Plenković pozvao Hrvate izvan Hrvatske da Vladi predlože velike projekte

U tijeku je treća sjednica Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Uz premijera, sudjelovalo je i nekoliko ministara. Raspravlja se o rješenjima za probleme Hrvata u inozemstvu, o očuvanju njihova identiteta, ali i strateškim projektima. Za sve projekte, istaknuto je, u proračunu Savjeta će biti 43 posto više novca.

Premijer Andrej Plenković je na otvorenju sjednice Vladina savjeta za Hrvate izvan Hrvatske pozvao njegove članove da predlože velike projekte koja bi hrvatska Vlada mogla financirati i poručio im da nisu zaboravljeni ni sami.

- Samo na taj način imamo dugoročno ugrađene temelje i stabilnost da ljudi kroz te simbole osjete da je hrvatska država tu. Niste sami, niste zaboravljeni, niste ugroženi i pripadate hrvatskom narodu, to je bit, poručio je Plenković u uvodnom govoru na otvaranju sjednice trećeg saziva Savjeta.

Dodao je da se "vidi da ste nešto napravili ako iza vas ostane nešto veliko".

- Ako ostane Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, desetljećima ćemo govoriti da smo identitetsko i kulturno pitanje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini realizirali uz potporu hrvatske Vlade, rekao je Plenković.

Kao druge primjere istaknuo je ulaganje u Sveučilište u Mostaru te financijsku pomoć za KBC Mostar.

- Moram čestitati Tomislavu (Žigmanovu) i Hrvatima u Srbiji, Vojvodini, s idejom izgradnje Hrvatskog doma - Matice. To je tip projekta koji pravi razliku. Kuća, institucija s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, okupljati se i držati se skupa.

- Takve projekte mi hoćemo podržati kao vlada, svugdje, a naročito gdje smo manjina, ali to ne isključuje Hrvate koji žive i dalje, naglasio je Plenković.

Predsjednik Savjeta Ivan Gugan je pozdravio premijerov poziv, nazvavši ga "novim poticajem svima nama" kako bi se pomoglo prioritetnom cilju, očuvanju jezika i kulture Hrvata.

- Već su naši kolege razgovarali o tome da žele iskoristiti tu mogućnost koju je on ponudio za neka strateška ulaganja. Tu smo već razgovarali o nekim hrvatskim domovima koji bi se mogli graditi u tim mjestima, gdje živi najviše Hrvata, možda u Austriji i Sloveniji, kazao je Gugan novinarima.

Gugan je rekao da će se u sklopu sjednice održavati paneli s temama najvažnijim za Hrvate izvan Hrvatske, poput integracije Bosne i Hercegovine te zemalja JI Europe u Europsku uniju.

- Koja je tu uloga Hrvatske da taj put olakša i pomogne, a svakako treba spomenuti i pomoć u očuvanju jezika i kulture, identiteta Hrvata u zapadnoeuropskim, odnosno prekooceanskim zemljama. Što čini Hrvatska za povratak, pogotovo mladih iz tih zemalja, istaknuo je Gugan kao neke od tema sjednice.

Dvosmjeran dijalog

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je novinarima je Savjet nazvao "najboljim načinom dvosmjernog dijaloga na način da jedni drugima možemo reći što planiramo, gdje smo, kakve su nam želje i koji su problemi s kojima Hrvati izvan Hrvatske žive".

Međutim, istaknuo je da nije isto biti pripadnik hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, pripadnik hrvatskog naroda u BiH ili pripadnik hrvatske dijaspore po cijelom svijetu, naglasivši da postoje veliki problemi u nekim krajevima poput Kosova dok u zemljama poput Mađarske imaju dobar status.

Dodao je da će u naredna dva dana na panelima raspraviti upravo o tim problemima te naglasio da će i dalje tražiti rješenja kako bi se unaprijedio status Hrvata izvan domovine.

- Projekti kojima će se na neki pokazati da Hrvati, odnosno Republika Hrvatska stoji iza svega onoga što oni jesu u cijelom svijetu, u kontekstu toga da budemo ono što pokušavamo biti: jedna globalna, hrvatska obitelj.

Predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić je rekla da će jedan od prioriteta Savjeta biti i povratak onih Hrvata koji su otišli, apeliravši na medije da više izvještavaju o "pozitivnim primjerima Hrvata koji se žele vratiti".

- Ja bih našla jako puno onih koji su sretni da su se vratili. Kad smo mi ušli u EU, mi smo bili na 61 posto razvoja u Europskoj uniji. Sad smo na skoro 77, a za sve države EU-a se pokazalo da kad dođu na razinu do 80 i iznad, ljudi nemaju razloga ostajati u državama gdje su. Jer je uvijek bolje živjeti u vlastitoj državi jer imate jako puno prednosti. Imate stan, kuću, a osim toga, okruženje, kazala je Bušić.

Hrvatska manjina prisutna je u 12 država.

- Neke od tih zajedničkih potreba tiču se očuvanja identiteta, kulture i jezika. S tim u vezi su i potrebe - što se tiče obrazovanja, potrebe za nastavnicima hrvatskog jezika i udžbenicima, što se tiče kulture očuvanje, zaštite i promocije kulturne baštine i po pitanju informiranja, vidljivost nas kao manjine u 12 država. Što se tiče specifičnih potreba, nema svaka zajednica status hrvatske manjine, kao npr. Hrvati u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu ili Bugarskoj, u nekim državama nedostaje hrvatskih svećenika, a u nekim državama još uvijek se odvija politički pritisak i nasilna asimilacija, prioritetno u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, rekla je Jasna Vojnić, zastupnica u Hrvatskom saboru, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.

Savjet artikulira sve potrebe hrvatske manjine i usmjerava ih prema mjerodavnim tijelima.

- Daje se velika potpora našem Sveučilištu po hrvatskom planu i programu, bolnici u Mostaru, Hrvatskom narodnom kazalištu, imamo dosta projekata od strateškog značaja. Potpora premijera Plenkovića uvelike nam znači na europskom putu. Potpora je i kroz cestovnu infrastrukturu, zračni promet, da se osnažuje turizam, rekla je Miljana Glamuzina, potpredsjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, predstavnica Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Zvonimir Aničić, potpredsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, predstavnik hrvatskih iseljenika/dijaspore iz prekooceanskih država, smatra da je položaj Hrvatska pozitivan u prekooceanskim državama te da su se dobro integrirali u svim političkim, akademskim i društvenim krugovima.

- Postali su prepoznatljivi ne samo po crveno-bijelim kockicama, nego i po sposobnosti i spremnosti na težak rad, rekao je Aničić.