"Povijest nas uči, neke epidemije išle su u valovima"

Koronavirus ugrožava ljude, a prijeti i svjetskom gospodarstvu. Pitanje je koliko će mjere izolacije trajati i koliku će štetu nanijeti državi koja počiva na turizmu. Ono što zasad znamo jest da se posljedice već osjećaju.

Prvi zaraženi koronavirusom u Hrvatskoj nalazi se s bratom blizancem u karanteni u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu.

Njegovo iskustvo i impresije: "Izgledalo je pomalo černobilski. Sanitetsko vozilo, ljudi odjeveni od glave do pete, tako da im se jedva oči vide. Pod mjerama sigurnosti stigao sam u Zaraznu. Tu je počela procedura. Upitnik - gdje sam bio, mjerenje temperature, vađenje krvi, bris nosa i usta, EKG, rendgen pluća i srca, i za kraj - izolacija do nalaza."

Najnovijim virusom, za kojeg se sumnja da je potekao iz kineskoga grada Wuhana, u svijetu je trenutačno zaraženo više od 80.000 ljudi. Znanstvenik Igor Rudan rekao je da se ne događa "ništa što znanost nije mogla očekivati i predvidjeti".

- Već smo imali šest koronavirusa u ljudskoj populaciji. Prva četiri uzrokovala su prehlade. Peti i šesti su nas zabrinuli, uzrokovali su SARS i MERS. Ovo je sad sedmi, koji je sličniji gripi i blaži je od SARS-a i MERS-a, kazao je. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podignula je rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok, što je najviša moguća razina. Opasnost i potencijalne razmjere epidemije za sada nije moguće predvidjeti.

- Jedino što znanstvenike doista zabrinjava u svemu ovome jest da virus mutira u dva smjera. U jednom smjeru da počne zaražavati više ljudi od svakog zaraženog nego što je to u početku radio, a drugo da svaki zaraženi ima mnogo teže simptome. Međutim isto tako može mutirati i u kontra smjeru, da ima sve blaže simptome i da sve manje zaražava, kaže Rudan.

U kojem će smjeru krenuti novi virus, još se ne zna. No znamo što se događalo tijekom povijesti. Čovječanstvo epidemije i pandemije pamti od davnina. Bolesti su "pokosile" gradove, ljudi su umirali na ulici. Dvadeseto stoljeće obilježila je jedna od najtežih pandemija u povijesti.

Martin Kuhar, povjesničar medicine, rekao je da je najveći mortalitet bio kod mlađih odraslih osoba, što je netipično.

- Mnogi smatraju da je uzrok to što su starije populacije već bile preboljele epidemiju influence 1889. i 1890. i stekle određenu imunost. Mlađi od njih, dakle, koji nisu stigli preboljeti taj virus, kada je došao jedan mlađi soj influence, nisu na njega imali takvu imunost. Naravno, imunost ne ovisi o samom virusu, nego o općem socijalnom stanju, istaknuo je Kuhar.

Iako je čovjek mnoge bolesti pripitomio, na zarazne viruse čovječanstvo nije imuno ni u 21. stoljeću. Danas živimo u boljim uvjetima te imamo antiviralne lijekove za liječenje sekundarnih simptoma bolesti, no i dalje svjedočimo brzom širenju infekcija svijetom.

- Ako se prisjetimo jedne recentnije epidemije, poput SARS-a iz 2003., već vidimo određene razlike, posebno u odgovoru političkih elita Kine u pogledu suradnje i transparentnosti njihove komunikacije s drugim državama i institucijama, rekao je Kuhar.

Ono što se ne mijenja ni tijekom stoljeća jest stigmatizacija bolesnika po rasnim, etničkim i socijalnim kategorijama.

- U ovom slučaju vidimo Kineze, osobito one iz grada Wuhana, i njihove prehrambene navike, kao što su svojevremeno bili gubavci ili homoseksualci i heroinski ovisnici u epidemiji AIDS-a, istaknuo je Kuhar, povjesničar medicine.

Pojavio se strah na ulicama od Kineza, Talijana i Nijemaca. Zbog širenja koronavirusa izvan granica Kine njegov utjecaj na globalno gospodarstvo mogao bi biti veći nego što se očekivalo. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, rekla je da se već sada može čuti da je booking zastao i da se zasad može očekivati da se taj trenutačni zastoj nadoknadi poslije preko tzv. last minute rezervacije.

- Međutim, što dulje ova situacija bude trajala, to bi očekivani negativni učinci na turizam mogli biti veći, kaže Vizek. Turizam čini 20% hrvatskog BDP-a. Koronavirus mogao bi pokazati posljedice kockanja na jednu gospodarsku granu. Vizek napominje da je turizam iznimno osjetljiva gospodarska grana.

- Bilo kakav vid narušavanja sigurnosti ljudi, koji bi htjeli putovati, definitivno utječe na njihove odluke o putovanjima, dodala je.

Prema anketi Hrvatske gospodarske komore, dvije trećine hrvatskih tvrtki već osjećaju negativne posljedice zbog situacije s koronavirusom.

"Najviše su pogođene putničke agencije, tvrtke koje se bave pružanjem smještaja, pripremom i posluživanjem hrane te logistika. Zasad male i srednje tvrtke osjećaju veći negativan utjecaj nego velike kompanije", dodaje HGK.

Epidemiolozi ističu da koronavirus izaziva simptome slične sezonskoj gripi, a čak 80% zahvaćenih novom epidemijom prođe bez ikakvih posljedica.

- Svi očekuju i nadaju se da će ona završiti s pojavom toplijeg vremena. Tako su se dosadašnji koronavirusi ponašali. Ono što iz povijesnih primjera znamo je da se neke epidemije nisu ponašale kako smo očekivali i išle su u više valova i u ljetnim mjesecima, rekao je povjesničar medicine Kuhar.

Ljudska vrsta preživjela je sve bolesti i zaraze koje su je zadesile tijekom povijesti. Znanstvena zajednica poručuje da razloga za paniku nema, ali svakako je potreban oprez.