Pravobraniteljica preporučuje: Omogućiti bolovanje za njegu starijih roditelja

Pučka pravobraniteljica u posebnom izvješću "Prava starijih osoba u Hrvatskoj" upozorila je Hrvatski sabor i javnost na probleme s kojima se stariji susreću te pozvala da se uvede bolovanje za brigu o roditeljima i poveća iznos zajamčene minimalne i nacionalne naknade za starije.

Pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je Saboru posebno izvješće kojemu je cilj prava starijih osoba staviti u veći fokus. To je važno zbog svih - onih koji su trenutačno stari, ali i nas ostalih jer ćemo svi jednoga dana biti starija osoba, napomenula je.

Naime, prema popisu stanovništva iz 2021. u Hrvatskoj je više od petine, točnije 22 posto, ukupnog broja stanovništva starije od 65 godina.

Izvješće donosi podatke i primjere koji ilustriraju njihove probleme te 32 preporuke koje ih mogu ukloniti ili umanjiti.

Briga o starijima je zakonska obveza, ali nema bolovanja

Pravobraniteljica u izvješću upozorava na ageizam, relativno nov pojam, koji se odnosi na stereotipe, predrasude i diskriminaciju na temelju dobi, a koji pogađa starije osobe na osobnoj i društvenoj razini.

Primjerice, stariji su u društvu često prikazani kao nesposobni i teret, a njihovo se iskustvo zanemaruje. Diskriminacija se prijavljuje manje nego što je ima, navela je pravobraniteljica, istaknuvši kako 18 posto starijih od 60 godina navodi osobno iskustvo diskriminacije.

Vezano uz to, stariji su, primjerice, posebno ranjivi pri sklapanju ugovora na daljinu, uz manjak informacija o pravima i uslugama unutar različitih sustava.

Pravobraniteljica je kao dodatnu prepreku u ostvarivanju prava starijih navela i postojeće propise.

Naime, iako postoji zakonska obveza uzdržavanja starog i nemoćnog roditelja, za brigu o oboljelim roditeljima, djedovima i bakama ne može se ostvariti pravo na bolovanje, već odrasla djeca mogu jedino koristiti godišnje odmore ili ograničene dane dopusta.

Pravobraniteljica je stoga Ministarstvu zdravstva preporučila da predloži izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima će osobama koje su u radnom odnosu osigurati mogućnost pružanja skrbi starim i nemoćnim roditeljima i drugim bliskim članovima obitelji.

Alarmantan porast rizika od siromaštva, potrebno povećati naknade

Izvješće pravobraniteljice govori i o razmjeru siromaštva starijih osoba. U prošloj godini stopa rizika od siromaštva za starije iznosila je 39,4 posto, a posebno je visoka kod onih koji žive sami - čak 64,4 posto, uz dodatni rizik za žene. Riječ je o kontinuiranom i alarmantnom porastu s 50,3 posto iz 2019. godine, napominje pravobraniteljica.

Na to utječu niske mirovine i socijalne naknade, kao i rast cijena hrane i energenata pa pravobraniteljica resornom Ministarstvu rada i socijalne politike preporučuje, između ostalog, da poveća iznose zajamčene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije te uvede njihovo usklađivanje dva puta godišnje, a Ministarstvu financija da ukine porez na dohodak od mirovina.

Pravobraniteljica je također upozorila na problem nasilja nad starijima koje se može dogoditi u obitelji, u okviru institucionalne skrbi, ali i na ulici, gdje istraživanja iz Zagreba pokazuju da je čak 19,3 posto građana Zagreba starije životne dobi doživjelo neki oblik nasilja. Najčešće je riječ o psihičkom nasilju, zanemarivanju i ekonomskom nasilju.

Istraživanja također pokazuju kako su važan faktor ranjivosti starijih narušeni obiteljski odnosi i tradicionalni obrasci u kojima se očekuje nasljeđivanje imovine nauštrb stavljanju imovine u funkciju vlastite dobrobiti u starosti.

Problem za starije predstavljaju i domovi za starije i nemoćne s obzirom na nedostatak kapaciteta, pri čemu Hrvatska ima smještajne kapacitete za samo 3,68 posto osoba starijih od 65, duge liste čekanja, visoke cijene, manjak stručnog osoblja, loše uvjete u nekim ustanovama, ali i neadekvatnu kvalitetu njege.

Liječnici ne shvaćaju ozbiljno probleme koje im stariji navode

Problemi postoje i u zdravstvu, pri čemu pravobraniteljica ističe kako primaju pritužbe da liječnici ne shvaćaju ozbiljno probleme sa zdravljem koje im stariji navode, već simptome različitih bolesti smatraju prihvatljivim dijelom starenja, zbog čega ne dobivaju adekvatnu zdravstvenu skrb.

Pritužbe također pokazuju kako postoji nedostatna suradnja između sustava socijalne skrbi i zdravstva u kontekstu osiguravanja dugotrajne skrbi.

