09:52 / 17.01.2022.

Autor: B.A./HRT/Hina

"Kune u bankama automatski će biti pretvorene u eure"

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

U Banskim dvorima danas je predstavljen Zakon o uvođenju eura, prilikom čega je između ostalog istaknuto kako će trenutkom prihvaćanja eura kune u bankama automatski biti pretvorene u novu valutu, te da će od 5. rujna ove godine do kraja 2023. godine biti obvezeno isticanje cijena u obje valute.

Prijedlog zakona danas je upućen u javno savjetovanje, a prema predstavljenom planu, konačni prijedlog bi trebao biti upućen na drugo čitanje u Hrvatski sabor u drugoj polovici travnja. Ciljani datum za uvođenje eura je 1. siječnja 2023.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da su glavni principi zakona uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba eurom svih subjekata, konverzija kredita i depozita, a vrlo važan aspekt zakona je i zaštita potrošača, posebice u smislu zaštite od neopravdanog podizanja cijena.

Plenković je rekao kako moramo u sljedećih nekoliko mjeseci osvijestiti da će za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj biti euro. 


- To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovoga procesa. Dakle, danas godinu dana, kada budemo išli u dućan, plaćat ćemo eurima, rekao je Plenković.

Istaknuo je da tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak prilikom zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u HNB-u besplatno mijenjati novčanice kune za euro.

Građane koji imaju gotovinu u kunama pozvao je da je već sada polažu na svoje račune u bankama, jer će se trenutkom prihvaćanja eura sve što je u kunama u bankama automatski pretvoriti u eure.

- Tu za građane nema nikakvog dodatnog posla, riječ je o automatizmu koji će se dogoditi sam po sebi, rekao je Plenković.


Poručio je da je cilj da prilagodba uvođenju nove valute ide nesmetano i da omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, a da se i ono i građani na vrijeme informiraju, a da očekivani ulazak Hrvatske u europodručje, 1. siječnja 2023. godine, bude obavljen na korektan i pravilan način.

Podsjetio je i da će Vlada u sklopu svojih zakonodavnih aktivnosti ove godine Saboru uputiti više od 70 prijedloga koji se odnose na uskladbu i pripremu za uvođenje eura, što uključuje i tehničku, to jest fizičku zamjenu kune eurom.

Šengenski prostor i eurozona jedine preostale dublje integracije

Predsjednik Vlade iznova je apostrofirao da su šengenski prostor i eurozona jedine dvije dublje integracije kojima Hrvatska treba pristupiti, o čemu će u mjesecima pred nama biti donijete odluke.

Podsjetio je i na sve dosad učinjeno po pitanju uvođenja eura, a i ponovio razloge zašto Hrvatska želi pristupiti eurozoni. Naime, kako je rekao, hrvatska ekonomija je visoko euroizirana, što znači i da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od građana europodručja, na države članice tog područja odnosi se i 60 posto robne razmjene, a također, 70 posto oročene štednje u Hrvatskoj je u euru ili vezano za euro, kao i gotovo 60 posto kredita građana i poduzeća.

Istaknuo je da je cilj ulaska u eurozonu uključen u aktivnosti države još od prije 20-ak godina.

- Ovo što se događa ove godine u biti je kulminacija je procesa na kojima se sustavno radi zadnja dva desetljeća, ustvrdio je Plenković, koji je najavio i da će se u četvrtak prije sjednice Vlade održati sjednica Vijeća za euro.

Od 5. rujna cijene bi trebale biti istaknute u obje valute, što bi trebalo trajati do kraja 2023.

Marić: Treba učiniti sve da ne dođe do neopravdanog podizanja cijena

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u ponedjeljak da bi svi zajedno, od medija pa do nositelja procesa uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, trebali učiniti sve da se taj proces ne iskoristi za "lov u mutnom" i neopravdano podizanje cijena.

Marić je to izjavio na konferenciji za medije u Banskim dvorima, na kojoj je zajedno s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, a uz nazočnost ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kao i smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Prijedlog zakona danas je upućen u javno savjetovanje, a prema predstavljenom planu, konačni prijedlog bi trebao biti upućen na drugo čitanje u Hrvatski sabor u drugoj polovini travnja.

Od 5. rujna ove godine trebalo bi krenuti obvezno iskazivanje cijena i u kunama i eurima za sve poslovne subjekte, a prije toga to će moći činiti dobrovoljno, pri čemu će se to dualno iskazivanje protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

- Poslovni subjekt dužan je tijekom 16 mjeseci trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni, istaknuto je na predstavljaju prijedloga zakona, uz napomenu da se na jednak način mora istaknuti i fiksni tečaj konverzije.

Marić je izvijestio i da su prijedlogom zakona predviđena i određena izuzeća od obaveze dvojnog iskazivanja cijena, kako zbog fizičkih ograničenja, tako i zbog prevelikih troškova. To će se tako primjerice odnositi na prodajna mjesta putem automata, štandove na tržnicama, prodaju na kioscima, benzinske crpke, koje cijene goriva iskazuju na velikim svjetlećim stupovima, zatim na taksimetre itd. Također, tu su i artikli koji su već unaprijed otisnuti, poput taksi, biljega, lutrijskih srećki, bonova za mobitele, a koji će vrijediti do isteka zaliha.

- Međutim, sve ove iznimke ne podrazumijevaju iznimku od iskazivanja računa i u kunama i eurima. To je najvažnije za reći, istaknuo je Marić, koji je između ostalog naveo i da je prijedlog da kod izlistavanja obračuna mjesečne plaće, u obje valute bude iskazan samo neto iznos plaće.

Kada je riječ o zaštiti potrošača, istaknuo je Marić, cilj je da cijeli proces uvođenja eura prođe što bezbolnije za građane i poslovni sektor, pa su stoga danas objavljene i smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, koje je, uz sudjelovanje brojnih strukovnih udruženja te stručne javnosti, izradio Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, kojem je glavni koordinator aktivnosti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

U tom dokumentu je kao temeljno načelo istaknuto da je pri uvođenju eura zabranjeno povećavati cijene roba ili usluga prema potrošačima bez opravdanog razloga.

Govoreći o potencijalnom problemu neopravdanog povećanja cijena, Marić je rekao da taj sam pojam nije jednostavno definirati i kontrolirati te da to područje nije pravno regulirano, no može ga se prevenirati zajedničkim djelovanjem svih segmenata društva, uključujući i medije.

- Trebamo učiniti sve, svi zajedno - mediji, opća javnost i mi kao nositelji ovog cijelog procesa, da ne bude neopravdanog podizanja cijena, odnosno da ga bude u najmanjoj mogućoj mjeri. Kolokvijalno rečeno, da "lovci u mutnom" ovaj put ne love, poručio je Marić.

Ispunjavanje mastriških kriterija


Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u eurozonu s 1. siječnjem 2023. godine uvjetovan i dobro poznatim mastriškim kriterijima, a konačna odluka trebala bi biti donesena u srpnju. Pritom, ministar financija je istaknuo da su kriteriji javnog duga i deficita pod kontrolom i da je dinamika njihova smanjivanja adekvatna.

Kada je riječ o inflaciji, bez obzira na njezino ubrzanje proteklih mjeseci, istaknuo je Marić, Hrvatska je i dalje oko prosjeka eurozone ili čak blago ispod, pa tako smatra da putanja kretanja inflacije ne bi trebala ugroziti sam proces te da će svi kriteriji naposljetku biti pozitivno ocijenjeni.

Da će kriterij inflacije biti ispunjen smatra i guverner HNB-a Boris Vujčić, s obzirom da su iskustva pokazala da nikada referentna vrijednost za stopu inflacije koju je trebalo ispuniti za ulazak u eurozonu nije bila ispod prosječne stope inflacije u eurozoni.

Rast inflacije

Inače, po danas objavljenim podacima DZS-a, inflacija je u prosincu 2021. porasla za 5,5 posto na godišnjoj razini, što je najveći skok još od listopada 2008. godine. U cijeloj prošloj godini cijene su u prosjeku bile više za 2,6 posto.

S obzirom na već prisutnu inflaciju, strah od dodatnog pritiska na porast cijena jedan je od potencijalno negativnih aspekata uvođenja eura, rekao je Marić odgovarajući na pitanja novinara, no i napomenuo da su iskustva drugih zemalja koje su uvele euro pokazala da je taj efekt bio jednokratan, a u prvoj godini uvođenja eura prosječno je iznosio 0,2 postotna boda.

S druge strane, pozitivni efekti uvođenja eura su puno veći i dugotrajniji, ocijenio je.

Marić je još prošlog tjedna rekao da je Vlada na više korigirala projekciju rasta inflacije za ovu godinu, s ranije procijenjenih 2,5 na 3,5 posto, pri čemu je naveo da se očekuje da će, nakon nekoliko mjeseci s višim stopama, doći do određenog "ispuhivanja" tog rasta.

Danas je rekao kako u idućih nekoliko mjeseci treba vidjeti kretanje cijena energenata, prije svega struje i plina, koje imaju značajan izravan i posredan učinak na ukupno kretanje inflacije, a ponovio je da Vlada neće sjediti prekriženih ruku i na raspolaganju ima instrumentarij koji će staviti u funkciju te time, što je više moguće, zaštititi građane i gospodarstva od rasta cijena.

Birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena

Boris Vujčić

Vujčić: Građani drže gotovinu u visini čak 36 milijardi kuna

Guverner Vujčić je ocijenio da je inflacija možda najozbiljniji potencijalni "trošak" uvođenja eura, no u ovoj godini taj utjecaj zbog uvođenja eura na ukupnu stopu inflacije može biti sveukupno manje od 10 posto, pa smatra da se time ne bi trebalo previše zamarati.

Dodao je da će se ostatak inflacije generirati iz potpuno drugih izvora, prvenstveno cijena energije, a očekuje da će sve do polovine ove godine biti prisutni dosta snažni inflacijski pritisci, dok u drugoj polovini godine očekuje početak "ispuhivanja".

Vujčić je poručio da je najbolja prevencija podizanja cijena konkurencija, rekavši da je intervencija države opravdana samo tamo gdje postoji monopol. Tako, u mjesecima prije, ali i nakon uvođenja eura, potrošači moraju izbjegavati one koji podižu cijene, a kupovati od onih koji to ne čine, rekao je Vujčić, koji smatra da je to najbolja zaštita od rasta cijena i sam smisao dualnog iskazivanja cijena.

Kada je riječ o argumentu gubitka monetarnog suvereniteta ulaskom u eurozonu, Vujčić je podsjetio da središnja banka tečaj drži fiksnim još od 90-ih godina prošlog stoljeća.

Stoga ga aktivno ne koristi kao instrument monetarne politike, s obzirom da bi 10-postotna deprecijacija kune prema euru, zbog visoke euroiziranosti gospodarstva i kućanstava, dug svih sektora u Hrvatskoj povećala za više od 50 milijardi kuna, dok bi aprecijacija kune narušila konkurentnost hrvatskog gospodarstva, to jest izvoznika, rekao je Vujčić.

Otkrio je i da po, poprilično pouzdanim podacima, građani u ovom trenutku u svojim domovima drže gotovinu u visini čak 36 milijardi kuna. Stoga je i on pozvao građane da tu gotovinu polože u banke, što bi uvelike trebalo olakšalo konverziju tog novca prilikom ulaska u eurozonu.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!