Porast zračnog prometa dodatno opteretio kontrolore leta

U Zagrebu se održava konferencija europskih kontrolora letenja. Nakon koronakrize i značajnog pada prometa, sada je u brojnim zračnim lukama došlo do oporavka, pa tako i u hrvatskim. Kako kontrolora letenja nedostaje to uzrokuje probleme.

- Sukladno s tim porastom prometa, odnosno vraćanju na staro, imamo dodatno opterećenje na kontrolore. U koronakrizi masa zemalja u Europi je otpuštala, ne u tolikoj mjeri, ali i to se dešavalo, neki su odlazili u prijevremenu mirovinu, ako su imali uvjete, tako da je samim tim došlo do dodatnog manjka kontrolora u ovih par godina, rekao je Krešimir Rakoci, predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja.

Rakoci je naglasio da se u Hrvatskoj zračni promet vratio na razinu iznad 2019., a također neki su djelatnici kontrole letenja u međuvremenu otišli u mirovinu. Podsjetio je kako su od proljeća pregovarali s Upravom kontrole leta te da je bila i najava štrajka zbog nerazumijevanja i prekida dijaloga.

No, na kraju smo uspjeli ispregovarati s poslodavcem novi kolektivni ugovor koji vrijedi do kraja 2024. kojim su poboljšana materijalna i druga prava radnika na zadovoljavajuću razinu, rekao je predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja.

- U Hrvatskoj kontrolori leta imaju slične probleme kao i njihovi europski kolege, manjak djelatnika zbog velikog porasta prometa ove godine pa su izloženi dodatnom pritisku kako bi odradili povećani posao. Tu su također direktive i regulative EU koje se tiču kapaciteta i protoka prometa koji moramo ostvariti tako da se "stišće" cijela struka, naglasio je Rakoci.

U razgovoru s Upravom pokušavaju balansirati da ne bude prevelika preopterećenost, dodao je i izrazio nadu da će uspjeti za slijedeću sezonu pronaći mogućnosti za dodatno rasterećenje kako bi bilo manje stresno i lakše raditi.

Sever: Pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima u RH tek oko 40 posto

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorio je kako je pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima u RH tek oko 40 posto, a u privatnom sektoru je stanje katastrofalno jer je pokrivenost tek nešto malo veća od 20 posto.

- EU je donijela direktivu o minimalnoj plaći kojom je dala i obveze državama članicama da se u razumnom roku postigne pokrivenost kolektivnim ugovorima barem na razini od 80 posto. Jedino kolektivni ugovori jamče radnicima nekakvo pravo i nude stabilnost svima i poslodavcima i radnicima, jer nema drugog modela zaštite za radnička prava od plaće do materijalnih prava i uvjeta rada, istaknuo je Sever.

Stoga i u Hrvatskoj trebamo što snažnije poticati kolektivno pregovaranje, naglasio je napominjući da potpisivanje kolektivnog ugovora ovisi o snazi sindikata koji pregovaraju, o njihovoj pregovaračkoj i štrajkaškoj moći i njihovih zaposlenika kako ni mogli parirati poslodavcima. Smatra da su upravo male plaće i nestalni poslovi jedna od glavnih okidača iseljavanja iz Hrvatske.

Vezano uz izmjene Zakona o radu ustvrdio je kako poslodavci žele daljnju fleksibilizaciju i brisanje puno odredbi, ali nisu voljni kolektivno pregovarati, jer nisu svjesni da ne mogu manjak radne snage u potpunosti nadomjestiti uvozom potplaćene jeftine inozemne.