Polemike o Rusiji i izborima u BiH

Ruska vlada dodala je Hrvatsku na svoj popis neprijateljskih zemalja, zajedno sa Slovenijom, Grčkom, Danskom i Slovačkom. U priopćenju navodi da popis nije konačan, a od ožujka na njemu je, uz Europsku uniju i Veliku Britaniju, još 20-ak država.

Hrvatska je osvanula na ruskom popisu neprijateljskih zemalja. I zbog protumjera, više ne može zapošljavati lokalno osoblje u svojim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

- Mi jesmo u neprijateljstvima s Rusijom, u tome sudjelujemo ne tako aktivno kao neke druge države, koje su de facto u ratu, da se ne bi lagali. Dakle, ovo je vrlo opasna situacija koja prijeti da se razvije u nešto nesagledivo. Nadam se da neće, rekao je Zoran Milanović, predsjednik Republike.

Uz Hrvatsku, na ruski su popis dodane Slovenija, Grčka, Danska i Slovačka.

- U dobrom smo društvu. A što drugo reći?, komentirao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Predsjednik je, pak, imao što reći vezano uz izborni zakon u Bosni i Hercegovini. Njemački Bundestag prihvatio je rezoluciju koja, ističe, nije izbalansirana. 

- Hrvatski parlament šuti. Šuti, umjesto da donese istu takvu deklaraciju, ali suprotnog sadržaja i da kaže: "Gospodo, dok je Hrvatske, to neće proći." Hrvatske brigade u srednjoj Bosni i Hercegovini, koje su sudjelovale u tim naporima na temelju sporazuma Zagreba i Sarajeva, da bi mi danas trpjeli svinjarije iz Berlina, da nas se optužuje da smo remetilački faktor, da komadamo BiH i na sve to naša vlast šuti. Defenzivno, kukavički, jadno, poručio je Milanović.

- Milanović je jedna vanjskopolitička štetočina kakvu Hrvatska nikada nije vidjela. Dakle, čovjek koji je napravio toliko štete Hrvatskoj u međunarodnim odnosima, da nema koga nije izvrijeđao, nema koga nije izvrijeđao, nema kome nije odbrusio i nema koje mostove nije porušio, rekao je Plenković i dodao.

- On je predsjednik, govori što govori, govori u ime sebe i svoje institucije, ali nasreću, ne predstavlja cjelovitu vanjsku politiku Hrvatske. Svi ti ljudi, nakon što čuju njega, onda zovu nas i kažu: "Hvala Bogu da postojite, da nema vas, ne znamo što bismo o Hrvatskoj mislili."

Predsjednik ima mišljenje i o potezu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta u obliku nacrta izmjena izbornog zakona.

- Nekakav Schwarz sad je uzeo stvari u svoje ruke. Koliko mjeseci ga ja pozivam da to napravi? I sad frajer to stvarno radi. Zadnji prijedlog koji zaslužuje, al' ono svaku sekundu naše pozornosti, svaku kaloriju energije, da se vidi što se tu pokušava uvaliti. Jer to se radi zadnji tren, kazao je Milanović.

- Cilj, koliko ja vidim, i bit ovih namjera gospodina Schmidta je da donekle barem popravi ono što se popraviti u ovoj fazi može i da Hrvati nakon izbora budu u poziciji sudjelovati i participirati u predstavničkim tijelima i izvršnim tijelima vlasti tako da to zaista budu legitimni predstavnici političkih stranaka Hrvata u Bosni i Hercegovini, rekao je Plenković.

I dok premijer smatra da je to prvi korak prema cjelovitoj reformi, predsjedniku je sporno to što bi predstavnike mogle delegirati samo županije u kojima živi najmanje 3 posto ukupnog broja pripadnika konstitutivnog naroda.

- Ako ima 3,01 posto Hrvata, recimo, u Bihaću i Cazinu, onda mogu na pozornicu stupiti oni koji će to ukrasti. Jer Hrvati neće, ne mogu. I na to je spala Hrvatska zahvaljujući neradu, strahu i inhibiranosti hrvatske diplomacije. Mene je toga stid, kazao je Milanović.

- Zahvaljujući njegovoj politici, nitko u međunarodnoj zajednici nije više voljan pomagati da se riješi hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini jer se ne može vrijeđati sve druge i očekivati da onda ti isti drugi pomažu i Hrvatsku i Hrvate. To je abeceda i bontona i normalnog ponašanja među ljudima, poručio je Plenković.

Izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 2. listopada.