Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak da je koalicija stabilna istaknuvši da je Domovinski pokret kompaktan te je većina sigurna, a podrška Josipa Dabre nije nikada bila upitna.
04.03.2025.
Zadnja izmjena 18:25
Autor: V.G./HRT
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak da je koalicija stabilna istaknuvši da je Domovinski pokret kompaktan te je većina sigurna, a podrška Josipa Dabre nije nikada bila upitna.
- Koalicija je stabilna. Danas smo održali razgovore sa svim partnerima i s Domovinskim pokretom. Prema tome, ta je tema iza nas, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a i Nacionalnog odbora.
Na novinarski upit potvrdio je da se čuo sa saborskim zastupnikom Domovinskog pokreta Josipom Dabrom rekavši da mu je zvučao dobro.
Ponovio je da su na koalicijskom sastanku imali otvorenu raspravu istaknuvši da je Domovinski pokret stabilan i kompaktan, a većina je sigurna. Pritom je poručio da nije upitna niti Dabrina podrška većini.
- Mislim da nije niti bila nikada, rekao je.
Govoreći o situaciji vezanoj za Ukrajinu, najavio je izvanrednu sjednicu Europskog vijeća u četvrtak, na kojoj će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Zelenski s kojim je danas razgovarao.
- On je spreman raditi na tome da se dođe do primirja, ali i na čitavom planu koji bi omogućio sigurnost Ukrajine i zaštitio njene interese u smislu teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta. Hrvatska vlada je cijelo vrijeme principijelna, držimo se međunarodnog prava, našeg iskustva, podržavamo teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine i zalažemo se za njen mir.
Naglasio je kako je trenutačno važno postići što veće jedinstvo na razini EU-a.
Nalazimo se u razdoblju u kojem će izdvajanja za obranu doseći razine kakve nismo vidjeli od Hladnog rata, a Hrvatska će to pratiti, kazao je premijer.
- Nalazimo se u razdoblju u kojem će izdvajanja za obranu doseći razine kakve još nismo vidjeli od vremena Hladnog rata i naravno da će sve države tome posvetiti zaista veliku pozornost i tražiti svoje fiskalne kapacitete da takva veća izdvajanja osiguraju, rekao je Plenković.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ranije u utorak plan u pet točaka za naoružavanje Europe koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
Europa je spremna preuzeti odgovornost, može mobilizirati blizu 800 milijardi eura za troškove obrane za sigurnu i otpornu Europu, izjavila je von der Leyen, predstavljajući plan koji predlaže čelnicima država članica EU-a koji će se u četvrtak okupiti na izvanrednom summitu.
Plenković je rekao da Hrvatska planira da proračun za obranu 2027. bude više od dvije i pol milijarde eura, "dakle peterostruko povećanje izdvajanja za obranu u praktički devet, 10 godina, što je ogroman signal koliko je važan proces modernizacije i zamjene istočne tehnologije zapadnom".
- Sve je to konzistentna politika tako da ćemo mi ove predstojeće godine sa svojim, ja bih rekao prije svega fiskalnim kapacitetom, ekonomskom snagom, pratiti veća izdvajanja za obranu radi sigurnosti naših građana i doprinosa Hrvatske međunarodnoj sigurnosti, poručio je Plenković.
Kazao je kako sastanak Zelenskog i Trumpa, čiji je cilj bio izgraditi odnose s novom američkom administracijom, nije dobro prošao.
- I današnji razgovori s predsjednikom Zelenskim potvrđuju da želi iskoristiti trenutak koji bi mogao dovesti do mira. Naravno da je ključno da taj mir nosi ozbiljni mirovni plan oko kojeg će biti pregovori. Naša pozicija je jasna, konačni mir ne smije nagraditi Rusiju kao agresora, ne smije dovesti do toga da Ukrajina kapitulira i ostane bez dijelova svog teritorija, a da politika koju je vodio Zapad bude ponižena. To bi bila situacija s kojom nitko ne bi mogao biti zadovoljan, ali svi se slažu da je najvažnije sačuvati ljudske živote, rekao je Plenković uvjeren da će se pronaći "srednji put".
