Pravobraniteljica: Ženama s invaliditetom omogućiti egzistencijalnu emancipaciju

25.11.2022.

11:35

Autor: HRT/Hina

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Izvor: / Shutterstock

Žene s invaliditetom često su ovisne o osobama koje čine kaznena djela na njihovu štetu, stoga je nužan javno financiran sustav podrške kako bi se omogućila njihova egzistencijalna emancipacija, poručila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Žene s invaliditetom, koje čine sedam posto ukupnog stanovništva, posebno su ugrožena skupina čiju je vidljivost teško pokazati, upozorila je Slonjšak u povodu Svjetskog dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Mnoge od njih ovisne su o osobama koje čine kaznena djela (i prekršaje) nasilja u obitelji na njihovu štetu, zbog čega ne prijavljuju počinitelje niti iniciraju sudske postupke.

Potrebno je raditi na izgradnji javno financiranog sustava podrške za sve osobe s invaliditetom, posebice žene, kako bi se omogućila njihova egzistencijalna emancipacija od počinitelja iz bliskog okruženja, poručila je pravobraniteljica u priopćenju.

- Nakon egzistencijalne ovisnosti, među vodećim razlozima zatajivanja nasilja u obitelji su neizvjesni i iscrpljujući sudski postupci te male kazne počiniteljima, najčešće u visini zakonskog minimuma, navela je, uz ostalo, Slonjšak.

Osim što je upozorila na nedovoljno visoke kazne za obiteljske nasilnike, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom predložila je mjere koje mogu pomoći u rješavanju navedenog problema.

One uključuju učenje o rodnoj ravnopravnosti od najranije dobi, prilagođeni smještaj u skloništima za žrtve nasilja za žene s invaliditetom te edukaciju za policijske službenike, državne odvjetnike i suce, koji rade sa osobama s invaliditetom kao žrtvama nasilja. preporuka je i raditi na osnaživanju žena s invaliditetom kako bi prepoznale različite oblike nasilja i na njima prilagođen način se informirale o mogućnostima ostvarivanja zaštite i stekle povjerenje u postojeće sustave podrške i zaštite.

- Nasilje u obitelji izaziva osjećaje straha i poniženja te stanje dugotrajne patnje za samu žrtvu ili njoj blisku osobu, istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Usporedba podataka iz prošle godine s podacima iz 2019. i 2020. godine pokazuje porast u broju kaznenih prijava nasilja u obitelji.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije, tijekom 2021. godine počinjeno je 108 prekršaja nasilja u obitelji nad osobama s invaliditetom, od kojih je 48 žrtava muškog spola, dok je 60 osoba ženskog spola.

Od ukupnog broja žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji oštećeno je 36 osoba s invaliditetom, od kojih je 26 žrtava ženskog spola te ukupno 10 žrtava muškog spola.

U Hrvatskoj, prema stanju na dan 1. rujna 2022., živi 624.019 osoba s invaliditetom od kojih je 353.550 muškog spola (56,7 posto) i 270.469 ženskog spola (43,3 posto) te tako osobe s invaliditetom čine oko 16 posto ukupnog stanovništva.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!