Institucijama predana peticija "Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena"

Saborskom Odboru za ravnopravnost spolova predana je peticija "Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena u 2025." koju je do sada potpisalo više od 60 tisuća ljudi. Osim Saboru, peticija je predana i Vladi i Ustavnom sudu. 

Online peticija "Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena u 2025.", skupila je do 14 sati više od 66 tisuće potpisa. U peticiji se upozorava da poruke molitelja o podložnosti žena potiču šutnju o nasilju i potkopavaju ustavnu ravnopravnost spolova.

Ističe da policija i institucije štite molitelje dok žene svakodnevno stradavaju od partnerskog nasilja, što smatra neprihvatljivim. Poziva se lokalne vlasti, Vladu i Ustavni sud da hitno reagiraju i spriječe javno širenje poruka koje, kako tvrdi, pridonose normalizaciji rodno uvjetovanog nasilja.

Sarnavka: Klečavci žele žene vratiti u 19. stoljeće

Aktivistica za prava žena Sanja Sarnavka ustvrdila je u srijedu da su molitve na gradskim trgovima svake prve subote u mjesecu "politički čin", a zahtjevi molitelja protivni Ustavu, pojašnjavajući zbog čega su institucijama predani potpisi za zabranu takvih okupljanja.

- Protestiramo zbog tri godine skupova koji se događaju pod egidom 'vjernici mole', a ustvari mislim da je to politički čin kojim se zahtijeva nešto što se protivi Ustavu i nizu međunarodnih konvencija kojih je Hrvatska potpisnica, rekla je Sarnavka u izjavi novinarima nakon što je Hrvatskom saboru, Vladi i Ustavnom sudu predana peticija s više od 60 tisuća potpisa kojom se traži micanje molitelja s glavnih gradskih trgova.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, inicijatorice peticije na glavnom zagrebačkom trgu položile su crvene ruže, u spomen na žene žrtve femicida.

- Kada netko traži da žene budu pokorne i da se podrede autoritetu muškaraca, onda moramo podići glas jer smatramo da se takve poruke u 2025. godini, u javnom prostoru, na trgovima, ne smiju odobravati i dopuštati', kazala je.

Broj potpisa pokazuje, istaknula je Sarnavka, da su ljudi nesretni, frustrirani i da žele drugačije društvo. Citiranjem evanđelja po Mateju htjela je, kaže, podsjetiti vjernike što je Isus Krst govorio svojim sljedbenicima.

- Kada moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svome Ocu koji je u skrovitosti. Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.

Incident s prošlotjedne javne molitve u Zagrebu kada je mlađi muškarac gazio ruže položene za žene žrtve nasilja, zbog čega ga je policija prekršajno prijavila nije jedini, napomenula je Arijana Lekić Fridrih.

- Vidjela sam da se bratstvo izoliralo od tog slučaja. Ali kada će se distancirati od Splita, kada sam na Peristilu zadobila ozljedu vrata i doživjela stampedo te kada je policija bila u dosluhu s tim takozvanim moliteljima ?, pitala je Lekić Fridrih.

S predsjednikom Domovinskog pokreta Ivanom Penavom složila se da su zabrane opasni presedan. Penava je jutros izjavio da bi, ako se već traži micanje molitelja s trgova, također trebalo izmijestiti i Gay Pride.

- Međutim, razlog zbog kojeg ćemo mi tražiti zabranu je taj što smo našli uporište u zakonu i Ustavu, i to ćemo riješiti sudskim putem. Pozivam Penavu da učini isto', poručila je Lekić Fridrih.

Prikupljeni broj potpisa nazvala je "daškom optimizma" i pokazateljem da se građansko društvo budi.

Lugarić: Osobna podrška peticiji

Marija Lugarić, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, izjavila je kako osobno podržava peticiju "Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena u 2025.", istaknuvši da je riječ o inicijativi koja ne samo simbolički nego i sadržajno upozorava na umanjivanje prava žena. Naglasila je da je upravo to ključno pitanje: žene koje se osjećaju diskriminirano zbog poruka o „čednosti“, „pokornosti“ i muškarcu kao „duhovnom autoritetu obitelji“ imaju pravo očekivati zaštitu države i njezinih institucija.

