Metsola na konferenciji "10 godina RH u EU-u": Nevjerojatan uspjeh

Uskoro će biti 10 godina od povijesnog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tom prigodom u prvi službeni posjet našoj zemlji stigla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Sudjelovala je na konferenciji o 10 godina hrvatskog članstva u EU-u te je naglasila da je Hrvatska u tom razdoblju ostvarila nevjerojatan uspjeh koji je ove godine okrunjen ulaskom u šengen i eurozonu.

Prvih deset godina članstva prošlo je u trenu, poručio je okupljenima domaćin skupa Gordan Jandroković. Više se gotovo nitko i ne sjeća problema koje je naša zemlja imala na putu prema članstvu, tog trnovitog puta, koji nije prošla nijedna europska zemlja.

- Hrvatska je prošla tri tranzicije. Jednu iz komunizma, totalitarizma u demokraciju. Druga je bila iz Jugoslavije u samostalnu hrvatsku državu, i treća tranzicija koja je bila iznimno teška, ona je iz rata u mir, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

I doista, težak je bio put prema europskoj obitelji, pogotovo ako se zna da je putovanje bilo specifično, jer do tada su proširenja bila u paketima, a ovaj put Hrvatska je ušla sama. Što je bilo vrlo zahtjevno. No čini se da se svaki korak isplatio, jer kako kaže predsjednica Europskog parlamenta, uspjesi koje je Hrvatska ostvarila impresivni su.

- Ovo je godina dvostrukog uspjeha za vas, koji se nikako ne smije podcijeniti. Pa vi ste uspjeli ući u šengenski prostor, baš kao i u eurozonu. Mnoge su zemlje prošle različite putove prema članstvu, no vi ste se na tom putu dokazali. Također, kao članica, a pogotovo tijekom predsjedanja na početku pandemije, rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Članstvo u Uniji najbolje je što se Hrvatskoj moglo dogoditi, zaključak je svih sudionika panela. Svjesni da su svi međusobno ovisni, da smo sami vrlo ranjivi, a upravo u našoj povezanosti leži naša najveća snaga.

- Mi smo danas zaštićeni, i u pogledu što imamo zajedničku valutu, kao članice euro zone, da imamo euopski stabilizacijiski mehanizam, da smo u šengenskom prostoru, prostoru sigurnosti gdje se čuvaju vanjske granice, da smo osnaženi s toliko velikim sredstvima za ovo desetljeće, s 25 milijardi eura, naglasio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

No život u Uniji donosi i svoje opasnosti i probleme. Jedan od njih je održavanje kvalitete života svih stanovnika. Modernizacija donosi ne samo korist, nego i opasnosti.

- Upravo pripremamo jedan paket zakona o obrani europske demokracije, kako god to zvučalo, znači oko integriteta izbornih procesa, oko borbe protiv dezinformacija, oko borbe protiv lažnih vijesti, svih onih hibridnih prijetnji, kojima smo danas izloženi, istaknula je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

No osim hibridnih, Unija je izložena i stvarnim prijetnjama, jer rusko zveckanje oružjem na europskim granicama problem je s kojim se politički vrh Europe svakodnevno suočava. Što se tiče novog širenja Unije, pogotovo na zapadni Balkan, ono je poželjno i potrebno, no od zemalja kandidata očekuje se jaka i nedvosmislena europska orijentacija.

- Hrvatska je u potpunosti transformirana i još puno toga treba napraviti, ali imamo međunarodni ugled i naš se glas uvažava. Zaradili smo respekt, to je jako puno za 10 godina, rekao je premijer Andrej Plenković.

Dodao je da zemlja nastavlja put na "tri piste": zelena tranzicija, digitalna transformacija i demografska revitalizacija.

- Te tri teme osiguravaju konkurentnost na globalnom tržištu i mogućnost suočavanja s izazovima, a da kao društvo ostanemo na okupu, istaknuo je.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbacio je kritike euroskeptika da Zagreb samo slijedi politiku Bruxellesa.

- Ne, mi aktivno sudjelujemo u donošenju odluka i vlastite interese usklađujemo s interesima ostalih (članica), rekao je Jandroković.

Snimka konferencije:

"Nećemo blokirati druge"

Hrvatska, koja je u pregovorima izgubila nekoliko godina zbog graničnog spora sa Slovenijom i odnosa s Haškim sudom, neće se  koristiti problemima sa susjednim zemljama za blokiranje njihova puta u EU, istaknuli su najviši hrvatski dužnosnici.

- Blokade su nepravedne, stvaraju lošu atmosferu. Hrvatska želi bilateralna pitanja riješiti inteligentno, a ne na način koji predstavlja prepreku pregovorima, rekao je Plenković.

Jandroković kaže da je Hrvatskoj u interesu da se susjedstvo europeizira, a ne da u svome okruženju ima nekoga tko zagovara poludemokratske ili nedemokratske modele.

- Naše susjedstvo nije jasno kada je posrijedi opredijeljenost za europske integracije i to je razlog za brigu. Mi ćemo pomagati svima koji žele ići prema članstvu u EU-u, istaknuo je predsjednik Sabora.

Govoreći o izborima za Europski parlament iduće godine, Metsola je pozvala birače, osobito mlade, da izađu na birališta jer je riječ o najvažnijim izborima dosad.

- Postoji nevidljiva crta i kada je prijeđemo, izgubili smo naše građane. Ako uspijete 'prodati' argument da glasanje nije privilegij, nego pravo, pa čak i dužnost, onda ćemo razumjeti što građani žele i pokazati jasnu viziju da EU vrijedi. Da bismo to postigli, moramo se pobrinuti da što više ljudi glasa iduće godine. Svaki je glas važan, istaknula je Metsola.

Nakon konferencije predsjednica EP-a sastat će se s premijerom Andrejom Plenkovićem, a poslijepodne će razgovarati s mladima u Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Drugog dana posjeta, u utorak, Metsola će se sastati s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i obratiti saborskim zastupnicima.

Metsolina poruka hrvatskim biračima

Uoči posjeta Zagrebu Roberta Metsola poslala je poruku hrvatskim biračima da na idućim izborima za Europski parlament izaberu proeuropske političare koji će Hrvatsku voditi naprijed.

- Hrvatska je u samom srcu Europske unije. Možete vidjeti i osjetiti opipljiv i transformacijski učinak članstva u EU-u, a to bi vas trebalo navesti da sa zadovoljstvom glasate na europskim izborima sljedeće godine. Hrvatska mjesta u Europskom parlamentu popunite proeuropskim političarima koji uistinu žele pogurati svoju zemlju naprijed, rekla je.

Povećano zanimanje građana za europske izbore

Europski parlament prošlog je tjedna, godinu dana prije europskih izbora koji će se održavati od 6. do 9. lipnja 2024., objavio rezultate proljetnog Eurobarometra koji pokazuju povećan interes građana za te izbore i svijest o njima. Spremnost da se glasa, međutim, varira diljem Europe. Porastao je interes za izbore u zapadnim članicama, ali je i dalje uočljivo manji u istočnim članicama Unije.