Piletić demantirao navode Glasovac o broju posvojene djece u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je od 2021-2024. posvojeno prosječno 134 djece godišnje, dok s druge strane oko tisuću potencijalnih posvojitelja prolazi kroz dugotrajan i neizvjestan birokratski proces, upozorila je u srijedu SDP-ova zastupnica Sabina Glasova u Saboru.

Kako olakšati i ubrzati proces posvojenja - raspravljali su saborski zastupnici, predstavnici posvojiteljskih udruga te ustanova iz sustava socijalne skrbi. U petak će se glasati o povećanju jednokratne naknade za posvojitelje, ali tim obiteljima nužna je puno veća podrška, posebno nakon što posvoje dijete, čulo se na tematskom razgovoru.

- Na kraju prošle godine bilo je 156 djece koja su zadovoljila zakonske uvjete za posvojenje, ali su ostala neposvojena', kazala je Glasovac uoči okruglog stola o posvajanju i preprekama s kojima se posvojitelji susreću, odnosno kako posvojenja učiniti pristupačnijima i sa što manje administrativnih prepreka.

- U Hrvatskoj postoje ljudi koji su spremni prijeći sve administrativne prepreke ne bi li djetetu pružili šansu za bolju i sretniju budućnost', rekla je Gotovac.

Zastupnik Mosta Ante Kujundžić pozdravio je povećanje naknade za posvojitelje na 1327 eura o čemu će Sabor glasati ovog petka.

No, ono što im je također potrebno je puni rodiljni dopust za djecu stariju od osam godina, naglasio je.

- Što vam je starije dijete, treba vam puno više vremena za razvijanje osjeća privrženosti. Kad razvijete s djetetom taj osjećaj, to je tek polazna točka s koje vi možete početi graditi i slagati mozaik tog djeteta. Zato je potrebno vrijeme koje, nažalost, zakon nije omogućio, rekao je Kujundžić.

Izvršna direktorica udruge Adopta Dubravka Marušić napomenula je da se u posvojiteljske obitelji ne ulaže dovoljno resursa, pogotovo nakon zasnivanje posvojenja.

- Svaki dan svjedočimo nedostatku specijaliziranih usluga i nedostatku specijalizacije samih stručnjaka za specifična pitanja razvoja posvojene djece, kazala je Marušić.

- Tim obiteljima se otvara cijeli jedan svemir. Tu svaki dan svjedočimo nedostatku specijaliziranih usluga, nedostatku specijalizacije stručnjaka, rekla je Marušić.

- Ovo pitanje nema ideološku boju, to nije pitanje oko kojeg se trebamo dijeliti, nego staviti glave na kup da vidimo što sustav treba učiniti kako bi za potencijalne posvojitelje bio što učinkovitiji te da zaista pokažemo da nam je stalo do ove zemlje, budućnosti ove zemlje i svakog djeteta, dodala je Sabina Glasovac, potpredsjednica Hrvatskog sabora.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u srijedu je demantirao tvrdnje saborske zastupnice SDP-a Sabine Glasovac o broju posvojenja u Hrvatskoj, istaknuvši da su njezini podaci netočni te da je lani bilo 154 posvojenja, a ove godine već 25.

- Potpredsjednica Sabora Glasovac iznijela je netočan podatak da je u prošloj godini zasnovano 135 posvojenja. Ne znam otkud takva informacija, zato smo poslali djelatnike Ministarstva i Hrvatskog zavoda za socijalni rad da iznesu točne brojke. Lani je bilo 154 zasnovana posvojenja, a ove godine već 25, rekao je Piletić nakon sjednice Vlade.

Glasovac je u Saboru danas navela da je u razdoblju od 2021. do 2024. godine u Hrvatskoj prosječno posvajano 134 djece godišnje, dok istovremeno oko tisuću potencijalnih posvojitelja prolazi kroz dugotrajan i neizvjestan birokratski proces. Također je navela da je na kraju prošle godine 156 djece zadovoljilo zakonske uvjete za posvojenje, ali su ostala neposvojena.

Piletić je istaknuo da su podaci o posvojenju transparentni i da se kontinuirano radi na poboljšanju procesa. "Socijalni radnici intenzivno rade kako bi svi koji ispunjavaju pretpostavke za posvojenje došli do potencijalnih posvojitelja", rekao je i dodao da se proces posvojenja ne može promatrati samo kroz statistiku ili pojedinačne slučajeve.

"Svaki slučaj je specifičan"

Objasnio je da postoje djeca koja su više puta bila u postupku posvojenja, ali iz različitih razloga postupak nije završen uspješno. Također, neka djeca ne ispunjavaju uvjete za posvojenje jer to nije u njihovu najboljem interesu ili ne žele biti posvojena. "Svaki slučaj je specifičan i mora se pristupiti individualno, s naglaskom na dobrobit djeteta", naglasio je.

Ministar je naveo i da su socijalni radnici suočeni s velikom odgovornošću pri donošenju ključnih odluka o djeci. "U jednom trenutku socijalni radnik mora procijeniti može li se dijete izdvojiti iz obitelji i treba li roditelja lišiti roditeljske skrbi. Zatim treba osigurati prikladan smještaj, bilo u udomiteljskoj obitelji ili ustanovi, te izraditi individualni plan za rješavanje osobnih kriza djeteta", objasni je.

Kako je rekao, postoje djeca koja ispunjavaju pravne uvjete za posvojenje, ali ne pronalaze posvojitelje. "Proces posvojenja mora biti uspješan s obje strane kako bi bio u najboljem interesu djeteta. Posvojitelji i dijete moraju odgovarati jedni drugima, jer u suprotnom posvojenje ne može biti ostvareno na ispravan način", napomenuo je.

Ministar je dodao da je Vlada formirala međuresornu radnu skupinu koja okuplja predstavnike Ministarstva demografije, Ministarstva socijalne politike i Ministarstva pravosuđa, kako bi se dodatno poboljšali procesi posvojenja. "Broj zasnovanih posvojenja stabilizirao se na između 150 i 180 godišnje, a mi ćemo nastaviti raditi na daljnjem unaprjeđenju sustava", poručio je Piletić.