Fuchs: Vršnjačko nasilje jedan od glavnih razloga za zabranu mobitela u školama

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs izrazio je u petak zadovoljstvo rezultatima zabrane korištenja mobitela u osnovnim školama, pojasnivši da je vršnjačko nasilje, uz posljedice po psihofizički razvoj mladih, jedan od glavnih razloga za tu zabranu.

- Zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama prolazi onako kako je i zamišljeno, a i prije donošenja pravilnika otprilike 80 posto škola je već zabranjivalo korištenje mobitela. Nemamo negativnih povratnih informacija da u nekim školama ima problema. Svi se slažemo da su učenici, pa i djeca u predškolskoj dobi, previše na mobitelima i tabletima, što sigurno ima utjecaja na njihov psihofizički razvoj i vidljive probleme koji su generirani njihovom pretjeranom upotrebom, izjavio je u petak ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Novinarima se obratio nakon sudjelovanja na predstavljanju rezultata istraživanja Korištenje digitalne tehnologije i umjetne inteligencije i dobrobit djece i mladih u školskoj godini 2024./2025.

- U školi su mobiteli bili zabranjeni za vrijeme nastave, ali su ih pod odmorima koristili 35 do 40 minuta i taj dio izloženosti je bitno manji od onoga što djeca prolaze izvan škole dok kod kuće nemaju ograničenja i koriste ih tri do šest sati. To je, naravno, loše, ali tu su roditelji ključni da ograničavaju korištenje, poručio je ministar.

- Negativna posljedica imanja mobitela u školama, upozorio je, vezana je i za vršnjačko nasilje gdje se upotrebom mobitela može prijetiti, ali puno važnije je snimanje mobitelom raznih zbivanja u školi, bilo da su nekoga htjeli izložiti digitalnom nasilju distribuirajući slike koje nisu afirmativne, a s, druge strane, ima i tučnjava koje se snimaju i stavljaju na društvene mreže i distribuiraju.

- Većina tog nasilja bila je izvan škola, ali bilo ih je i školskim prostorima, i to je jedan od glavnih razloga za zabranu, ustvrdio je.

O zabrani društvenih mreža mlađima od 15 godina

Kada je riječ o zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina, što su neke zemlje već uvele, Fuchs kaže da nitko još nije do kraja riješio na koji način provesti tu zabranu.

- Da se ona može tako jednostavno provesti, o tome bi se već donijeli zaključci na razini Europske unije koja itekako razmišlja o tome. EU u nekoliko zemalja provodi eksperimentalni pristup o mogućoj zabrani društvenih mreža po nekoliko modela kako bismo vidjeli koji bi bio najprihvatljiviji model, no još nemamo rezultate, kazao je.

- Najlakše je zabraniti, ali na koji će se način to tehnički provoditi, kako će se kontrolirati i kako zadovoljiti niz zahtjeva koji se postavljaju kao preduvjet bez da se prepoznaju osobni podaci onoga tko se logira, nije to baš tako jednostavno, ali postoje smjernice, no to je još uvijek u fazi dogovora i eksperimentalnog provjeravanja. Zato donositi neki zakon prije nego što se nešto može napraviti nema smisla, poručio je.

Govoreći o modularnoj nastavi, Fuchs je rekao da nikome od nastavnika nije smanjeno nastavno opterećenje. Neke satnice su, sukladno promjenama i reformi strukovnog obrazovanja, jesu smanjene, ali to ne znači da ti nastavnici ne mogu dobiti zaduženje kroz međukurikularne predmete i teme u strukovnom obrazovanju u nekim drugim segmentima, rekao je.

- Ove godine smo imali dvije tisuće učenika manje u srednjim školama nego ranijih godina, a sljedeće godine će vjerojatno biti minimalno tisuću učenika manje i ako bude tehnoloških viškova u školama, to može biti posljedica demografske situacije u Hrvatskoj jer znamo da imamo negativni natalitetni trend, a Vlada čini sve ne bi li promijenila tu sliku. Imamo trend povratka ljudi u zemlju i mogu se samo nadati da će se to nastaviti u pozitivnom smjeru, poručio je Fuchs.

Poziv sindikatima na razgovor

Što se tiče komunikacije sa školskim sindikatima, ministar je kazao da je zadnji put bila kada se trebalo početi razgovarati o Pravilniku za ocjenjivanje, što je bio jedan od povoda štrajka.

- Predložili smo da oni napišu Pravilnik, mi smo postavili široki tim stručnjaka, no, do nerazumijevanja je došlo u trenutku kada su oni to interpretirali da ćemo razgovarati o modalitetima micanja odredbe o ocjenjivanju. Ako počnemo razgovarati da iznjedrimo nekakav Pravilnik svakako ćemo nastaviti pregovore i to je moja ponuda i dalje, naglasio je Fuchs.

Skoro polovina učenika koristi se UI-jem za pretraživanje gradiva

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja "Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih" koje su proveli Carnet i Hrvatsko katoličko sveučilište.

Prema rezultatima, učenici se digitalnom tehnologijom najčešće koriste za zabavu, ali umjetnom inteligencijom sve više pri učenju. 26,4 posto učenika osnovne i 44,8 učenika srednje škole svakodnevno koriste ChatGPT za pretraživanje gradiva.

Istraživanje je provedeno u 46 škola - 24 osnovne i 22 srednje u 16 županija.

- Učenici imaju kritički odmak prema umjetnoj inteligenciji, koriste umjetnu inteligenciju, ali na više načina jer nisu svi učenici jednaki. Neki to koriste kao cheat mode da bi lakše pisali domaće zadaće gdje trebamo na neki način promisliti o konceptu samih domaća zadaća. S druge strane, napredniji učenici je koriste stvarno za kompleksnija pitanja, za rješavanja fizike recimo, rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a i voditelj Sektora za umjetnu inteligenciju.

- Ovo su prvi rezultati na osnovu kojih se mjerilo i tražilo odgovore i htjelo napraviti podlogu za koncipiranje jednog novog kurikula i pristupa, poručio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.