Predstavljanje knjige T. Lendića: "Hrvatska treba od male države postati mala sila"

Hrvatska ne treba biti samo pasivni promatrač, već treba težiti statusu male sile, odnosno države koja zna realizirati svoj utjecaj, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju knjige ''Hrvatska vanjska politika pred geopolitičkim izazovima suvremenog svijeta'', autora Tomislava Lendića.

- Temeljna ideja knjige jest da Hrvatska može i treba težiti statusu tzv. male sile. Autor ambiciozno i legitimno otvara tezu da Hrvatska ne treba ostati tek manja država, nego težiti statusu države koja ostvaruje utjecaj nesrazmjeran svojim formalnim kapacitetima, rekao je na predstavljanju predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić.

Hrvatska je u tri desetljeća prošla put od rata i poslijeratne obnove do članstva u euroatlantskim integracijama. Takvo iskustvo ima malo koja država, istaknuo je Frka Petešić, no prava vrijednost članstva u Europskoj uniji i NATO savezu počinje onog trenutka kada Hrvatska prestane bit samo sudionik, već i sukreator politika.

- Drugim riječima, nije dovoljno biti za stolom nego nešto donijeti za stol. A Hrvatska im što donijeti. Prije svega, svoj jedinstveni geopolitički položaj mediteranskih vrata Europe, u kojem luka Rijeka ima posebno strateško mjesto kao poveznica mediteranskog i dunavskog prostora. Tu su i ključne energetske poluge poput LNG terminala, JANAF-a i rafinerije u Rijeci koji nas čine relevantnim u jednoj od središnjih tema današnje geopolitike, dodao je.

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ/EPP) nabrojao je pet faza razvoja hrvatske države i vanjske politike, od kojih je najzanimljivija posljednja faza koja govori o pretvaranju Hrvatske iz male zemlje u malu silu.

- A to znači mogućnost oblikovanja utjecaja na međunarodne odnose, naravno na jednom određenom području. Primjerice, ni za Nizozemsku ne možemo reći da je velika zemlja i velesila, ali u vanjskoj je trgovini itekako aktivna i utječe na vanjskotrgovinske odnose. Zamislimo položaj jednog Tajvana sa čipovima, koliko on može utjecati na međunarodne odnose, naglasio je.

Adut Hrvatske je energetika - LNG, JANAF, plinske interkonekcije

Stier kao adute Hrvatske također navodi energetiku, odnosno LNG, JANAF i plinske interkonekcije prema susjednim zemljama. Da bi Hrvatska postala mala sila, mora dosljedno provoditi svoju strategiju te zamijeniti ''mentalitet pristupanja'' s ''mentalitetom zainteresirane odvažnosti', ustvrdio je.

- Zbog toga što smo dugo bili u procesu pristupanje NATO-u i Europskoj uniji, nekako se kod naših ljudi uvriježila rečenica 'Ah, to je Bruxelles rekao, to je odlučeno tamo, na nama je da to provedemo'. Mi trebamo prijeći na mentalitet u kojem je Hrvatska subjekt koji utječe na formulaciju europskih politika i koji utječe i na druge zemlje, pogotovo u svom susjedstvu, poručio je hrvatski europarlamentarac.

Posebni savjetnik predsjednik Vlade Mate Granić naglasio je da knjiga Tomislava Lendića izlazi u vrijeme kada se svijet suočava s najvećim izazovima nakon pada Berlinskog zida.

- Predsjednik Trump ide s Izraelom u rat, bez da obavijesti članice NATO-a, Europsku uniju, Veliku Britanije, svoje tradicionalne euroatlantske prijatelje. To nam govori da se potpuno mijenjaju geostrateški odnosi', rekao je.

Unatoč svojim manama, Europa je jedini pravi dom za Hrvatsku, ocijenio je Granić.

- U njemu moraš biti aktivan, to je bit stvari, maksimalno se boriti za svoje interese i imati viziju. Imamo mogućnost biti najvažnije članica EU što se tiče stabilizacije ovog prostora, ističe.

Profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Đana Luša knjigu vidi kao značajan iskorak u dokumentiranju hrvatske vanjske politike.

- Posebno dobiva na važnosti u kontekstu suvremenih globalnih odnosa i potrebe da Hrvatska ne samo kao mala država, već kao istodobno mediteranska, podunavska i srednjoeuropska država, svoj položaj valorizira strateški prateći globalne silnice i europske trendove', kazala je.

Autor Tomislav Lendić ključnim elementom za uspjeh smatra dijalog.

- U situaciji kada imamo uistinu neslućene izazove i prijetnje pred sobom, važno je voditi računa o tome da se čujemo, da se razumijemo, da razgovaramo jedni s drugim jer samo tako možemo hrvatsku vanjsku politiku učiniti učinkovitijom', poručio je.