11:12 / 28.11.2020.

Autor: Tomislava Vucelić/Potrošački kod/IMS/HRT

Potrošački kod: Kako se zaštititi od hakera

-

-

Foto: - / -

Hakerski napadi najčešće nisu usmjereni na institucije i banke, nego na pojedince. Upravo zato korisnici moraju biti još oprezniji.
U jednom od najvećih slučajeva curenja podataka u povijesti, više od 23 tisuće baza podataka postalo je javno dostupno. Vjeruje se kako je kolekcija baza potekla s privatnog hakerskog foruma kojim se mnogi napadači koriste kako bi prikupili što više korisničkih imena, elektroničkih adresa i lozinki. U Hrvatskoj je hakirano više od 47 tisuća adresa.

➡️ Na meti hakera - kako se zaštititi
➡️ Haker lovio VIP ulaznice

Gotovo svatko tko ima mobitel, koristi se brojnim aplikacijama. Dio građana putem uređaja plaća i račune bez straha jer takve aplikacije jamče sigurnost, odnosno prije nego što dođu u upotrebu, krajnjem korisniku moraju zadovoljiti najviše standarde. 

- Financijske institucije su pod jako velikim regulativama kako HNB-a tako i direktiva EU i danas se potpuno legitimno smatra da su sustavi financijski zapravo jedni od najsigurnijih sustava. Krajnji korisnici moraju biti svjesni da se aplikacije prije nego ih oni krenu koristiti, prije nego dođu u produkciju - zapravo itekako testiraju, uvjerava potpredsjednik Hrv. udruge menadžera sigurnosti Alen Delić.



Potvrdili su nam to i iz Hrvatske udruge banaka. Hrvatske banke ulažu znatna sredstva u najsuvremenije metode zaštite s visokim sigurnosnim standardima za prijavu korisnika, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprječavanje prijevara te odobrenje transakcija. Kontinuirano surađuju s mjerodavnim državnim i europskim institucijama kako bi u potpunosti zaštitili svoje klijente, priopćili su.

"Ne budite uhvaćeni"

Hakerski napadi najčešće nisu usmjereni na institucije i banke, nego na pojedince. Upravo zato korisnici moraju biti još oprezniji.

- Sigurnost je jaka onoliko koliko je jaka njena najslabija karika. Korisnika ima puno i njihova svijest je nešto niža, mi volimo reći da je sigurnosna osvještenost tj.sigurnosna higijena nešto niža i naravno da se onda napadaju korisnici. Oni moraju doprinjeti očuvanjem svojih računalnih sustava, operativnih sustava antivirusnih, koje mogu imati kao obični korisnici. Jako je važno da ne nasjedaju na odgovore na tzv. fishing mailoveu kojima se od njih traži da na nekim web stranicama, koje nisu legitimne - unesu svoja korisnička imena i lozinke, napominje Alen Delić.

- Tijekom prvih 10 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 769 kibernetičkih kaznenih djela. Nešto što je uzelo maha u zadnje vrijeme je to da građani tvrtke prime maliciozni kod koji zaključa podatke na njihovim računalima, navodi voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Renato Grgurić.

Kako vratiti hakirane podatke

U zamjenu za ukradene podatke hakeri korisnike traže novac, no MUP upozorava: primite li sumnjivu e-poruku, ne plaćaje ništa, obratite se policiji ili pomoć potražite na Europolovoj mrežnoj stranici No more ransom.

- Web stranica 'No more ransom' omogućuje građanima da učitaju kriptirane datoteke i da vide je li postoji deskripcijski ključ koji će im otključati navedene podatke, napominje Renato Grgurić. Usluga ove internetske stranice, koja osigurava povrat hakiranih podataka, je besplatna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!