Predsjednik Milanović predložio Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda

Predsjednik Republike Zoran Milanović uputio je danas Hrvatskom saboru prijedlog za izbor Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Dužnost čelne osobe Vrhovnog suda upražnjeno je 14 mjeseci, od smrti tadašnjeg predsjednika Radovana Dobronića, nakon čega su propala dva javna poziva za tu funkciju. U trećem pozivu, krajem listopada prošle godine Opća sjednica Vrhovnog suda s najviše je glasova podržala kandidatkinju Mirtu Matić, sutkinju Visokog trgovačkog suda. Zajedno s ostalih dvoje kandidata, profesoricom zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandrom Maganić i zagrebačkim odvjetnikom Šimom Savićem, Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora saslušao ih je 1. prosinca prošle godine, međutim, mišljenje o njima uspjeli su dati tek na prošlotjednoj sjednici Odbora.

To je saborsko tijelo tek u osmom pokušaju, nakon što su vladajući sedam puta blokirali proces rušenjem kvoruma ili skidanjem točke s dnevnog reda uz obrazloženje da se 'nisu stekli uvjeti', uspjelo dati prethodno mišljenje za kandidate koje su uputili predsjedniku Republike. Sve troje kandidata dobili su pozitivno mišljenje Odbora, pri čemu je najviše glasova, deset, dobila Matić, dok su protukandidati dobili po sedam glasova članova Odbora.

Slijedi plenarna rasprava o Matić, koju je Milanović kao jedini ovlašteni predlagatelj predložio, međutim, još nije poznato kada će se naći na dnevnom redu Sabora.

Zastoj u izborima u najvišim sudskim institucijama

Do zastoja u izboru u najvišim sudskim institucijama, Vrhovnom i Ustavnom sudu, došlo je kada je predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković početkom godine izašao sa zahtjevom da se o čelniku Vrhovnog suda i tri nova ustavna suca raspravlja i odlučuje u paketu, što opozicija, SDP i lijevo-liberalne stranke, ustrajno odbija već mjesecima. Njihov je zahtjev bio da se odblokira proces izbora na Vrhovnom sudu, do čega je i došlo prošloga tjedna na sjednici Odbora za pravosuđe, kao i da se suci Ustavnog suda ne mogu birati u omjeru 2:1 u korist parlamentarne većine.

Tom zahtjevu nije udovoljeno jer su na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav pretprošloga tjedna, bez nazočnosti opozicije koja je napustila sjednicu, predložena trojica kandidata dva koja je nominirala većina, Željko Pajalić i Mladen Sučević te Goran Selanec, iza kojeg je stala oporba. Odbor su napustili uz tvrdnju da taj prijedlog nije dogovoren s njima tijekom pregovora te da žele razgovor, a ne političku trgovinu. Poručili su tada i da je postupak izbora ustavnih sudaca za njih gotov i da razgovora više nema.

Taj oporbeni stav za posljedicu je imao da se prošli četvrtak o njima nije glasalo, iako je plenum dan ranije raspravio kandidate za nove ustavne suce, jer je za izbor potrebna dvotrećinska većina koju je nemoguće dosegnuti bez dogovora HDZ-a i SDP-a.

S obzirom na žestoke međusobne optužbe o odgovornosti za nepopunjavanje upražnjenih mjesta u dvije najviše sudske instance koje dvije najveće stranke neprekidno razmjenjuju, u ovom je trenutku neizvjesno hoće li se i kada glasati za kandidate u oba izborna procesa, s obzirom na to da su ispunjene sve proceduralne pretpostavke, ili će se, ne dođe li do preokreta u stajalištu jedne od strana, ponovno ići na javne pozive i za Vrhovni i za Ustavni sud.