06:45 / 29.03.2019.

Autor: HRT

Poluprazna sabornica tijekom rasprave o zemljišnim knjigama

Foto: ilustracija

Foto: ilustracija

Foto: - / -

Iz Vlade tvrde da će novi zakon pojednostaviti postupanje, ubrzati rješavanje predmeta i omogućiti prelazak na elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama.
Saborski zastupnici pozdravili su u petak najavu jednostavnijeg postupanja u zemljišnim knjigama, prelazak na elektroničko poslovanje i brže rješavanje predmeta što bi trebao omogućiti novi zakon o zemljišnim knjigama, ističući pritom kako su nesređene zemljišne knjige jedan od glavnih razloga zbog kojih država gubi investitore.

Novi zakon, naglašavaju u Ministarstvu pravosuđa, nudi brze rokove postupanja, što trenutačno nije propisano zakonom. Za redovite postupke (primjerice uknjižba prava vlasništva, uknjižba založnog prava, hipoteka) rok za donošenje rješenja bit će 15 dana. Uvodi se rok od tri godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katastarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta, a za katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu određuje se rok od pet godina za osnivanje.

Glavna kočnica razvoja države i investicija su zemljišne knjige, a to se posebno vidi u Dalmatinskoj zagori, pa umjesto da pojačate broj ljudi, vi gasite sudove, prigovorio je Miro Bulj (Most nezavisnih lista) državnom tajniku u Ministarstvu pravosuđa Josipu Salapiću koji uzvraća da je u tijeku zapošljavanje 70 ljudi, pa će se zatečeno stanje brže rješavati. "Sramota je da Zagora nema općinski sud, a imala ga je od 1867.", ustrajao je Bulj.

Bez konkretnih kazni neće biti pomaka

Iako pozdravlja prijedlog da zemljišno-knjižni postupak bude hitan, Orsat Miljenić (SDP) upozorava kako se bez uvođenja konkretnih kazni za nepoštovanje rokova, neće dogoditi ništa, i dalje će neki građani rješenje predmeta čekati 300, pa i 400 dana. Smatra da stvarnih pomaka, ni pravne sigurnosti neće biti dok se ne usklade katastar i zemljišne knjige.

Novim se zakonom, tumači Josip Salapić, zemljišno-knjižni postupak određuje kao hitni, propisuju rokovi za donošenje rješenja u redovitim i posebnim zemljišno-knjižnim postupcima. Tako se, primjerice, za uknjižbu prava vlasništva i založnoga prava daje rok od 15 dana za donošene rješenja. Za osnivanje i obnovu zemljišnih knjiga za 160 katastarskih općina za koje se te knjige ne vode, propisan je rok od pet godina za osnivanje.

S tvrdnjama oporbenih kolega da se od Austro-Ugarske u zemljišnim knjigama nije učinilo ništa ne slaže se Marija Jelkovac (HDZ), koja navodi da se situacija razlikuje od mjesta do mjesta, pa u Makarskoj postupak traje 140 dana, a u Virovitici samo dan. Vlada je, kaže, svjesna da stanje nije idelano, zato predlaže da zemljišno-knjižni postupak bude hitni.

Koliko je neriješenih predmeta

Prosječni broj dana za uknjižbu u veljači je bio 22 dana, težimo taj rok smanjiti na osam, ističe državni tajnik navodeći da je neriješenih predmeta oko 46.500 i da se taj broj posljednjih godina nije mijenjao.

Odgovorio je time Gordanu Marasu (SDP) koji je pitao zašto je od 2016. broj neriješenih predmeta u zemljišnim knjigama narastao za više od trećine, odnosno za 12 tisuća. Broj neriješenih predmeta 2015. bio je 32 tisuće, a danas je 46 tisuća, usporede li se ta dva broja, to je gotovo 40 posto više neriješenih predmeta, ustrajao je SDP-ov zastupnik, prozivajući Salapića da iznosi neistine, odnosno dezinformira javnost.

