Umjetna inteligencija pomaže u ranom otkrivanju požara

Uvjerili smo se ovoga ljeta da brojna upozorenja o utjecaju klimatskih promjena na opasnost od razornih šumskih požara nisu bila nimalo bezazlena. U ranom otkrivanju plamena, što može biti ključno za uspješno gašenje vatre, velika su pomoć kamere u takozvanom sustacvu Stribor. Postavljene su na 143 lokacije, odnedavno i na 25 novih, unaprijeđenih i umjetnom inteligencijom. Rade neprekidno, posebno promatrajući nepristupačna područja u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. 

Nedavno su, početkom ljeta, nove postavljene kamere na brdu Čelinka u blizini Vranskog jezera. Rade 24 sata na dan.

- Radimo po 12 sati. Od sedam sati ujutro do sedam sati navečer, a sljedeća smjena od sedam navečer do sedam ujutro, rekla je Barbara Krpina, djelatnica sustava "Stribor".

Ova operativka u zadarskom vatrogasnom centru može ih zumirati i do 10 kilometara. Kada su nedavno signalne rakete zapalile padinu brda udaljenu tek pedesetak metara od kamere, nije bilo potrebe za "zoomom".

- Kamere nam najviše pomažu da pratimo razvoj i predvidimo koju će vegetaciju zahvatiti, u kojem smjeru ide i što je ugroženo, rekao je Zdenko Knežević, voditelj Vatrogasnog operativnog centra Zadar.

Sustav ovih nadzornih kamera već je poprilično pokrio primorsku Hrvatsku. U Nacionalnom parku Krka kažu da su s još dvije nove kamere potpuno pokriveni.

- Jedan od većih požara u proljeće, veća materijalna šteta spriječena je zahvaljujući upravo kameri za ranu detekciju požara, rekla je Nella Slavica, ravnateljica Nacionalnog parka Krka.

Stavljaju se one i u najudaljenije kutke i iznad 1100 metara nadmorske visine.

- Tamo u daljini iza nas je Velebit, Nacionalni park Paklenica, a na Crnom vrhu postavljena je zadnja ovakva kamera. Ona je doslovce oko sokolovo za ovaj kraj jer, recimo, da bi joj se promijenila baterija, treba uzletjeti i helikopter, rekla je novinarka Melita Šare.

Na sustavu "Stribor" već nekoliko godina rade Hrvatske šume, vatrogasna zajednica i resorno ministarstvo.

- Imaju u pozadini softver koji prepoznaje vatru, odnosno dim ako vatra zbog reljefa nije vidljiva, rekao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Na osnovi smjera vjetra, biljnog pokrova i vlage zraka predviđaju i kako će se požar širiti. To naročito pomaže vatrogascima na terenu.

- Jako dobra stvar za primijetiti požar i to sve, pogotovo još noću, rekao je Lovre Barešić, zapovjednik DVD-a Pakoštane.

Taj vatrogasac koji je branio i Omiš, uz pakoški kraj štiti i ornitološki rezervat Vransko jezero. On je već dva puta potpuno izgorio, a znamo da se u ovoj trsci u Ornitološkom rezervatu gnijezdi na stotine ptica.

- On je u naravi ogroman trščak. Tako da u ljetnim mjesecima, kad nema kiše i kad je sve suho, to je područje vrlo visoke ugroženosti od požara, rekao je Dario Rogić, glavni čuvar Parka prirode Vransko jezero.

Zato je i u ovom projektu većina kamera postavljena u nacionalne parkove i parkove prirode.

HRT u Divuljama: Sustav ima 280 kamera na 143 lokacije

HRT je provjerio kako funkcionira sustav nadzora kamerama. U središnji Dnevnik HTV-a uživo se iz Operativno-vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama javila novinarka Tatjana Lisičin.

- Ovdje u operativnom centru telefoni ne zvone, a na ekranima s kojih slika dolazi iz svih kamera, pa tako i ovih najnovijih, čini se da nema ni vatre, a ni dima. 

Je li situacija uistinu takva otkrio je pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za priobalje Joško Grančić.

- Stanje s požarima trenutačno je pod nadzorom. Dva kanadera vraćaju se iz Konavala, gdje su tijekom cijelog dana pomagali vatrogascima u gašenju požara iznad Dube konavoske. Požar je još aktivan, a zemaljske snage ostaju na terenu. Požar na Dinari je pod nadzorom, nema izdimljavanja, no vatrogasci će cijelu noć ostati na terenu. Ostali požari otvorenog prostora su ugašeni i pod nadzorom, kazao je.

Postavljeno je 50 novih kamera za otkrivanje požara na 25 novih lokacija, 

- Nove kamere postavljene su u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, što nam uvelike omogućava i pojačava situacijsku svijest i praćenje stanja na terenu u realnom vremenu. One su uvezane u naš postojeći sustav kamera duž cijeloga priobalja, rekao je Grančić.

Sustav se počeo razvijati 2018. godine. U početku je bilo 80-ak kamera na 40-ak lokacija, a danas ih je 280 na 143 lokacije.

- Gotovo sve su u priobalju. Postoji sedam kamera na kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, istaknuo je Grančić.

Koliko su kamere važne pokazala je i ovogodišnja protupožarna sezona, obilježena velikim požarima, među ostalim i onim na omiškom području.

- Sigurno je da nam ove kamere dosta pomažu, bilo u ranoj detekciji, otkrivanju dima i vatre. Ovdje u operativnom vatrogasnom zapovjedništvu imamo izravan pristup svakoj kameri i prilikom samog gašenja požara pratimo razvoj stanja na terenu u realnom vremenu i određujemo prioritete, naveo je Grančić.

U suradnji s vatrogascima na terenu donose se odluke o angažiranju dodatnih snaga i protupožarnih zrakoplova.

- Posebno je važna njihova uloga kada imamo više požara istodobno. Tada nam olakšavaju donošenje brzih i ključnih odluka o određivanju prioriteta pri gašenju, gdje bismo preusmjerili protupožarne zrakoplove i gdje je veća ugroza. Kamere su izuzetan alat i od velike su nam koristi, naglasio je Grančić.

Rana detekcija znači da kamera tijekom dana prepoznaje dim, a tijekom noći vatru.

- Kamera, kada primijeti tijekom dana dim, a tijekom noći vatru, detektira ga i uključi alarm. Vatrogasci u operativnim centrima provjeravaju je li alarm valjan i potom angažiraju lokalne vatrogasce, kazao je Grančić.