa Warrior nova vrijednost u rukama hrvatskih pilota u suočavanju sa suvremenim ugrozama i novi doprinos jačanju hrvatske sigurnosne arhitekture.

Helikopteri su isporučeni tijekom 2016. i 2017. i provedena je obuka pilota i tehničkog sastava čiji trošak je u potpunosti podmirila vlada SAD, glavni hrvatski saveznik na području obrane i sigurnosti i zahvalni smo im na vrijednoj donaciji, rekao je Krstičević.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!