Predstavnik suvlasnika: Suvlasnici su dužni očistiti snijeg i led oko zgrade

Nastavljaju se zimski uvijeti i niske temperature. U većem dijelu kontinentalne i gorske Hrvatske temperature su debelo u minusu, do čak minus 19. O tome tko je i gdje dužan očistiti snijeg i led kako bi smo se nesmetano i sigurno kretali govorio je gost emisije 'Studio 4' Tin Bašić, savjetnik platforme Zgradonačelnik.hr.

Prema zakonu i postojećim Odlukama odgovornost za čišćenje snijega ispred stambenih zgrada imaju suvlasnici, tvrdi Tin Bašić, savjetnik platforme Zgradonačelnik.hr i predstavnik suvlasnika.

- Zakon o komunalnom gospodarstvu je propisao da odluke o čišćenju snijega i leda donose sve lokalne jedinice samouprave - znači gradovi i općine, što su oni i napravili. Svaki grad ima Odluku o komunalnom redu, objasnio je.

- U Odluci o komunalnom redu grada Zagreba stoji da su suvlasnici dužni očistiti snijeg i led na pločniku oko svoje zgrade i samim time snose odgovornost ako to nije napravljeno, istaknuo je.

Površine kojima se kreću prometna vozila poput cesta ili parkirališta su u ingerenciji Grada.

- Odluke o komunalnom redu, koliko je meni poznato, nisu propisale taj dio odgovornosti prema suvlasnicima. To je odgovornost zimske službe Grada Zagreba, konkretno Zagrebparkinga možda i tako dalje, ali parkirališta nisu u odgovornosti suvlasnika, pojasnio je.

- Mogu ih naravno očistiti da im bude lakše parkirati svoje automobile, ali to nije njihova odgovornost, dodao je.

Odgovornosti između stanara i vlasnika poslovnog prostora su jednake

Suvlasnik i vlasnik poslovnih prostora dijele odgovornosti te stoga ne postoji razlika u tome da li netko živi u zgradi ili u njoj npr. iznajmljuje poslovni prostor.

- Odluka o komunalnom redu propisuje da stanari, suvlasnici, vlasnici i korisnici poslovnih prostora, kioska su dužni na pločnicima oko sebe ili svoje radnje očistiti snijeg i led, rekao je.

- Na putu do ovdje primijetio sam određene vlasnike poslovnih prostora koji su metar puta metar ispred svojih vrata očistili, ali to nije dovoljno. Ja sam sa svojim susjedima jučer očistio ispred svoje zgrade, čistili smo ne samo pločnik nego i nesvrstanu cestu koja je ispred naše zgrade. Ne zbog toga što smo ludi i jer nam je to super, nego zbog toga da naši susjedi koji imaju puno godina i ne kreću se tako dobro, kada izađu iz zgrade i ispod nadstrešnice, da ih ne zatekne led i da ne padnu. To bih preporučio svima, poručio je.

Raspored čišćenja snijega nužan u većim zgradama

Je li predstavnik suvlasnika dužan napraviti raspored i javno ga objaviti da se zna tko, što i kada mora čistiti.

- Predstavnik i upravitelj bi trebali na oglasnim pločama svojih zgrada objaviti nešto što se zove raspored čišćenja snijega. Problem je u tome što taj raspored ne smije sadržavati imena i prezimena zbog zaštite osobnih podataka - na oglasnim pločama u zgrada ne smiju se objavljivati imena, prezimena te osobne podatke suvlasnika. Može se objaviti s određenim šiframa, prezimenima ili nečim, objasnio je.

- Ja nisam napravio raspored za čišćenje snijega u svojoj zgradi je sam ja taj koji će, kad padne snijeg jednom u deset godina, izaći van i počistiti ispred svoje zgrade sa svojim susjedima koji će mi se vrlo vjerojatno pridružiti - što je u mom slučaju tako i bilo, ali mi smo mala zgrada, naglasio je.

- U velikim zgradama, u neboderima takve stvari nisu jednostavne. Tu je preko 200 ili 300 suvlasnika i nemoguće je zapravo napraviti nekakvu takvu slogu. Tamo bi ovakav vid objave rasporeda čišćenja snijega bio dobar, dodao je.

Postoje propisane kazne za nečišćenje snijega, ali su u praksi rijetkost

Ako ne postoji dogovor među suvlasnicima zgrade oko čišćenja snijega i leda te oni stoga ne budu uklonjenu postoji mogućnost da dobiju rješenje od komunalnog radnika na terenu u kojem se nalaže da moraju u roku od 12 sati od pisanja rješenja očistiti pločnike oko svoje zgrade koji su u njihovoj odgovornosti, objasnio je Bašić.

- Ako to ne naprave u zadanom roku tada im komunalni redar može propisati kaznu, dodao je.

S druge strane, činjenica je da u gradu ne postoji dovoljno komunalnih redara na terenu kako bi se kažnjavanje de facto provodilo.

- Oni ne mogu letjeti i pisati kazne po zgradama. Vjerujem da do kažnjavanja neće doći. Međutim, ne možemo biti sigurni da komunalni redar neće baš u tom trenutku biti pored vaše zgrade i vidjeti 10 centimetara utabanog snijega koji se sada pretvorio u led s obzirom na ove temperature, ustvrdio je.

- Referiram se na Grad Zagreb jer mi je to najjednostavnije. Kazna za fizičke osobe je između 100 i 350 eura, ako dobro pamtim. Za pravne osobe je između 600 i 1300 eura, rekao je.