Prijave štete u Bošnjacima traju do četvrtka; nedostaje krovopokrivača

Tjedan dana prošlo je od katastrofalne tuče koja je u Bošnjacima uništila gotovo sve objekte. Led veličine teniske loptice oštetio je više od 90 posto krovova. Obnova još traje. Struje nema još u desetak kuća. U Bošnjake i dalje pristiže građevni materijal, ali i ljudi velika srca.

Do četvrtka se prijavljuju štete nastale nakon nevremena, kazao je Andrija Juzbašić, načelnik općine Bošnjaci, u središnjem Dnevniku HTV-a. Istaknuo je da je pozitivno to što se 40%-50% poljoprivrednika osiguralo.

- Nakon četvrtka ćemo preliminarne rezultate zbrojiti. To nisu konačni, jer onda slijedi još 60 dana, kazao je. 

Podsjetio je da je prije nekoliko dana ondje bio i ministar poljoprivrede Josip Dabro i kazao da će se ministarstvo pobrinuti da se štete refundiraju. 

Na području Bošnjaka nalaze se četiri kontejnera, a sutra bi trebala stići još tri. Juzbašić je istaknuo da su ondje i pripadnici Hrvatske vojske koji pomažu. Danas je očišćeno više od 1000 kubika šute. 

- Ono što je najvažnije je da nemamo krovopokrivača, pa apeliramo da ona poduzeća koja ih imaju, da nam pošalju jednog-dva, na jedan-dva dana. Znamo da je i njima teško, jer je nedostatak radnika u Hrvatskoj, rekao je Juzbašić.

Sve druge pomoći ima dovoljno, ali nema onih koji znaju raditi na krovovima. Mogu doći, kaže Juzbašić, i dobrovoljci koji znaju taj posao raditi ili profesionalci, da završimo taj posao.

Mnogo je još posla na krovovima nakon nevremena u općini Bošnjaci

Na krovu roditeljske kuće Ivan Lešić u Bošnjacima danima je već u oblaku prašine. Maljem ruši ostatke krova koji je uništen u oluji. Kad mu je majstor u kući pogledao strop kazao mu je da ondje ne bi ulazio. Dvojica braće kuću su baš prije oluje počela preuređivati.

- Kad se uđe u kuću vidi se da nije dobro, prokislo je, vlaga je, smrdi i nije baš za boraviti u kući, kazao je Luka Lešić iz Bošnjaka.

Kroz kuću Mije Kljajića iz Bošnjaka – kao da je uragan prošao. Strop se srušio na krevet, a od vlage se ne može disati. On sada nema kamo.

- Sve je otišlo, sve je prokislo. Led je polupao crijep, strop otpada, kazao je Mijo Kljajić.

Krevet i krov nad glavom pružila mu je Ljubica Čolakovac u svojem domu za starije. Kako očekujem od drugih da mi pomognu, kaže, tako sam i ja sam uvijek otvorena srca da pomognem.

I na temperaturi višoj od 40°C na krovu obitelji Volf susjedi, rodbina i prijatelji pomažu slagati crjepove.

- Ja sam svoj krov sanirao nekih 90%, a evo sad sam došao kod susjeda. Prioritet je da saniramo stambene objekte gdje se spava, kazao je Drago Miličević iz Bošnjaka.

Vinko Milunović ne može na krov, ali pomaže djedu i baki kad god im nešto zatreba.

- Došao sam iz Zagreba pomoći baki i djedu pokriti krov, stvarno nisam ovako zamišljao ljetne praznike. Ovdje dolazim već tri ljeta i bilo je jako lijepo, rekao je Vinko iz Zagreba.

Građevinski inženjeri popisali su štetu na gotovo svim kućama. Sada na red dolaze pomoćne zgrade.

- Imamo oštećenja na kući, radimo, sva sam prljava. U godinama sam kao i muž, međutim mora se napraviti osnovno jer ovo je zaista nesvakidašnje, ovo se nikada nije dogodilo, ne pamtim to u svojih 70 godina, kazala je Ana Volf.

- Gospodarske zgrade su ostale bez krova, gdje imamo i svinje. Hrana koja je bila tamo je isto prokisla. Pitanje je čime ih kasnije i hraniti, dodala je Ana Volf.

- Naravno da je ovo starija kuća. Kiša je napravila svoju štetu, sve je iskislo i struje nema tako da će biti i unutarnjih radova, rekao je Martin Šumanovac, Bošnjaci.

- Dolazili su ljudi nuditi pomoć, ali džabe kad ja materijala nemam, i sad svi ti ljudi odoše nazad. A ja nemam novaca da platim neku firmu znate. Očeva mirovina je 250 eura, a ja dosad nisam radila, tek mjesec dana radim, rekla je Đurđa Borilović, Bošnjaci.

- Nema više ničega. Nemam više snage razmišljati.  Sve smo dali, sve smo uložili, a na kraju..., rekao je Stjepan Golubičić, Bošnjaci.

- Mi smo dosad sanirali otprilike dvadesetak kuća, a danas planiramo još desetak, a odvezli smo 300 kubika šute. Danas ,pošto smo pojačani mehanizacijom, planiramo odvesti 500 kubika šute i prevesti što više materijala da ljudi koji dođu u ponedjeljak mogu što više raditi, rekao je Đuro Đaković, bojnik Hrvatske vojske.

Upućen je poziv i vlasnicima osobnih automobila oštećenih u tuči da dođu u općinu i podnesu odštetni zahtjev.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora u Vinkovcima o šteti na šumama

Saborski Odbor za poljoprivredu u ponedjeljak je s tematske sjednice posvećene revitalizaciji šuma pogođenih elementarnim nepogodama i jačanju otpornosti šuma i cijelog šumarskog sektora na utjecaj klimatskih promjena, upozorio na nužnost pronalaska odgovora na vremenske ugroze.

- Nevrijeme od prošle godine izazvalo je štete koje šumarska struka u Hrvatskoj nikada nije vidjela. Stradalo je više od 3,9 milijuna prostornih metara državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume od kojih 1,7 milijuna prostornih metara samo hrasta lužnjaka po kojemu je poznat ovaj kraj, rekla je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u Vinkovcima.

Članove Odbora, istaknula je, posebice zanima na koji se način pristupilo pošumljavanju i revitalizaciji šumskih sastojina, postoji li dovoljna institucionalna podrška kako se bi sanacija provela i na koji način odgovoriti na ovakve i slične elementarne nepogode u budućnosti.

Po njenim riječima, vidljivo je da se događaju klimatske promjene i da se slične ugroze mogu očekivati u budućnosti te hrvatska poljoprivreda i šumarstvo moraju iznaći načine kako se pripremiti za te buduće izazove.

- Hrvatska svojim šumama gospodari već gotovo 260 godina na održiv način. Šuma može bez ljudi, ali ljudi ne mogu bez šume, tako da je svima interes da se ove šume što prije revitaliziraju, jer osim što nam znače život na način da proizvode kisik, one i lokalnom stanovništvu puno znače jer su izvor zapošljavanja, naglasila je Petir.

Pri osmišljavanju budućih klimatskih politika i strategija na razini Europske unije nužno je uzeti u obzir i elementarne nepogode, rekla je te dodala da je saborski Odbor više puta upozorio Europsku komisiju kako je upravljanje šumama nacionalna nadležnost.

- Na taj na smo poslali poruku da pokušaji da se s europske razine upravlja šumama za nas nisu prihvatljivi, poručila je Marijana Petir.

Prošlogodišnje nevrijeme prouzročilo štete na 4 milijuna prostornih metara šume

Član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić ustvrdio je kako je jako teško iznijeti financijske procjene šteta koje je nevrijeme prouzročilo prošle godine na šumama.

- Na razini Hrvatskih šuma prošlogodišnje nevrijeme prouzročilo je štete na oko četiri milijuna prostornih metara šume. Financijska šteta još uvijek nije procijenjena, rekao je te dodao kako je riječ o šteti od oko 150 milijuna eura.

- Ali bojim se da dugoročno gledano štete biti puno veće, ocijenio je.

Naveo je da se već u kolovozu 2023. krenulo u poslove raščišćavanja šumskih prometnica i prosjeka, a sada se radi radi na sječi i izvlačenju posječenog drveta te samoj sadnji s kojom se počelo već u jesen i zimu prošle godine.

- Nekih 150.000 sadnica smo posadili na području Šumarije Otok koja je i najviše stradala, naveo je dodajući kako je jako teško reći što će se događati u budućnosti, ali kako je sigurno da nas štošta još čeka jer se bez sumnje događaju klimatske promjene.

Član Odbora, vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić ocijenio je kako šumarstvo na značajan način utječe na život u Vukovarsko-srijemskoj županiji te je potrebno što prije prilagoditi se svemu onome što nas čeka u budućnosti. Po njegovim riječima, pri tom je odgovore na koji to način činiti nužno potražiti od šumarske struke i znanstvene zajednice.

Pored članova Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, sjednici su nazočni bili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskih šuma, šumarskih strukovnih udruženja, akademske zajednice, te lokalne i regionalne samouprave koji su nakon sjednice i obišli stradale šumske predjele.

Ministar Dabro u radnom posjetu UŠP Vinkovci

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro u ponedjeljak je obišao područje Spačvanskog bazena kako bi ocijenio stanje drvne sirovine, štete nakon olujnih nevremena i stanje kvalitete sirovine nakon napada nametnika, priopćilo je ministarstvo.

U pratnji ministra bili su voditelj Uprave šuma podružnice (UŠP) Vinkovci Krasnodar Sabljić i upravitelj šumarije Otok Zvonimir Rukavina.

Kako se navodi u priopćenju Ministarstva, Dabro se upoznao s problemom drvne mase na cesti u Spačvanskom bazenu. Trenutno se na cesti nalazi oko 200.000 kubika, od čega 41.000 kubika hrasta (FI), 20.000 kubika hrasta (FII) te 102.000 kubika pilanskih trupaca.

U šumi se još nalazi 7.007 kubika hrasta (FI) te 4.000 kubika hrasta (FII).

- Drvna industrija te proizvodnja namještaja, pored ekonomskog, imaju socijalni značaj zapošljavajući i zadržavajući stanovništvo u malim sredinama, kazao je Dabro navodeći kako je drvna industrija od strateške važnosti za hrvatsko gospodarstvo, jer je bitna i za energetsku održivost zemlje.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kako je rekao, kontinuirano nastavlja motriti na probleme nametnika, svjesno da sirovina ne smije dugo stajati jer tako znatno gubi na kakvoći.

Potrebno je što prije staviti sirovinu na tržište, istaknuo je Dabro te poručio kako će Ministarstvo nastaviti s mjerama i aktivnostima za poticanje održivog razvoja i konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.

Sabljić je rekao kako je njihov cilj, u suradnji s Upravom društva, očuvanje radnih mjesta i zadržavanje mladih kroz nova radna mjesta.

- Prioritet nam je poticanje malih i srednjih proizvođača te osiguranje dovoljnih količina ogrjeva svakom kućanstvu. U gospodarskom kontekstu, krajnji cilj je razvoj drvnog sektora i da što više drvne mase ostane u našem kraju, istaknuo je.

Prema riječima Rukavine, nakon olujnih nevremena, najveće štete su u Šumariji Otok, gdje je razoran vjetar povaljao šumu staru stotinu godina.

- Sanacija terena trajat će godinama, mnogo duže njena obnova te je pred nama golem posao, rekao je.

Dabro je obišao i Poseban rezervat šumske vegetacije "Lože, koji predstavlja rezervat stare hrastove šume te je između ostalog namijenjen znanstvenim istraživanjima, kao i edukaciji učenika i studenata.