Pravobraniteljica je upozorila kako se i palijativna skrb u svim svojim oblicima i dalje razvija vrlo sporo zbog čega Ministarstvu zdravstva preporučuje da žurno donese Nacionalni program razvoja palijativne skrbi.

Izvješće "Prava starijih osoba u Hrvatskoj" prvi put u fokus stavlja probleme osoba koje žive s demencijom i članova njihovih obitelji, pri čemu pravobraniteljica upozorava kako je podrška nedostatna i nejednako dostupna te preporučuje žurno usvajanje Akcijskog plana za skrb za osobe s demencijom.

Izvješće ocrtava pozitivne pomake i još uvijek prisutne poteškoće u zaštiti starijih osoba od zlouporaba ugovora o uzdržavanju te analizira utjecaj novih tehnologija i digitalizacije na starije koje mogu dovesti do njihove isključenosti s obzirom na to da se mnogi njima ne koriste. Zbog toga bi im javna tijela trebala osigurati dostupnost javnih usluga i u tradicionalnom obliku.

Rekordan broj pritužbi na zdravstveni sustav

Preduge liste čekanja, nedostatna skrb za onkološke i palijativne bolesnike, usmjeravanje pacijenata u privatne ustanove, neke su od rekordnih 525 pritužbi na javni zdravstveni sustav koji su prošle godine uputili građani pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter.

- Rekordan broj pritužbi dobili smo u području prava na zdravlje. Na drugom je mjestu bila diskriminacija a na trećem socijalna skrb, izjavila je Šimonović Einwalter.

- Vidimo nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite, koja ovisi o mjestu stanovanja, kao i dramatičan nedostatak zdravstvenih radnika, rekla je pravobraniteljica, istaknuvši da Hrvatskoj nedostaje oko 300 liječnika obiteljske medicine i oko 4000 medicinskih sestara, pri čemu je situacija posebno teška izvan velikih gradova i na otocima.

Jedan od ključnih problema i dalje su duge liste čekanja, koje, kako je upozorila, pacijente guraju prema privatnom sektoru, iako izdvajaju sredstva za javni zdravstveni sustav. Prema podacima Ministarstva zdravstva za siječanj 2026., na ultrazvuk dojke čeka se 227 dana, a na ortodontske usluge 331 dan.

Pravobraniteljica je upozorila i na nedovoljnu informiranost pacijenata o njihovim pravima i funkcioniranju sustava, zbog čega se, kako je rekla, mnogi, uključujući i teško oboljele, moraju sami snalaziti u potrazi za terminima i zdravstvenim informacijama.

- Građani nam ukazuju i na probleme u komunikaciji sa zdravstvenim osobljem, koja nije uvijek na razini koja bi trebala biti, dodala je.

Problemi se odnose i na ostvarivanje pojedinih prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući dugotrajno čekanje ili nemogućnost ostvarivanja naknade troškova prijevoza za liječenje u drugom gradu te gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja zbog obveze javljanja HZZO-u svaka tri mjeseca.

Nijedan antidementiv nije na osnovnoj listi lijekova HZZO-a

Poseban naglasak u izvješću stavljen je na položaj onkoloških pacijenata i razvoj palijativne skrbi. Hrvatska je, istaknula je, druga u Europskoj uniji po incidenciji raka i treća po smrtnosti, dok sustav skrbi za te bolesnike ne odgovara izazovima.

Palijativna skrb ocijenjena je kao "dramatično loša, s vrlo sporim razvojem sustava, što mnogim pacijentima onemogućava dostojanstvenu skrb na kraju života, a dodatno opterećuje njihove obitelji.

U posebnom izvješću o pravima starijih osoba prvi je put naglasak stavljen i na osobe s demencijom, kojih je u Hrvatskoj 48.842, dok je u sustavu socijalne skrbi osigurano tek 1,3 posto kapaciteta, odnosno 659 mjesta, pri čemu devet županija nema nijedan takav smještaj.

Pravobraniteljica je upozorila i da nijedan antidementiv nije na osnovnoj listi HZZO-a, već su svi na dopunskoj, što znači dodatni trošak za pacijente, unatoč tome što si tako mogu poboljšati kvalitetu života i očuvati kognitivne funkcije.

- O tome se nedovoljno govori, a riječ je o velikom broju građana i njihovih obitelji, rekla je, te pozvala nadležno ministarstvo na konkretne poteze.

Novinari su pritom upozorili da se problemi iz izvješća ponavljaju iz godine u godinu bez vidljivih pomaka, a zadnje raspravljeno izvješće u Saboru odnosi se na 2022. godinu.

Šimonović Einwalter ocijenila je to frustrirajućim i upozorila da takav odnos otvara pitanje vladavine prava, s obzirom na ulogu i mandat institucije pučkog pravobranitelja.

- Kada trebam dati jednu ocjenu stanja rekla bih da su ljudska prava u 2025. godini stagnirala uz dugogodišnje sustavne probleme a pri tome je u nekim područjima došlo do regresije s primjetnim prijetnjama vladavini prava, zaključila je Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica.