Vlada povećala minimalac, poslodavcima kompenzacije

Premijer Andrej Plenković izjavio je u uvodu sjednice Vlade kako je odlučeno da se iznos minimalne bruto plaće od iduće godine podigne za 130 eura na 970 eura, porast će i studentska satnica na 6,06 eura, a najavljene su i kompenzacijske mjere za poslodavce kako bi se održala njihova ekonomska aktivnost i sačuvala radna mjesta.

Zaposlenost i rast plaća

Govoreći o zaposlenosti i rastu plaća, premijer Plenković rekao je da se nastavlja rast plaća, te da prosječna sada iznosi 1324 eura.

- Rast od početka našeg mandata je 77 posto. Porast medijalne plaće od 2016. godine do danas je 73 posto. Počela je i isplata jednokratnog devetog novčanog primanja umirovljenicima. Ukupna vrijednost svih devet paketa je 613 milijuna eura, naglasio je.

Odluka o minimalnoj plaći

- Danas ćemo na sjednici Vlade donijeti odluku o minimalnoj plaći. Ove godine odlučeno je da se iznos minimalne bruto plaće digne na 970 eura. Riječ je o rastu od 130 eura, to je oko 15 posto više nego što je bilo dosad. Tako pomažemo onim ljudima koji primaju minimalne plaće, rekao je, te podsjetio da je minimalna plaća od 2016. rasla 134 posto.

- Rast minimalne plaće automatski diže i studentsku satnicu s 5,25 na 6,06 eura, o čemu će posebnu odluku donijeti ministar Radovan Fuchs, rekao je premijer.

- Kako bi osigurali da oni poslodavci koji svojim radnicima isplaćuju minimalnu plaću da budu u poziciji da mogu financijski zadržati radna mjesta i ekonomsku aktivnost, Vlada predviđa i određene kompenzacijske mjere zbog rasta. Te mjere realiziraju se putem HZZ-a. Zadužili smo HZZ da donese kompenzacijske mjere za zadržavanje radnih mjesta onim poslodavcima koji imaju visok udio radnika na minimalnoj plaći. HZZ će prva tri mjeseca 2025. nadoknaditi razliku rasta minimalne, rekao je premijer, te istaknuo: 

- Za svakog radnika koji trenutno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći tražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće, što je ukupno 390 eura po radniku.

O tome će, najavio je, detaljnije razgovarati sa socijalnim partnerima, a predviđaju se i još neke druge kompenzacijske mjere poput plaćanja do jednog radnog dana u tjednu i troškova usavršavanja i prekvalifikacije, koje su također zamišljene u okviru kompenzacije mjera.

Plenković: Milanović je napravio udar i na Sabor

Premijer je poručio da će zbog "manipulacija i laži" vezanih uz odluku o sudjelovanju Hrvatske u misiji NSATU biti uloženi dodatni napori da se javnosti i zastupnicima objasni što je istina, a predsjednika Republike prozvao je da je napravio udar i na Hrvatski sabor.

- Pratili smo u Hrvatskom saboru raspravu o sudjelovanju Hrvatske vojske u aktivnostima i misijama izvan granica RH. Vlada je predložila Saboru donošenje odluka o sudjelovanju u čak 13 misija, pri čemu vidimo da se zbog enormnih manipulacija i dalje vidi potpuno nerazumijevanje ove situacije od strane dijela oporbenih stranaka, pa je predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio da će se o cijelom paketu odlučivati i glasati kada se steknu uvjeti. Predsjednik Sabora, a i mi dijelimo taj stav, smatra da trebamo dodatno uložiti napore da bi pojasnili hrvatskoj javnosti, saborskim zastupnicima i oporbenim klubovima što je istina, a što laž. Istina je da niti Hrvatska niti neka druga saveznica, koja će sudjelovati u aktivnostima NATO-a za sigurnosnu potporu i osposobljavanje Ukrajine, neće postati zaraćena strana i ne ulazi u vojni sukob s Rusijom, rekao je premijer dodavši da broj hrvatskih časnika nije odredila Vlada, nego glavni stožer Hrvatske vojske.

- Stav Vlade je da želimo sudjelovati slijedom Deklaracije na summitu NATO-a u Washingtonu, gdje je Hrvatsku predstavljao Zoran Milanović, a bili su i ministar obrane Ivan Anušić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. On tamo nije iskazao nikakvo protivljenje toj aktivnosti, a kamoli naznaku da RH ne bi sudjelovala. Vlada želi biti odgovorna članica Saveza i pomoći Ukrajini. A prijedlog o dva hrvatska časnika koji ne idu u Ukrajinu, nego u Njemačku, je prijedlog koji su sugerirali hrvatski vojni stručnjaci. Nije to odabir Vlade, ministra niti mene, već hrvatskih časnika i hrvatskog stožera, rekao je.

- Budući da je riječ o stvari koja je poprilično jasna, a zbog laži, dezinformacija i manipulacija koje je stvorio Milanović, a koju slijede oporbene stranke, mi smatramo da Sabor i hrvatska javnost treba dodatno vremena da razumije o čemu se radi, istaknuo je Plenković.

Odabirom nesudjelovanja hrvatskih časnika u aktivnosti NSATU, dio političke scene na čelu s Milanovićem staje na rusku stranu, ustvrdio je Plenković, a sve ostalo su, rekao je, "laži, manipulacije, izmišljanja i sakrivanja iza jedne od najglupljih tzv. teza u hrvatskom političkom prostoru - da je, eto, Milanović brana hrvatskoj demokraciji, totalitarizmu i valjda autoritarnoj vlasti HDZ-a, valjda i mene osobno".

- Što je, naravno, jedna od gnjusnijih laži koja se proteže u eteru, poručio je.

Milanovića je ponovno nazvao zlokobnim kršiteljem Ustava koji "glumi branitelja demokracije u Hrvatskoj i ustavnog poretka", a sam je, naglasio je Plenković, kršio Ustav, nasrtao na vojsku, SOA-u, parlamentarne izbore u smislu procedure i izašao iz okvira rada predsjednika Republike.

- I na kraju napravio udar i na Hrvatski sabor, istaknuo je.

Sastanak Vijeća EU-a

Premijer se osvrnuo i na događaje proteklog tjedna.

- Na sastanku Europskog vijeća glavni gost bio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je prije toga bio i u Dubrovniku u okviru svoje europske turneje. Predstavio je svoj plan za Pobjedu europskim liderima. Iskazana je podrška Deklaraciji koju smo usvojili u Dubrovniku, ponovljena solidarnost, potpora i dogovorene su daljnje mjere pomoći u svim aspektima, rekao je Plenković.

Istaknuo je i da je ključna tema bilo pitanje migracije, osobito nezakonitih migracija.

Naglasio je da je važna zaštita hrvatskih i vanjskih granica EU-a, te sprječavanje krijumčara da zarađuju na takvim nezakonitostima migracija. Premijer je zahvalio hrvatskim policajcima koji čuvaju naše granice.

Dovršetak dionice autoceste Zagreb - