Helfrih: Raste broj obitelji i osoba koje prijavljuju nasilje

Ukupna razina nasilničkih ponašanja u obitelji i među bliskim osobama u prvoj polovici 2025. ne pokazuje porast, nego se čak bilježi blagi pad u prekršajnim djelima i ukupnom broju kaznenih djela, no u porastu je broj ubojstava bliskih osoba i žena. O toj temi u Studiju 4. govorila je Sanja Helfrih iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Što o podacima kažu Centri za socijalnu skrb?

- Što se tiče nasilja u obitelji, brojevi se nisu nešto ekstremno povećali, to je tu negdje iz godine u godinu. Međutim, povećao se broj nasilja u odnosu na žene, odnosno femicida. Povećao se i broj kaznenih dijela, a prekršajna su u opadanju, rekla je Sanja Helfrih, Hrvatski zavod za socijalni rad.

Helfrih je otkrila koje su kategorije najosjetljivije:

- I dalje su prvenstveno žene žrtve nasilja.U odnosu na žene, tu su i djeca koja su često sudionici, a nekad su i sami žrtve nasilja. Tu je i nasilje u odnosu na starije osobe koje su same po sebi starije i nemoćne i ako ih obitelj zanemari dolazi do narušavanja integriteta i njihovih prava na normalan život. Što se tiče osoba s invaliditetom, to je ranjiva skupina ljudi i kao takva su jako laka meta za provođenje nasilja nad njima, govori Helfrih.

Nedostatak kapaciteta scoijalnih radnika

Ispričala je i koje su najčešće poteškoće, odnosno najveći izazovi s kojima se susreće u svome radu:

- Socijalni rad je poziv. Nije posao koji ćete vi odraditi u 8 sati, zatvoriti vrata i otići kod kuće. Dosta je težak, dosta je naporan, ali s druge strane je jako lijep kada možete ostvariti ona prava koja sam korisnik želi i zahtjeva, kaže Helfrih.

Naglašava kako je najveći problem nedostatak kapaciteta socijalnih radnika.

- To se provlači već jedno vrijeme, iako se intenzivno radi na zapošljavanju novih ljudi, trenutačno je velika fluktuacija ljudi. Isto tako uvjeti rada; radi se na poboljšanju uvjeta rada, međutim još uvijek imamo područnih ureda gdje treba poboljšati uvjete. Također, kada dođete na teren, znate i sami da sukladno i medijima i natpisima tko je kriv za bilo što - kriv je socijalni radnik. Ja često znam reći da nam nekad ne bi niti trebali sudovi, nego je svaki socijalni radnik sukladno svom terenu kriv za sve ono što se radi na terenu. Međutim, to zaista nije tako, priča Helfrih.

"Ljudi su nas nekad primali normalno u kuću"

Kako kaže, negativan stav jako puno pridonosi teškoćama rada na terenu.

- Ljudi nemaju povjerenja, neće se otvoriti. Svugdje negdje gdje čujete socijala, socijalni rad, oni ništa ne rade, oduzimaju djecu... Ja mogu reći iz osobnog iskustva, vrijeme kad sam radila na odjelu za djecu, brak i obitelj, ljudi su nas normalno primali u kuću, međutim, dječica su bila tu, moglo se raditi. Sada kada dođete na teren, znate kako roditelji kažu, maknite se da te teta ne uzme. To jako stvara ružnu sliku o nama jer smo mi tu da pomognemo ljudima, pojašnjava Helfrih.

Savjetovala je i koja je prva točka kada vidimo da se događa nasilje.

- Ako se nasilje događa sada i odmah, osoba može prvo nazvati policiju. Ako u ovom trenutku nije ugrožen život, osoba se može obratiti i policiji i centru, odnosno sada područnom uredu, jer smo centralizirani sustav postali 2023., i onda područni ured radi sukladno protokolu u slučaju nasilja u obitelji, nastavlja Helfrih.

Kada osoba dođe, ona daje izjavu vezano uz što se dogodilo i radi se inicijalna procjena. Prikupljaju se podaci, sve skupa se šalje na policijsku postaju i odrađuje se razgovor sa žrtvom.

- Pitaju se prvo želi li u sigurnu kuću, da ju maknemo. Često žene znaju reći da već imaju nekoga gdje mogu otići kod članova svojih obitelji, a kada žene nemaju gdje otići, onda ih se smješta u sigurnu kuću, ističe Helfrih.

Raste broj obitelji i osoba koje prijavljuju nasilje

- Rastu iz jednog jedinog razloga - radi se na osvještavanju ljudi, da se nasilje ne događa nikome drugom nego nama, jer i onako nasilje ima više vrsta. Ne mora biti teško fizičko nasilje da bi bilo nasilje. Od verbalnog nasilja imamo fizičko, psihičko, emocionalno, ekonomsko koje je jako bitno i koje jako često drži žene zajedno u bračnoj zajednici, dodaje Helfrih.

Objasnila je i koje su procedure ako su maloljetna djeca u pitanju:

- Ako je nasilje izvršeno u odnosu na maloljetno dijete, onda se stručni tim sastaje, prikuplja podatke od roditelja i dijete ne ispituje stručni tim, nego se upućuje u adekvatne, specijalizirane ustanove za to, kao što su Poliklinika za zaštitu djece, Kukuljevićeva ili Klajićeva bolnica. Dakle, negdje gdje se dijete može ispitati da ga se dodatno ne traumatizira, objašnjava Helfrih.

- Ono što javnost treba znati da socijalni, područni ured, odnosno bivši centar za socijalnu skrb, djeluje u cijelom životnom krugu. Dakle, od samog rođenja do smrti imate cijeli životni ciklus ljudi, grupacije, koje mogu biti unutar sustava. To ne moraju biti nužno korisnici materijalnih pomoći, ne moraju biti nasilnici, narkomani ili alkoholičari, zaključuje Helfrih.