Podijeljena mišljenja stručnjaka o reformi mirovinskog sustava

Kako posložiti mirovinski sustav da umirovljenici budu zadovoljni, a zaposlenici mirni - pri pomisli na zasluženu mirovinu. O tim se temama u javnosti mogu čuti dijametralno suprotna mišljenja stručnjaka i udruga umirovljenika. Od toga da bi trebalo liberalizirati mirovinski sustav tako da se svatko brine o svojoj mirovini pa do ponovnog poziva na ukidanje drugog mirovinskog stupa. 

Mišljenja stručnjaka o reformi mirovinskog sustava podijeljena su, no poruka je jasna kada se pogleda trenutačno stanje u mirovinskom sustavu. 

- Još uvijek lutamo s prvim mirovinskim sustavom, drugim mirovinskim stupom, dobrovoljnim trećim mirovinskim stupom i tako dalje, naglasio je Veselko Gabričević, predsjednik HSU-a.

Upravo bi zato rješenje zavrzlame u vezi s mirovinskim stupovima bilo jedno od prioriteta reforme.

- Postojeći mirovinski sustav ima ugrađenu grešku, a ta greška je drugi mirovinski stup i reforma mirovinskog sustava trebala je ići prema tome da drugi mirovinski stup pretvori u dobrovoljni i kome je bolje neka ostane u drugom mirovinskom stupu, a tko neće, neka se vrati u prvi mirovinski stup, rekao je Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak.

Dodatno, Jurčić i umirovljenici smatraju da linearne isplate dodatka na mirovine mogu funkcionirati, ali kratkoročno. Iznos za usklađivanje raspodijelio bi se u jednakim iznosima svim umirovljenicima, no poslije bi se dogodio disparitet.

- Budući da su mirovine socijalna kategorija, onda bi nakon nekog vremena više mirovine rasle puno više, a manje puno manje, tako da bi nakon svakih pet, šest godina nakon linearnog usklađivanja trebalo korigirati odnose među mirovinama, rekao je Jurčić.

S druge strane, problem nije u postojećem mirovinskom sustavu, nego u nedostatku radnog stanovništva koje bi trebalo puniti proračun.

- Problem socijalne države nije mirovinski sustav, nego je problem nezaposlenost. To ne možemo relativizirati, a demografske čimbenike možemo relativizirati tako da podižemo dobnu granicu za odlazak u mirovinu i točka, istaknuo je Ante Škember, bivši pomoćnik ravnatelja HZMO-a.

Privatne mirovinske štednje

Zagovornici ekonomskog liberalizma smatraju da je dugoročno rješenje ipak u privatnim mirovinskim štednjama.

- Zagovaramo jačanje privatne mirovinske štednje, ali nismo zagovornici postojećeg funkcioniranja obaveznih mirovinskih fondova i to trebamo jasno i decidirano konstatirati. Dakle potrebno je prilagoditi u znatnijoj mjeru regulativu funkcioniranja OMV-va. A isto tako smanjenjem uplata u prvi mirovinski stup osloboditi dodatna sredstva da pojedinci mogu uplaćivati u privatne mirovinske sheme, rekao je Andrej Grubišić, ekonomski stručnjak.

Kao što smo rekli, mišljenja o budućnosti mirovinskog sustava podijeljena su, no zato se svi slažu da mladi trebaju početi što prije razmišljati o svojoj budućnosti, to jest mirovini.