Predstavljena monografija "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji"

U Zagrebu je predstavljena monografija "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji". Na više od 700 stranica govori o masovnim ubojstvima nakon Drugog svjetskog rata na području Slovenije, donosi više od tisuću potresnih fotografija posmrtnih ostataka, osobnih predmeta te zemljovida i crteža.

Prvi se put iznose spoznaje o stradanju zarobljenika i civila, među kojima su bili žene i djeca. Autori knjige su Mitja Ferenc i Uroš Košir. Na predstavljanju su bili premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

- Nadam se da će ova knjiga biti doprinos nama kao ljudima i kao civilizaciji koja zna kakav odnos treba imati prema mrtvima. Važno je da spoznamo istinu za sve one koji su pali u Drugom svjetskom ratu i poraću, jer zaslužuju imati ime i grob. Ova knjiga način je da otvori oči i onima koji ne žele ili još nisu spoznali tu istinu. Mi autori pisali smo je upravo s tom namjerom, rekao je autor knjige Mitja Ferenc.

Stari rudnik pokraj Laškog godinama je u svojem najdubljem rovu iza 11 zidova skrivao masovnu grobnicu. Kad je 2009. otkrivena, povjesničar Mitja Ferenc među prvima je u nju ušao, a prizor koji je ugledao nikad neće zaboraviti.

- Vidjelo se sve, koža, uši, jedna ruka držala je drvenu ruku nekog drugog zatvorenika ubijenog, užas, rekao je Ferenc.

Zbog nedostatka zraka i vlage, tijela ubijenih nisu se raspala. Samo u tom rudniku pronađeni su posmrtni ostaci 1420 osoba. Riječ je o Hrvatima, uglavnom pripadnicima poraženih vojski koje je nakon Drugog svjetskog rata pobila partizanska vlast.

Procjenjuje se da je u Sloveniji 750 sličnih prikrivenih grobišta. Dosad su posmrtni ostaci pobijenih potvrđeni u njih 224.

- To ide dosta sporo jer najprije treba otkriti lokacije, gdje su. Zatim i sama iskopavanja traju poprilično dugo, a i financije su ograničene, izjavio je autor knjige Uroš Košir.

- Najviše me potreslo zataškavanje tih događaja iz vremena Drugog svjetskog rata, sav trud da se ta ubojstva prikriju kako ne bi dospjela u javnost i kako se ne bi istražila, dodaje Košir.

Manje je poznato da su u jednoj takvoj jami partizani strijeljali i oca bivšeg slovenskog premijera Janeza Janše, koji ističe da je jasno zašto se mnogi i danas protive istraživanjima grobišta.

- To rade iz političkih razloga. Mrtve ne žele pokopati jer žele razdvajati žive, rekao je Janša.

U vrijeme bivše države partizanski su zločini bili obavijeni velom šutnje. Danas, aktualna hrvatska vlast pokušava izvući istinu na vidjelo.

- I jednostavno sagledamo i kritički pogledamo na tu našu prošlost i jasno i nedvosmisleno, osudimo taj crveni fašizam, kazao je Ivan Penava, predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje zločina nakon Drugog svjetskog rata.

Točan broj ubijenih još se ne zna. Predsjednik Hrvatskog sabora smatra da je naša civilizacijska dužnost sve istražiti.

- Riječ je o bolnom dijelu hrvatske povijesti koji treba i dalje istraživati jer se, nažalost, u vrijeme Jugoslavije o tome nije smjelo govoriti. Nažalost, i u ovih 35 godina situacija je bila slična u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini – o tome se nedovoljno govorilo. Očito su postojali oni koji su bili zainteresirani da se o tome ne govori. Dužnost je svih nas prema tim žrtvama da se istraži i otkrije što je više moguće o onome što se događalo, zbog obitelji ubijenih, ali i zbog budućnosti Hrvatske, naglasio je Jandroković.

Nedjeljko Pintarić, jedan od urednika knjige, predstavio je monografiju u HRT-ovom "Studiju 4":