Osvrnuo se i na situaciju u BiH nakon nepravomoćne presude Miloradu Dodiku rekavši kako su se tonovi unutar BiH relativno brzo smirili.
Rekao je da ga ne čudi što je Rusija zatražila zatvorenu sjednicu Vijeća sigurnosti zbog situacije u BiH.
- Ona dolazi u kontekstu reaktivacije Rusije na međunarodnoj sceni i vjerojatno zbog toga žele skrenuti pozornost na BiH. Sutra ću primiti gospodina Čovića, zanima me i njegov stav. Nama je važna stabilnost BiH, da skladno funkcionira. Hrvatska želi stabilnost i snažnu potporu Hrvatima u BiH, rekao je Plenković.
Plenković je, upitan o najavljenoj inicijativi SDP-a za opoziv glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, rekao da je to jedna skandalozna inicijativa.
Inicijativu za opoziv glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića najavio je prošli tjedan predsjednik SDP-a Sinisa Hajdas Doncic nakon što je Uskok pokrenuo istragu protiv SDP-ovog gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja.
Plenković je poručio je da je konsterniran time što na nju nema reakcija medija, javnosti i nevladinih udruga.
- Svih onih aktera koji su vrištali i kričali i htjeli paliti Banske dvore i izbacivati bandu iz Banskih dvora prije godinu dana. Ta politika dvostrukih kriterija je sablasna u Hrvatskoj. Duboko sam razočaran zbog nje, kazao je.
Smatra da bi "nastala revolucija" da je on kao predsjednik Vlade u slučaju uhićenja bivšeg ministra Darka Horvata tražio smjenu bivše glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek.
Rekao je da ta SDP-ova inicijativa nije u nadležnosti Hrvatskog sabora te pokazuje "komunistički, jednopartijski, totalitarni refleks SDP-a".
- Ako nam ne paše koga se procesuira odmah ćemo smijeniti prvog čovjeka Državnog odvjetništva. To je nečuveno. To nisam u 35 godina hrvatske demokracije vidio i čuo. Ali to ostaje bez reakcije, rekao je.
Kazao je kako se isto reagiralo na vijest o OECD-u.
- Jučer i prekjučer smo imali više članaka o OECD-u nego u dvije godine pregovora. Došli smo u zadnjih godinu dana završetka procesa, sad su Amerikanci zbog trgovinskog rata s EU rekli da ne mogu dati suglasnost, pa je najednom EOCD postao mega tema. Što to ne pratimo kad ide dobro?, upitao je premijer.
Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi komentirala je za N1 slučaj Beroš i ustvrdila kako je slučaj trebao pripasti EPPO-u.
Ona smatra da je ovakva situacija rezultat toga što je hrvatski zakon protivan Uredbi o EPPO-u te ne dopušta njezinom uredu da ulaže žalbe. Pozvala je da se taj problem riješi jer će se u suprotnom događati i daljnji sukobi oko pitanja nadležnosti.
- Ne odlučuje o kvaliteti našeg zakona europska tužiteljica. Ako netko ima nešto nama reći o sadržaju zakona koji se donosio u kontekstu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s uredbom koja regulira rad EPPO-a, to je onda Europska komisija. EK niti u jednom trenutku nije dala Hrvatskoj prigovor u vezi našeg zakona. Gotovo istovjetno rješenje kakvo ima hrvatsko zakonodavstvo ima otprilike 15 drugih država članica. Nisu sve druge države to napravile jer žele EPPO dovesti u podređeni položaj, rekao je Plenković.
- Što se tiče predmeta Beroš, mislim da je bespredmetno govoriti ima li neki problem. Svi koji su uključeni se procesuiraju i nitko iz vlasti ne traži smjenu glavnog državnog odvjetnika, to je isto vrlo bitno, poručio je Plenković.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora