Potpuno drugačija dva mjeseca za djelatnike Hitne pomoći

Hitna medicinska pomoć u Hrvatskoj danas obilježava 126 godina obavljanja djelatnosti hitne medicine. Mnogo je problema - od nedostatka liječnika, timova, opreme, sanitetskih vozila, no unatoč svemu ovi ljudi svakodnevno spašavaju živote najugroženijih. U ovim teškim vremenima, oni su naši heroji koji daju maksimum kako bi sve funkcioniralo.


- Beroš u pismu pohvalio zdravstvene radnike u ustanovama socijalne skrbi

Zadnja dva mjeseca su im potpuno drugačija, puno toga se promijenilo.

- Ta distanca koju sad imamo, a i veća pozornost našem radu. Promijenio se ne samo odnos prema radu i pacijentima nego i odnos prema kolegama na poslu. Moramo držati distancu jer se moramo i mi paziti kako ne bismo ugrozili sebe i svoju službu, komentirao je predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine i Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota za emisiju "Dobro jutro, Hrvatska".

Iako podrška javnosti nije izostala, postoje mnogi problemi s kojima se susreću.

- Najveći problem je bila zaštitna oprema koja je stizala u valovima i neka nije bila baš najbolje kvalitete. Jasno da nitko nije mogao biti pripremljen za ovo, rekao je.

A nisu ni znali kako se točno koristi. Hitna pomoć iz Pule je primjerice pripremila video u kojem objašnjava kako se točno koristi zaštitna oprema.

- Mi to sami radimo. To je greška u sustavu - mi sami sebe educiramo i pokušavamo drugima pomoći. To je jako važan detalj u našem radu, a mi s njim nismo bili upoznati kako treba, objasnio je.

- Čuo sam da su neki ravnatelji branili korištenje takve opreme da se ne bi izazivala panika među ljudima. To su stvari koja se ne bi smjele događati u ova vremena, ogorčeno je ustvrdio Šota.

- Stožer je pokušao pomoći, davao je neke naputke. Imali smo primjer u Splitu, da je ravnatelj navodno vozio iz bolnice pacijente kada su djelatnici saniteta to odbili raditi. Mene zanima jesu li djelatnici saniteta imali zaštitu opremu na sebi i jesu li možda zato odbili voziti?, pita.

Neki od njih, kaže, nemaju ni danas osnovnu zaštitu.

Danijel Šota radi u Vinkovcima. I kod njih, kao i posvuda u Hrvatskoj, hitni prijami su sada podijeljeni na infektivni i neinfektivni dio.

- Osoblja ima dosta. Međutim vrlo je upitno što bi se dogodilo i kako bismo odgovorili na izazove da je bio veći broj zaraženih i da je jedna masa ljudi pristigla, objašnjava.

- I sada se javlja dosta pacijenta koji zapravo i nisu za Hitnu, recimo nekih 20 posto ih je manje nego prije, ali ih i dalje ima, rekao je.

Pita se i čemu služe Covid ambulante te zašto one nisu u mogućnosti obraditi pacijenta.

- Čitao sam u izvješću da su odgovorili na jedan ili dva poziva dnevno. U tim ambulantama su radili sestra i liječnik iz primarne zdravstvene zaštite, koji bi trebali pacijenta primiti i obraditi i tada ih proslijediti. Trebali bi uzeti bris, jer ne vidim zašto to oni ne mogu raditi i onda proslijediti dalje. Imali smo par loših situacija, mogli smo bolje reagirati, tvrdi Šota.

- Ova situacija nam je pokazala da ima ljudi koji se ne snalaze na svojim funkcijama i trebalo bi ih maknuti s njih, zaključio je.