Predstavljen novi model obiteljskih mirovina vrijedan više od milijardu kuna

09.06.2022.

08:03

Autor: M.M./HRT

Andrej Plenković, Marin Piletić i Silvano Hrelja

Andrej Plenković, Marin Piletić i Silvano Hrelja

Foto: Sanjin Strukic / PIXSELL

Premijer Andrej Plenković predstavio je zakonske izmjene u mirovinskom sustavu, koje na snagu stupaju 1. siječnja, s tri ključne promjene - povećanje faktora za obiteljsku mirovinu, korištenje dijela obiteljske uz osobnu mirovinu i povećanje najniže mirovine za tri posto.

- Šaljemo jasnu poruku da je u okolnostima preklapajućih kriza - energetske i prehrambene - te inflatornih pritisaka, ključan prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost svim sugrađanima, a osobito onima starije dobi, rekao je Plenković prilikom predstavljanja novog modela obiteljskih mirovina. 

- Izmjene zakona o mirovinskom osiguranju poseban naglasak stavljaju na korisnike obiteljskih mirovina kojim omogućujemo pravedniji izračun mirovine te mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine, istaknuo je, te dodao da će se samo tim dvjema izmjenama obuhvatiti 300.000 umirovljenika, za što će se u 2023. izdvojiti više od 1,1 milijardu kuna.

- Za više od 136.000 korisnika obiteljska mirovina povećat će se za 10 posto, što je oko 250 kuna prosječno, oko 365 milijuna kuna u 2023. Time šaljemo jasnu poruku da je u okolnostima krize ključan prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost svim sugrađanima, posebno starije životne dobi, rekao je. 

- Poseban prioritet je smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti korisnika obiteljske mirovine. Izmjenom zakona omogućujemo korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika. Ovom izmjenom početkom 2023. za više od 155.000 korisnika obiteljskih mirovina ukupna mirovina povećat će se za oko 500 kuna mjesečno. Ukupno će to koštati u proračunu 750 milijuna kuna u 2023. godini, rekao je. 

- Izmjene predstavljaju značajan iskorak u hrvatskom mirovinskom sustavu koji do sada nije omogućavao istovremenu isplatu dviju mirovina. Time se Hrvatska pridružila članicama EU-a gdje ta mogućnost postoji, istaknuo je Plenković.

Najavio je da će obiteljske mirovine nastaviti rasti usklađivanjem, a uz sve navedeno korisnici će zadržati i pravo rada do polovine radnog vremena.

Plenković je rekao i da će se od. 1. siječnja 2023. najniže mirovine povećati za 1,5 posto, a od 1. siječnja 2025. za dodatnih 1,5 posto, što znači da će do 2025. mirovine rasti do tri posto.

Samo u 2023. povećat će se mirovina za 287.000 korisnika najniže mirovine, za što je osigurano 100 milijuna kuna.

Podsjetio je da su prosječne mirovine u mandatu Vlade od listopada 2016. povećane za 20,15 posto i one su prosječno na razini 3047 kuna, a najniža mirovina za 26,41 posto pa su one 2008 kuna. "Od početka naše prve Vlade prosječna mirovina povećana je za petinu, a najniža za četvrtinu", istknuo je Plenković.

- Poduzimamo sve da bi našim umirovljenicima osigurali dostojanstvenu starost, istaknuo je.

- Ovim izmjenama realiziramo reforme u sklopu plana oporavka, kao i ciljeve nacionalne razvojne strategije do 2030. Do 2025. uložit ćemo oko 4,4 milijarde kuna. Možemo svi zajedno biti zadovoljni da je na današnji dan broj osiguranika koji rade najveći unazad 20 godina, i to nam omogućava veću održivost i sigurnost, rekao je Plenković.

Izmjene na snagu stupaju 1. siječnja 2023.

Ministar Piletić rekao je da će izmjene na snagu stupiti 1. siječnja 2023. godine, te pojasnio povećanje mirovinskog faktora za obiteljsku mirovinu.

