Porazni podaci: Hrvatska druga u EU po broju umrlih od karcinoma

Prosječan Hrvat vjeruje da će dobiti na lotu, a da neće dobiti rak. Vjerojatnost da dobije na lotu je 1:10 milijuna, a da neće dobiti rak 1:3.

Hrvatska je po broju umrlih od karcinoma na neslavnom drugom mjestu u Europskoj uniji, iza Mađarske. Broj oboljelih raste iz godinu u godinu.

Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2017. bilo ih je oko 24.400, a umrlo je 14.210 ljudi. Najviše je života, gotovo tri tisuće, odnio rak pluća. Drugi po smrtnosti je rak debelog i završnog crijeva od kojega je umrlo 2240 ljudi, a treći rak dojke sa 799 umrlih.

Nade se polažu u donošenje Nacionalnog plana borbe protiv raka. Godišnje bi mogao spasiti čak 6000 života.

Vijest da ima rak debelog crijeva šokirala je Mariju Banjad. Borila se i izborila za život. A stomu je prihvatila kao najbolju prijateljicu. 

- Ja sam rekla ako je to tako i ako će to meni spasiti život, nek sve zlo ostane u toj vrećici i idemo dalje, smatra Banjad.

Novu priliku mnogi ne dočekaju. Rak debelog crijeva s gotovo 3700 novih slučajeva godišnje je najčešći rak u Hrvatskoj. Uz njega dolazi rak prostate, dojke, pluća. Iz godine u godinu raste broj oboljelih. 

- Prije 50 godina bilo je manje od 10.000 novooboljelih od raka, a danas imamo preko 24.000,  rekao je dr. sc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri HZJZ-u.

Više od polovine umre. A na 40% rizika od raka možemo sami utjecati, poput pušenja, zdravog načina života, preventivnih pregleda, o čemu se rijetko vodi briga.

- Prosječan Hrvat vjeruje da će dobiti na lotu, a šansa je 1:10 milijuna, a da neće dobiti rak, a šansa je 1:3. Europa je zaražena rakom, rekao je prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predsjednik Povjerenstva za izradu Nacionalnog plana protiv raka Ministarstva zdravstva.

U Europi još jedino Hrvatska nije donijela Nacionalni plan protiv raka. Čak 150 stručnjaka pisalo ga je tri godine, a trenutačno je u javnoj raspravi.

- Očekujemo za mjesec, mjesec i pol da će doći na Vladu, a onda i zaživjeti, rekla je pomoćnica ministra zdravstva prim. Vera Katalinić-Janković.

U njemu je 228 mjera za koje je potrebno u idućih deset godina milijardu i pol kuna.

- Ako se implementiraju sve mjere plana, spasit ćemo u sljedećih 10 godina oko 112.000 godina ljudskih života. U zadnjoj godini plana bi trebali spasiti od smrti 6000 Hrvata, smatra prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak.

U planu je i onkološki registar koji bi jasno dao uvid u liječenje i njegove ishode. A da bi oni napokon bili bolji, nužna je zajednička borba sviju.