Lugarić je poručila da će peticiju, nakon što je formalno zaprimi, proslijediti svim nadležnim saborskim odborima — za unutarnju politiku, za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te Odboru za Ustav — kao i predsjedniku Sabora, uz zahtjev za njihovom reakcijom.

Istaknula je kako će tražiti i očitovanje Vlade o tome što konkretno namjerava učiniti „da se više od 50 posto građanki ne osjeća diskriminirano jer upravo o tome ovdje govorimo“. Upozorila je da je nasilje nad ženama u porastu, sve brutalnije i sve češće, što potvrđuje i rast broja femicida.

- Ako tvrdimo da imamo dobre zakone, dobre protokole i institucije koje rade svoj posao, a istodobno broj ubijenih žena raste, onda stvari očito ne funkcioniraju — sustav nije dobro postavljen, poručila je. Zbog toga, kaže, očekuje „doista dobar“ prijedlog novog Nacionalnog plana borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, s jasnom i snažnom rodnom dimenzijom jer je činjenica da nasilje nesrazmjerno pogađa žene.

Habijan: Pravo na vjeru ne smije ugrožavati prava drugih

Peticiju su komentirali i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i ministar pravosuđa Damir Habijan koji su sudjelovali na konferenciji posvećenoj 75. obljetnici donošenja Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe.

- S jedne strane, i po samom Ustavu, postoji nešto što se zove pravo na vjeroispovijest, odnosno izražavanje svoje vjere. S druge strane, u tim trenucima, odnosno ako to radite u javnom prostoru, treba voditi računa o tome da pritom ne narušavate ili ugrožavate bilo verbalno, bilo neverbalno, pravo na druge, odnosno njihova temeljna ljudska prava. Prema tome - nije jednostavan odgovor, nije jednoznačan odgovor i mislim da ga je teško u ovom trenutku jednoznačno označiti, rekao je ministar pravosuđa Damir Habijan.

Pravobraniteljica: Stvara se okružje u kojem prava žena idu prema dolje

- Sigurno da poruke koje se šalju javnosti, pa i s glavnih trgova naše zemlje, stvaraju okružje u kojem prava žena i ravnopravnost žena ide prema dolje, a ne prema gore, što nije nešto što treba pozdraviti, već osuditi. Istovremeno, kao institucija koja štiti slobodu javnog okupljanja - i prosvjeda i protuprosvjeda, i prava na vjeru i slobodno izražavanje vjere ne pristupam ovom pitanju jednostavno, ali mislim da ova peticija govori jako puno o tome kako o ovome trebamo puno ozbiljnije razgovarati i pravno analizirati. Ja to radim iz aspekta prava, a ne iz aspekta politike, rekla je Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica.

Penava: Peticija protiv molitelja "totalitarna"

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava kritizirao je peticiju nazvavši je „totalitarnom“ i „neshvatljivom“. Ustvrdio je da je DP protiv bilo kakvih zabrana i da molitelji imaju pravo javno izraziti svoj stav. Inicijativu za premještanjem molitelja usporedio je s potencijalnim premještanjem "Gay Pridea i woke ideologije u šume i gore", optužujući inicijatore za dvostruke kriterije.

- Ako smetaju ljudi koji mole bilo gdje na javnim mjestima, ako tako gospoda inicijatori razmišljaju, idemo onda i Gay Pride i sve što diže i promiče woke ideologiju, idemo ih maknuti negdje po šumama i gorama na periferiju da nam ne iritiraju većinu hrvatskog naroda i građana. Jer kako su oni rekli - provociraju, rade nered, ovako će biti mira ako ih maknemo na periferiju, rekao je Penava.

Zaključio je da peticiju vidi kao dio "ograničene ideologije“ koju Domovinski pokret ne može podržati.

Medved: Vidjet ćemo sadržaj i razmotriti

Zamjenik predsjednika HDZ-a i ministar branitelja Tomo Medved komentirao je novinarima, nakon obilježavanja 26. godišnjice smrti dr. Franje Tuđmana s izaslanstvom stranke, da nije vidio peticiju.

- U konačnici niz je peticija kojima smo svjedočili. Vidjet ćemo kad pogledamo sadržaj te peticije pa ćemo razmotriti, rekao je.