16:30 / 03.12.2020.

Autor: HRT/Hina

Predsjednik Vrhovnog suda: Moj dopis nije pritisak na rad sudova

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa ocijenio je da njegov dopis predsjednicima sudova, u kojima upozorava da će tužitelji ubuduće prijavljivati za nerad suce koji šest mjeseci nisu ništa radili na nekom predmet, nije pritisak na rad sudova.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa ocijenio je da njegov dopis predsjednicima sudova, u kojima upozorava da će tužitelji ubuduće prijavljivati za nerad suce koji šest mjeseci nisu ništa radili na nekom predmet, nije pritisak na rad sudova.

- Ne petljam se u rad sudaca. Suci autonomno utvrđuju i tumače činjenice te primjenjuju pravo. To je suđenje, a ažurni rad na predmetima je stvar sudske uprave. Ako postoje razlozi za poticaj sudske uprave da se nešto napravi, to nije pritisak niti miješanje u suđenje, kazao je Sessa nakon sjednice saborskog Odbora za pravosuđe.

Govoreći o svojem dopisu predsjednicima svih županijskih i općinskih sudova te Visokog prekršajnog suda, Sessa je naglasio kako ''nije riječ o nikakvoj hot-line komunikacijskoj vezi'', već da je namjera da se usporede podaci koje ima Državno odvjetništvo (DORH) s podacima koje imaju sudovi, a kako bi se sudovi upozorili da provjere postoje li predmeti u kojima se nije postupalo šest ili više mjeseci bez opravdanog razloga. Kazao je da sudovi sada provjeravaju postoje li takvi predmeti nakon čega će usporediti svoje podatke s podacima Državnog odvjetništva (DORH). Kaže i da se o dopisu već očitovao Općinski kazneni sud u Zagrebu te da se pokazalo kako taj sud nema neriješene predmete kako to smatra DORH.

Ažurnost sudova pala u ovoj i prethodnoj godini

- Stopa ažurnosti sudova u ovoj i prethodnoj godini ima trend pada. Nadodao je kako su spisi sudske uprave i medijski napisi ukazali na situacije na sudovima u kojima se ne može ustanoviti o čemu se radi bez detaljnog uvida, odgovorio je Sessa na upit što ga je potaknulo na slanje dopisa.

Zaključio je da DORH, kao stranka u postupku, ima pravo upozoriti da se postupak ne odvija brzinom kojom bi trebao. Pritom je pojasnio da je kazneni postupak ''utoliko specifičan jer na jednoj strani imamo DORH kao državnu strukturu, a s druge strane okrivljene kojima po prirodi stvari nije u interesu da se stvari odvijaju brže''.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!