09:45 / 16.01.2020.

Autor: V.K./HRT

Predstavnica UNHCR-a za HRT: Istražiti navode o nasilju nad migrantima

-

-

Foto: - / -

Pitanje broj 1 u EU, pitanje je migranata, izbjeglica, azilanata - svih koji žele živjeti u zapadno-europskim zemljama, protjeranih ratom, neimaštinom, ali i ekonomskim motivima, potragom za boljim mjestom za život.
Pitanje broj 1 u Europskoj uniji, pitanje je migranata, izbjeglica, azilanata - svih koji žele živjeti u zapadno-europskim zemljama, protjeranih ratom, neimaštinom, ali i ekonomskim motivima, potragom za boljim mjestom za život.

Ima li Unija zajedničku politiku po tom važnom pitanju, što je sa zemljama poput Hrvatske kojom izbjeglice prolaze, legalno, ali i ilegalno, kakvo je postupanje hrvatske policije. O tim je temama govorila u emisiji Studio 4, Monsterrat Feixas Vihe, UNHCR-ova regionalna predstavnica za središnju Europu.

Feixas Vihe je održala sastanak s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem koji nije bio otvoren za novinare. Istaknula je kako se neke stvari moraju popraviti.

- U Hrvatskoj postoji program azila, ali kada se radi o granici s BiH, dobili smo izvještaje koji nas zabrinjavaju, zato što se tvrdi da je policija koristila neprimjerenu silu, a isto tako imamo tvrdnje da žene koje traže azil u Hrvatskoj, nisu dobile mogućnost ulaska u nju, što nije u skladu s hrvatskim obavezama, rekla je i dodala kako je ova saznanja podijelila s vlastima, uključujući ministra Božinovića.

Feixas Vihe je kazala kako je UNHCR dobio izvještaj da su neki ljudi pretučeni od strane hrvatske policije i s njima se loše postupalo. Istaknula je kako UNHCR nije bio tamo i ne može tvrditi da je policija zaista tako postupala te da se u tim slučajevima trebaju provesti odgovarajuće istrage.

- Tražila sam od ministra da se provede istraga kako bi se utvrdile činjenice i ako je potrebno, kako bi se poduzele kolektivne aktivnosti, naglasila je.

Ministar unutarnjih poslova Božinović često je puta odgovarao na pitanja o postupanju policije prema migrantima i rekao je kako hrvatska policija ne postupa nehumano, ona samo brani svoju granicu od onih koji ju pokušavaju nelegalno prijeći i tako ući na teritorij EU.

Feixas Vihe je na to odgovorila kako svaka zemlja ima pravo i obavezu da štiti svoju granicu, a posebno Hrvatska koja ima vanjsku granicu EU, ali se ne može dopustiti da ljudi koji traže azil to ne mogu učiniti.

- Ministar je rekao kako se pripremaju korektivne aktivnosti u slučaju da budu potrebne i mi očekujemo da se to i provede, rekla je.

Premijer Andrej Plenković početkom tjedna u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Tom prilikom švedska parlamentarka Malin Björk oštrim je riječima govorila o tome kako Hrvatska postupa s migrantima. Navela je kako se i sama u to uvjerila nakon što je obišla područja na sjeveru Bosne i tom djelu Hrvatske...istaknula je da je prema njenim saznanjima bilo 10.000 nezakonitih povrataka 2018. godine i čak 25.000 lani.

Feixas Vihe se osvrnula na to i rekla kako je UNHCR primio izvještaje koji su zabrinjavajući, no to se treba procijeniti na pravi način.

- Ne možemo se oslanjati samo na navode. Treba provesti nezavisnu istragu, kazala je.

Feixas Vihe je naglasila kako je teško reći koliki je broj migranata, no što se tiče Hrvatske oni već godinama dolaze iz istih zemalja, a to su Afganistan, Irak, Sirija, ali kako kaže to su isključivo oni koji traže azil.

- Rute migracija su se promijenile. 2015. godine su stotine tisuća ljudi dolazile preko Balkana i Hrvatske, što se više ne dešava. Rute se premještaju prema zapadnoj Europi i migranti pokušavaju u EU ući preko Španjolske, naglasila je.

Istaknula je kako prihvat izbjeglica nije ni političko ni gospodarsko pitanje već humanitarno.

- Treba imati na umu da ljudi koji traže zaštitu su prisiljeni na to jer su proganjani, bježe od rata i diskriminacije te im je potrebna zaštita. Većina zemalja u EU i svijetu su u nekom trenutku bili u situaciji da su i njihovi građani tražili zaštitu, a sada su se stvari okrenule i došlo je vrijeme da se otvorimo za prihvat ljudi koji traže zaštitu, naglasila je i dodala kako se izbjeglice često prikazuju kao teret, a to ne mora biti tako zato što u mnogim zemljama izbjeglice doprinose gospodarstvu zemlje koja ih je primila.

Rekla je kako je neki dan upravo u Hrvatskoj upoznala jednu izbjegličku obitelj koja se potpuno integrirala u društvo, Otac radi, djeca idu u školu, imaju podršku svojih susjeda.

- Kada dođete u novo okruženje, potrebno je s obje strane uložiti napor. Ako domaćin i izbjeglice surađuju, vidjet ćemo uspjeh. Ova obitelj koju sam upoznala su naglasili koliko su pozitivno za njih radili susjedi. Pomogli su im da nađu odgovarajući smještaj, a tu su se angažirali i škola i Crveni križ, rekla je i dodala kako joj je bilo drago vidjeti ovakav krasan primjer.

- Najvažnije je imati na umu da izbjeglice ljudi. Ljudi koji žele isto što i mi. Žele sigurnost za svoju obitelj, osigurati djeci budućnost i žele biti neovisni. Najbolje im je pomoći da ostvare svoje ciljeve, naglasila je Feixas Vihe.

Istaknula je kako u EU ima zemalja koje su manje otvorene za one koji traže azil i prema njima su neprijateljski nastrojene, što je kako kaže nevjerojatno i žalosno da takve zemlje postoje.

- Želim da živimo u dobrom društvu i da naša djeca žive u društvu u kojem se doprinosi budućnosti svih, a davanje azila je zakonska obaveza, kazala je.

Važno je razlikovati migrante od izbjeglica. Izbjeglica je netko tko bježi zbog progona. Ta osoba bježi i u strahu je za svoj život. Migrant je netko tko želi naći bolji posao, želi se pridružiti obitelji, želi ići studirati, pojasnila je Feixas Vihe.

- Postoji još jedna skupina ljudi, a to su ljudi bez državljanstva, a koji nisu za to krivi. I njima se treba pomoći, zaključila je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!