- Obiteljske mirovine povećat će se za 10 posto, za oko 250 kuna samo u 2023. godini. To ćemo postići povećanjem mirovinskog faktora, ovisno o broju korisnika obiteljske mirovine. Ako je u obitelji jedan korisnik obiteljske mirovine, faktor se povećava s dosadašnjeg 0,7 na 0,77, za dva člana obitelji s 0,8 na 0,88 te za tri i više članova obitelji s 0,9 na 1,0, odnosno 100 posto.  Druga važna promjena je pravo na korištenje dijela mirovine preminulog supružnika uz osobnu mirovinu. Dosad nije bilo moguće koristiti dvije mirovine paralelno, sad se usklađujemo s europskom praksom. Osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora imati navršenih 65 godina te biti jedini korisnik obiteljske mirovine, ali nužno je da ima uvjete za obiteljsku mirovinu propisanu ovim zakonom i drugim propisima, rekao je.


- Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s tim da se propisuje najviši i najniži iznos. Predviđeni najviši iznos predlaže se da bude 5.850 kuna. Kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine po ovom modelu ne bi moglo prijeći taj iznos. Međutim, donošenjem zakona očekujemo da će biti provedena indeksacija pa očekujemo da ovaj iznos bude nešto veći pa i da prijeđe iznos od 6000 kuna. Najniži iznos iznosio bi 219 kuna, a i taj iznos će porasti kad zakon stupi na snagu, rekao je Piletić.

- Treća izmjena je postupno povećanje najniže mirovine za oko 287.000 umirovljenika s 1. siječnjem 2023. Očekujemo da to bude 1,5 posto, a onda 1. siječnja 2025. još 1,5 posto. Ukupno za ove tri mjere izdvojit ćemo preko 4,4. milijarde kuna do 2025. godine, istaknuo je. 

Piletić je također istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona izuzimaju od ovrhe obiteljske mirovine koje koriste djeca umrlog osiguranika radi jednakopravnog položaja djece kojima je upravo obiteljska mirovina prihod koji koriste za uzdržavanje. 

Istaknuo je i da će povećanje obiteljske i minimalne mirovine ići po automatizmu, a korištenje osobne i dijela obiteljske mirovine rješavat će se po zahtjevu korisnika. Rok za podnošenje zahtjeva se od 1. siječnja produžuje do 31. prosinca 2023., a svi koji prekorače taj rok imat će pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine, ali unazad šest mjeseci od datuma kada su podnijeli zahtjev. 

Hrelja: Nisam euforičan, ali sam zadovoljan

Silvano Hrelja poručio je kako su puno računali i vidjeli pravo stanje obiteljskih mirovina i na temelju toga došli do kompromisa između pravičnog po principu uzajamnosti i solidarnog u mirovinskom sustavu.

Istaknuo je kako nije euforičan, ali da je zadovoljan jer su ovo primjereni koraci onome što smo politički dogovorili da ćemo napraviti i ono što je ministarstvo planiralo napraviti na bazi obiteljskih mirovina.

- Svi zajedno smo ih okarakterizirali da su one najniže u odnosu na ukupno uplaćene dopinose tijekom radnog vijeka bračnog druga, rekao je.

Na upit je li u planu novi paket pomoći umirovljenicima Hrelja je rekao da se o tome razmišlja, ali da se ništa neće napraviti naglavačke jer mora biti pokriveno kroz prihode proračuna kako bi se dalo socijalno najugroženijima.

- Mislim da bi se moglo uvesti još više pravičnosti i prihodovni cenzusi. Nisam još primijetio da je netko sa prihodima od 3.000 kuna i prihodima od najma stanova ili vikendica rekao - meni ne trebate dati, ja imam veće prihode. Nitko od naših građana to nije rekao, a bilo bi fer. Ako su nešto mjere za one najsiromašnije onda se fokusiramo na one koji odgovaraju tim kriterijima. Kada bi uveli prihodovni cenzus po članu obitelji bilo bi pravičnije, istaknuo je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!