14:34 / 27.04.2022.

Autor: Hina/I.B.

Poslodavci i sindikati: Rad na daljinu što prije uvesti u zakone

DEVOTE - Developing of teleworking future

DEVOTE - Developing of teleworking future

Foto: Matija Habljak / Pixsell

S obzirom na sve veći nedostatak radne snage i njegove prednosti, rad na daljinu treba što prije uvesti u zakonodavni okvir, istaknuto je na završnoj konferenciji projekta DEVOTE - Developing of teleworking future, o budućnosti rada na daljinu.

Riječ je o zajedničkom projektu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Sindikata naftnog gospodarstva i Norveške udruge poslodavaca.

Glavna ekonomistica HUP-a i voditeljica projekta Iva Tomić je istaknula kako je ovaj projekt pravi primjer da je moguća suradnja poslodavaca i sindikata.

Rezultat projekta su smjernice za pojednostavljenje regulacije rada na daljinu s kojim se, kako je kazala, dobar dio zaposlenih susreo zadnje dvije godine.

Smjernice se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut - institut rada na daljinu. Obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost.

HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim radnikovim izborom mjesta rada.

Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika.

Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva, isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svog poslovnog subjekta, poslodavac bi se trebao savjetovati s radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje (s posla - da ne budu "vječito dostupni").

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) Ivan Vidiš je kazao kako je ministarstvo prepoznalo prijedloge socijalnih partnera u pogledu mogućnosti obavljanja rada na daljinu kao stalnog i povremenog načina rada, kao i iznimnu mogućnost da se u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti ovaj rad može obavljati povremeno (do 30 dana) i bez izmjene ugovora o radu.

"Novi pravni okvir rada na izdvojenom mjestu trebao bi osigurati pravnu sigurnost radnog odnosa u izvanrednim, ali i redovitim okolnostima", istaknuo je Vidiš.

Predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva (SING) Jasna Pipunić je kazala kako su u Ini od 2016. imali pilot projekt rada na daljinu što im je bila dobra podloga za sudjelovanje u ovom projektu.

Tijekom projekta se dokazalo da je rad na daljinu nužan, da ga radnici žele, da je jedan od mehanizama ravnoteže privatnog i poslovnog života. Međutim potrebno je riješiti zakonski okvir koji je i tema pregovora između poslodavaca, sindikata i Vlade.

"Na neka pitanja smo našli odgovor, neka su još ostala otvorena i biti će, vjerujem, riješena kroz pregovore zakona o radu", kazala je navodeći kako je pitanje fleksibilizacije primjerice ono oko čega se poslodavci i radnici ne mogu složiti.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever je kazao kako kod rada na daljinu radnici i poslodavci moraju računati da to ima dobrih i loših strana, treba pomiriti i jedno i drugo.

- Rad na daljinu je sam po sebi dobar u uvjetima u kojima se može kombinirati s radom kod poslodavca i izvan poslodavčevog poslovnog prostora. S druge strane, u tom radu na daljinu silno je važno poštivati radno vrijeme, omogućiti radniku mogućnost isključenja i nedostupnosti, pokrivati njegove troškove koje ima jer ne radi kod poslodavca, a treba pomoći i kod zaštite na radu, istaknuo je Sever.

Smatra kako je najvažnije da se radnik i poslodavac oko rada na daljinu dogovore.

- To ne može biti jednostrana odluka poslodavca već mora biti regulirana kroz dodatak ugovora o radu ili samim ugovorom o radu, rekao je Sever.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan je kazao kako je poslodavci žele biti fleksibilni i imati mogućnost brze prilagodbe situaciji.

- Kad govorimo o fleksibilizaciji, to nije pitanje otpuštanja, jer poslodavci ne žele otpuštati već investirati i zapošljavati. Želimo imati zakonsko rješenje koje će propisati procedure koje nam omogućuju da se brzo i jednostavno prilagođavamo situacijama te da imamo što manje birokracije", istaknuo je Furjan napominjući kako se jedino kvalitetnim Zakonom o radu može podići ukupnu konkurentnost zemlje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!