Politički put Zorana Milanovića

Ulazak Zorana Milanovića u predsjedničku utrku njegov je povratak u hrvatsku politiku. Dvije i pol godine prije toga radio je kao politički konzultant u Hrvatskoj i regiji, nakon što se povukao sa čela SDP-a. Bio je predsjednik stranke, vođa koalicije, hrvatski premijer.

Od karijernog diplomata do kandidature za predsjednika Republike. Zoran Milanović, diplomirani pravnik, javno je počeo istupati kao stručnjak za NATO. Mlad i perspektivan kadar Ministarstva vanjskih poslova osjetio je zov politike na prijelazu tisućljeća.

Nakon smrti Ivice Račana Zoran Milanović, zajedno sa Željkom Antunović, Milanom Bandićem i Toninom Piculom, ulazi u utrku za predsjednika SDP-a. I - pobjeđuje.

Svoje prve parlamentarne izbore gubi 2007. u srazu s HDZ-om Ive Sanadera. Za 4 godine pokušava ponovno, ovaj put s Kukuriku koalicijom. I postaje - predsjednik Vlade.

Četiri godine u Banskim dvorima, pokazat će se, postat će nepresušan izvor Milanovićevim političkim protivnicima za napade u utrci za Pantovčak. Nikad mu nije nedostajalo samopouzdanja i elokventnosti, no katkad je to graničilo s nadmenosti ili pak nedostatkom takta.

Svjetska recesija, koja je hrvatsko gospodarstvo bacila na koljena, obilježila je mandat njegove vlade. Baš kao i migrantska kriza.

Humani pristup krizi i zauzimanje za nacionalne interese i danas ističe kao svoje uspjehe. Baš kao i rješavanje problema dužnika u švicarskim francima, osnaživanje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te stabilizaciju zaduživanja. Bilo je i poteza koji su izazvali salvu kritika, prije svega predstečajne nagodbe i lex Perković. Repovi skandala s krivotvorenjem putnih naloga i izvlačenjem novca predstojnika njegova ureda Tomislava Sauche, vuku se i danas.

No ključni pritisak na njegovu vladu počeo je 20. listopada 2014. Branitelji su u Savskoj 66, gdje je smješteno Ministarstvo branitelja, podignuli šator i ostali ondje 555 dana. Kulminiralo je u kasno proljeće 2015. Noćenje branitelja u crkvi na Trgu svetoga Marka, okršaj policije i branitelja - slike su koje mu desnica ne oprašta.

Slijede redoviti, pa izvanredni parlamentarni izbori. Milanović gubi oba puta.

Drugi poraz obilježio je tajno snimljeni sastanak s braniteljima i neuvijen govor u kojem opisuje odnose sa Srbijom i BiH.

U studenom 2016. povlači se iz SDP-a i odlazi u konzultantske vode. Iza sebe ostavlja stranku u kojoj će buknuti frakcijske borbe.

Nakon dvije i pol godine izbivanja iz politike, u lipnju 2019. potvrđuje višemjesečna nagađanja.

Gotovo istog trenutka počinje s kampanjom, obilazeći Hrvatsku uzduž i poprijeko.

U prvom krugu izbora, neočekivano, dobio je najviše glasova.

U drugom krugu protukandidatkinja koju vrlo dobro poznaje. Grabar-Kitarović kolegica je iz Ministarstva, ali i predsjednica s kojom je morao surađivati posljednju godinu premijerskog mandata.

Kao predsjednik, naglašava, ne bi imao milosti za one koji krše zakon i Ustav. Hrvatska koju bi vodio, poručuje, bila bi Hrvatska različitih, ali jednakih. Država sa stavom, predsjednik s karakterom. Normalno, bila je to glavna poruka kampanje Zorana Milanovića.

Pogledajte prilog Ane Zadro: