07:14 / 03.10.2018.

Autor: I.M./HRT

Populizam kao indikator krize na koji se mora reagirati

-

-

Foto: - / -

Građani sve više vjeruju kako postojeći politički sustav nije podešen njihovim potrebama i u skladu s tim traže promjene.
O pojavi koja mijenja političku scenu, u našem susjedstvu i cijeloj Europskoj uniji, o populističkim pokretima, razgovarali smo u Dobrom jutru s profesorima s Fakulteta političkih znanosti Višeslavom Raosom i Bertom Šalajem.

Migrantska i financijska kriza u posljednjih 10 godina dovele su do trenda koji vuče Europu u smjeru populizma. Građani sve više vjeruju da postojeći politički sustav nije podešen njihovim potrebama i u skladu s tim traže promjene.  Profesor Šalaj rekao je da svi populistički pokreti imaju zajedničko razumijevanje politike - tvrde da u društvu postoje samo dvije skupine. Oni loši - to je korumpirana politička elita, i s druge strane - dobar, pošten narod, rekao je Šalaj. Dodaje da ugrožavanje te homogenosti desni populisti diljem Europe vide u imigrantima predstavljajući ih kao one koji im oduzimaju radna mjesta kojih ionako nema previše te ugrožavaju kulturni identitet.

Naglasio je da takve teze ne prolaze samo u državama koje imaju relativno puno imigranata, već je to uspješan politički projekt i ondje gdje ih nema toliko, ali očito postoji među građanima strah od budućnosti, i ekonomske i kulturalne i zato su oni označeni kao neprijatelji.

Komentirajući uspjeh desnih populista na parlamentarnim izborima, primjerice u Švedskoj i Njemačkoj, profesor Raos kaže kako je on malo prenapuhnut. Švedski demokrati su izborili toliko mjesta da su postali stranka koja ima određeni koalicijski, ali i ucjenjivački potencijal, no ne znači da će njezini članovi biti dio buduće vlade. Također, ankete za bavarske izbore pokazuju da je CDU na 35 posto, a SPD je malo odskočio od Zelenih i AFD-a, rekao je Raos.

Šalaj jačanje populističkih aktera vidi kao znak duboke krize suvremene liberalne demokracije, kao znak da je između političara i građana nešto duboko poremećeno, da građani nisu zadovoljni odnosom političkih elita prema njihovim potrebama i zahtjevima. Oni više ne daju nadu europskim građanima. Ako populizam shvatimo kao indikator krize na koju moramo reagirati, on postaje korektiv i pokazuje da se predstavnička liberalna demokracija mora mijenjati, mora više odgovarati na potrebe građana. U tom smislu ga mnogi navode kao korektiv mainstream politčkim sustavima, rekao je Šalaj.

Raos se nadovezao rekavši da kriza predstavničke demokracije postoji i izvan Europe. No razlog krize u Europi vidi u otuđenosti do koje dolazi jer su u procesu stvaranja europskog projekta stranke različitih predznaka toliko surađivale da su po svojim javnim politikama postale toliko slične da se gotovo ne razlikuju. Prema tome, ostaje dojam da se mnoge odluke donose izvan nacionalnih arena odlučivanja pa građani smatraju da tu nema transparentnosti. Europska unija mora se reformirati na način da bude bliža građanima, istaknuo je Raos. 

Na pitanje mogu li populističke stranke pobijediti na izborima u Hrvatskoj, Šalaj kaže kako se s pojavom Mosta i Živog zida pokazuje da postoji prostor, određena skupina građana koja je nezadovoljna postojećim duopolom. Socijalne, ekonomske pretpostavke postoje, no mora se pojaviti akteri koji će biti uvjerljivi i s populističkim temama aktivirati građane, rekao je Šalaj. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!