Podržan Hreljin prijedlog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

Zastupnici su danas podržali izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju predlagatelja Silvana Hrelje (HSU) kojim se podiže prihodovni cenzus kako bi se povećao opseg zaštite i oni s najnižim primanjima imali plaćenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna. 

Temeljem tog prijedloga Zakona, koji se donosi po hitnom postupku, prihodovni cenzus, temeljem kojega osiguranik ostvaruje pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna, povećava se s 265,45 eura na 331,81 euro mjesečno, a za osiguranika samca s 331,81 na 415,42 eura mjesečno.

Time se, kaže Hrelja, povećava opseg zaštite kako bi oni s najnižim primanjima imali plaćenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna.

Istaknuo je da to nije zakon za umirovljenike jer od 296.000 korisnika besplatne police na teret solidarnosti svih građana tj. državnog proračuna, njih 106.000 umirovljenika, a 190.000 je mladih - nezaposlenih, onih koji rade za minimalac i sl. Smatra da će tim izmjenama zakona bilo obuhvaćeno oko 70.000 ljudi.

Upozorivši da je u Hrvatskoj zabrinjavajuće visok prag siromaštva, Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) rekao je da se podizanjem prihodovnog cenzusa od samo 33 eura, tj. sa 298,85 eura na 331,81 euro obuhvaća korpus od 70.000 ljudi.

- U tako malom financijskom procjepu od 33 eura nalazi se čak 70.000 ljudi, dodao je.

Marić (SDP): Ispod ili blizu granice siromaštva 75 posto umirovljenika

I SDP-ova Andreja Marić rekla je da će podržati prijedlog zakona zato što se "u moru siromašnih građana samo malo širi bazen ljudi kojima će biti dostupnije dopunsko zdravstveno osiguranje". No, upozorila je da je 75 posto umirovljenika blizu ili ispod granice siromaštva.

- Ne možemo biti zadovoljni i pitamo se kako živjeti s manje od 3000 kuna mjesečno, rekla je. Poručila je i da je zadatak vlade da se taj veliki "bazen" siromašnih građana smanji.

Erik Fabijanić (Klub Socijaldemokrati) naveo je da je broj korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja stalno padao jer nije ažurirana linija praga siromaštva. Pri tome je jedna od izlika bila ta da Državni zavod za statistiku nije mogao raditi ankete koje su vezane uz prag siromaštva iz pandemijskih razloga tj. nisu mogli odlaziti na teren po domaćinstvima.

Upozorio je da i ovaj prihodovni cenzus koji se sada podiže ispod činjeničnog praga siromaštva. Smatra da, ako ne napravimo mehanizam koji će trajno riješiti to pitanje, opet će se morati raspravljati o podizanju prihodovnog cenzusa kao "palijativnom rješenju".