Sabor će raspraviti i Izvješće o radu i ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2017. Za kraj tjedna predviđena je rasprava o izmjenama Zakona o obveznim odnosima koje je predložio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, a kojima se traži ukidanje valutne (monetarne) klauzule i zlatne klauzule. Uobičajenog glasovanja petkom neće biti.

Rasprava o Izvješću o radu HERA-e u 2017.

U raspravi u Hrvatskom saboru o Izvješću o radu Hrvatske regulatorne agencije (HERA) u 2017. godini Saša Đujić (Klub SDP-a) ocijenio je kako je ono zadovoljavajuće, iako su to već podaci stari dvije godine, no da građane puno više zanima koliko će više plaćati energente podsjetivši kako od ponedjeljka 1. travnja poskupljuje plin i električna energije za distributere.

Iznio je podatak da će prosječno kućanstvo plin plaćati 275 kuna skuplje prema odluci Vlade te ustvrdio kako se LNG terminal na Krku radi protiv volje građana i ekonomske isplativosti, ali će građani morati plaćati višu cijenu.

Miro Totgergeli (HDZ) najbitnijim je ocijenio izdvajanje djelatnosti opskrbe iz distribucijskog sustava. Potrošnja električne energije u 2017. godino bila je 18,2 terawatsati, odnosno tri posto viša u odnosu na 2016.,a gubici su osam posto viši nego u 2016. pa je potrebna stroža kontrola neovlaštenog priključenja na električnu mrežu. HERA ne može kontrolirati HEP nego prijenos i distribuciju. Cijena struje od 1. travnja se neće mijenjati za kućanstva nego jedino za zajamčenu opskrbu, ako se mijenja opskrbljivača, jer smo se odlučili za tržište električne energije, pojasnio je.

Sonja Čikotić (Most) ustvrdila je kako postoji mogućnost za smanjenje cijene električne energije kroz smanjenje mrežarine koju smatra previsokom. Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) upozorio je kako se u Izvješću ne govori o energetskoj sigurnosti i upitao zašto se ponovno u pogon ne pusti hidroelektrana Dubrovnik budući da svaki dan izvan pogona stvara ogromne gubitke.

Miro Bulj (Most) ustvrdio je kako HEP novac troši na pokroviteljstva i sponzorstva kampanje vladajućih umjesto da ulaže u investicije i razvoj. Upozorio je na loše stanje u niskonaponskoj električnoj mreži u Dalmatinskoj zagori te pozvao HERA-u da zaštiti građane i njihove obitelji te onemogući izvlačenje bogatstva iz Hrvatske kao što se to čini s vjetroelektranama dok se istodobno ne omogućava građanima da mirkosolarima proizvode električnu energiju i višak prodaju HEP-u. 

Izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije (HERA) u 2017. predstavila je zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Sonja Tomašić Škevin rekavši kako je ostvarena sigurnost opskrbe i zabilježen porast potrošnje električne energije i plina u odnosu na godinu ranije. Pojasnila je kako HERA regulira energetske djelatnosti koje se smatraju monopolom - električna energija i plin, skrbi o zaštiti kupaca, rješava prigovore na rad operatera i dodala da Izvješće daje pregled izvršenja zakonskih propisa i rezultate poslovanja. Infrastruktura je solidno izgrađena i ostvarena solidna povezanost, najveći dio električne energije dobiva se iz domaćih elektrana 59 posto dok se iz uvoza nadomješta 41 posto potreba.

Što se tiče plinskog sektora bilježi se porast potrošnje za 15,4 posto u odnosu na 2016., rekla je i dodala kako se cijena plina za kućanstva regulira do 30. ožujka 2021., kada se u potpunosti prepušta tržištu. U vezi toplinske energije napomenula je kako u Hrvatskoj postoji 21 subjekt proizvodnje  toplinske energije, a da HERA određuje tarifne stavke za proizvodnju i distribuciju.

Potvrdila je da će za kućanstva cijena plina od 1. travnja prosječno porasti za sedam posto.

- O izvješću će se u Hrvatskom saboru glasovati kada se za to steknu uvjeti, rekao je predsjedavajući Željko Reiner.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!