Postupcima MPO rođeno 1869 djece u 2023. godini

Postupcima medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj je u 2023. godini rođeno 1869 djece, što je 65 djece više nego 2022., objavilo je u utorak Ministarstvo zdravstva u godišnjem izvješću, u kojemu stoji i da je 2023. u liječenju neplodnosti sudjelovalo 5336 parova i žena.

Izvješće o medicinski pomognutoj oplodnji (MPO) za 2023. godinu objedinjuje 18 ovlaštenih zdravstvenih ustanova devet javnih i devet privatnih te, kako ističu u Ministarstvu, predstavlja sumarni prikaz podataka na nacionalnoj razini.

Tijekom 2023. godine započeto je 10.415 ciklusa, a provedeno 9776 postupaka u prirodnom i stimuliranom ciklusu.

Najzastupljenija metoda bila je intracitoplazmatska mikroinjekcija spermija (ICSI). Tom je tehnikom provedeno 31,08 posto postupaka. Slijedi transfer odmrznutih zametaka FET (28,01 posto), klasična in vitro oplodnja IVF (21,5 posto), intrauterina inseminacija IUI (19,14 posto) te sekundarni ICSI (0,28 posto).

Ukupno je iz postupaka IUI rođeno 157 djece, iz IVF i ICSI postupaka 894, iz sekundarnog ICSI-a troje djece, dok je iz FET postupaka rođeno 815 djece.

Raste udio žena starijih od 40 godina

Podaci za razdoblje od 2013. do 2023. godine pokazuju promjene u kliničkoj praksi, ponajprije kontinuirani rast udjela FET postupaka u odnosu na svježe IVF i ICSI postupke. Iznimka je 2021. godina, kada je zabilježen pad, što se povezuje s okolnostima tijekom pandemije covida. Dugoročna analiza pokazuje i porast udjela rođene djece po transferu iz FET postupaka.

Analiza za 2023. godinu potvrđuje da se najveći broj MPO postupaka i dalje provodi kod mlađih žena, no istodobno raste udio žena starijih od 40 godina, što stručnjaci ističu kao jedan od ključnih izazova suvremenog liječenja neplodnosti.

U 2023. godini provedeno je 3111 MPO postupaka kod žena u dobi do 34 godine, 2418 postupaka kod žena u dobi od 35 do 39 godina te 1621 postupak kod žena starijih od 40 godina. U usporedbi s prethodnom godinom zabilježen je pad broja žena u dobnoj skupini od 35 do 39 godina, dok je u skupini do 34 godine i kod starijih od 40 godina evidentiran porast.

U Ministarstvu upozoravaju da se, u kontekstu trenda kasnijeg zasnivanja obitelji, može očekivati daljnji rast potražnje za medicinski pomognutom oplodnjom. Stoga ističu potrebu za uravnoteženim i dugoročno održivim pristupom zdravstvenim politikama, koji uključuje osiguravanje dostupnosti i kvalitete MPO postupaka, unaprjeđenje stručnih i organizacijskih kapaciteta te aktivno informiranje javnosti o biološkim ograničenjima reproduktivnog zdravlja, osobito o utjecaju dobi na plodnost i ishode liječenja.

Bez pojedinačnih rezultata po ustanovama

Na prijedlog stručnih društava, Nacionalnog povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju i stručnih službi Ministarstva zdravstva, u izvješću za 2023. godinu primijenjen je objedinjeni prikaz podataka bez pojedinačnih rezultata po ustanovama.

Kako pojašnjavaju, podaci koji se trenutačno prikupljaju u okviru nacionalnog registra MPO ne mogu se metodološki ispravno koristiti za usporedbu uspješnosti pojedinih ustanova jer ishodi postupaka ovise o nizu čimbenika, uključujući dob i zdravstveni profil žena, uzroke i težinu neplodnosti, prethodne pokušaje liječenja, odabir terapijskih protokola te laboratorijske i organizacijske uvjete rada. Ti se čimbenici u Hrvatskoj zasad ne prikupljaju i ne standardiziraju na način koji bi omogućio cjelovitu i usporedivu analizu među ustanovama.

Godišnje izvješće o medicinski pomognutoj oplodnji za 2023. godinu dostupno je na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva.