Plesac: Pad broja stanovnika u svim županijama, ali i u Zagrebu

Popis stanovništva i konačni podaci u nekoliko kategorija objavljenih proteklog tjedna izazvali su buru u javnosti. Od toga koliko je vjernika i kojih vjeroispovijesti do broja pripadnika nacionalnih manjina. Interpretaciju će dati političari, demografi, teolozi, sociolozi, a pojedinosti o načinu provedbe, prikupljanju i obradi podataka - stručnjaci iz Državnog zavoda za statistiku.

Popisano je 3 milijuna 871 tisuća 833 stanovnika. 

- Mi smo popisali malo više od 4 milijuna, međutim, broj 3.871,833 je ukupan broj ljudi koji živi u Hrvatskoj, rekao je Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva iz Državnog zavoda za statistiku.

- Gledajući metodologiju, to je broj stanovnika koji živi unutar naših granica. Oni koji su prisutni u zemlji godinu dana i dulje, a u popis nisu ušli oni koji su se popisali, a ne žive stvarno u našoj zemlji nego negdje drugdje, istaknuo je.

Dodao je kako uspoređujući popis iz 2011. i 2021. postoji pad broja u svim županijama, ali i u gradu Zagrebu.

- Imali smo dva potresa i to je donekle utjecalo na broj stanovnika u gradu Zagrebu, jer je u središnjim dijelovima grada Zagreba popisan manji broj stanovnika. Kad je riječ o županijama, najveći je pad u Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj, a manji pad je zabilježen, osim u gradu Zagrebu, i u županijama uz more.

Samopopisivanje

Osvrnuo se i na sam popis stanovništva.

- Trajao je ukupno 63 dana, što je najdulja provedba na terenu od kada traju moderni popisi - 1857. godine. Tomu je razlog ponajprije epidemiološka situacija u zemlji. 

Istaknuo je i kako su im veliki problem stvarale COVID potvrde i samoizolacije.

- Kad je riječ o samopopisivanju, mi smo zadovoljni, zadovoljni smo odazivom. Kad su me prije popisa pitali što očekujem, rekao sa da ako odaziv bude 20 posto, da ću biti sretan, a odaziv je bio 40-ak posto, rekao je Plesac.

Hrvatska stari

- Rezultati s kojima smo izašli, to nije ni 10 posto pitanja obrađeno. Obrađeno je najbitnije, gdje osobe stvarno žive i dobno-spolna struktura. Vidimo i da Hrvatska strašno stari. Mislim da dijelimo 7. ili 8. mjesto po starosti. Najstarija zemlja je Japan, a u Europi - Italija, Grčka, Estonija, Latvija. Europa inače stari, a Hrvatska prati trendove, rekao je, te dodao da starenje stanovništva nije problem posljednjih 20 godina.

- Demografi su o tome pričali još 80-ih godina, a pogotovo 90-ih, kada se vidjelo da je stopa mortaliteta veća od nataliteta, istaknuo je.

Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu!