14:42 / 07.10.2021.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Dnevnik/HRT/IMS/Hina/D.D.

Ćorić: Prošlu godinu završili s 41 posto odvojenog komunalnog otpada

Izvješće o komunalnom otpadu za 2020. godinu

Izvješće o komunalnom otpadu za 2020. godinu

Foto: Dnevnik / HRT

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izvijestio je da je Hrvatska prošlu godinu završila s 41 posto odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na 2019.

Ćorić je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavio izvješće o komunalnom otpadu za 2020., istaknuo da je pandemijsku godinu obilježio snažan pad količina komunalnog otpada u Hrvatskoj.

Naveo je i da je 2017. završena s 28 posto odvojenog komunalnog otpada te da smo u iduće tri godine "iskoračili za 13 postotnih bodova te se samim time približili cilju koji je bio 50 postotnih bodova".

- Taj cilj nije ostvaren, na što smo i računali s obzirom na zatečeno stanje. Međutim, ono što nas veseli jest da je na godišnjoj razini taj pomak veći od četiri postotna boda, istaknuo je Ćorić.

Kazao je i da je u 2020. bilo 34 posto recikliranja te je i na taj način postignut iskorak za četiri postotna boda u odnosu na godinu prije.

I u ovoj godini iskorak u odvajanju i recikliranju otpada

- Držimo da će 2021., s obzirom na dodatnu nabavu infrastrukture, a tu prije svega mislimo na više od milijun i 200.000 spremnika koje smo preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podijelili jedinicama lokalne samouprave, donijeti dodatan i znatan iskorak u smislu odvajanja i recikliranja, poručio je ministar.  

Napomenuo je da je razdoblje od 2014. do 2020. donijelo ulaganja u područje gospodarenja otpadom veća od 3,8 milijardi kuna, pri čemu je u komunalnu infrastrukturu i aktivnosti izobrazbe plasirano više od 2,2 milijarde kuna.

Ćorić je najavio da Nacionalni plan oporavka i otpornosti u svojoj omotnici namijenjenoj kružnom gospodarstvu nosi daljnjih milijardu i 250 milijuna kuna, a Operativni program "Konkurentnost i kohezija" oko milijardu i 200 milijuna kuna. Ako se tomu dodaju sredstva iz Fonda, koja će se usmjeriti u programe kojima će se omogućiti daljnji razvoj kružnog gospodarstva, ukupna omotnica namijenjena kreiranju učinkovitog sustava gospodarenja otpadom premašit će tri milijarde kuna.

- To je odgovoran smjer i držimo da će svaki odgovorni načelnik i gradonačelnik u RH pristati na smjer u kojem će ići. Oni koji to ne budu činili u idućem razdoblju bit će suočeni i s nestimulativnim momentima, tu prije svega mislimo na obveze koje imamo na temelju europskih direktiva, a koje će se ticati količina odvojenog miješanog komunalnog otpada koje će u idućim godinama stići u RH, poručio je.

Najveći pomak u odvajanju i recikliranju otpada napravio je grad Sveti Ivan Zelina. Za jedinice lokalne samouprave koje kaskaju u gospodarenju otpadom ministar je najavio mogućnost uvođenja novčanih kazni.

- To je nešto što realno možete očekivati u idućih nekoliko godina, uvođenje nameta na odložene količine. To ide u smjeru onečišćivač plaća, one jedinice koje budu postizale dobre rezultate, one će biti lišene plaćanja tog nameta, izjavio je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja. Ćorić je najavio da će jedinice lokalne samouprave koje budu sustavno ignorirale potrebu odvajanja otpada za to plaćati određenu cijenu. Neku vrstu nameta na odložene količine otpada mogu očekivati u sljedećih nekoliko godina, najavio je.

Istaknuo je kako je cilj o potrebi odvajanja otpada educirati svakog građanina, ali i jasno poručiti da je otpad potencijalna sirovina od koje je potrebno kreirati nove proizvode te u konačnici smanjiti i ugljikov otisak koji nastaje ako se to ne čini, a kako bi RH dala svoj doprinos Europi kao klimatski neutralnom kontinentu do 2050.  

Naveo je da su pojedini dijelovi države malo više iskoračili u odvojenom prikupljanju otpada, ali i izgradnji infrastrukture, a neki drugi manje. Stoga su nastojanja Ministarstva da u idućem razdoblju omogući svakoj lokalnoj jedinici da u tom smjeru dodatno iskorači uz maksimalno sufinanciranje iz europskih omotnica, Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva.

Zagreb s 48 posto odvojeno prikupljenog otpada

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić rekao je da najveći udio odvojenog prikupljanja otpada imaju općina Belica (79,8 posto) i grad Prelog (71 posto) te Međimurska županija s 58,4 posto. 

Rekao je i da se Zagreb znatno popravio i sada je među vodećima, na 48 posto po odvojenom prikupljanju otpada. Najmanji udio odvojenog prikupljanja otpada ima Ličko-senjska (20 posto) i Zadarska županija (20,4 posto).

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!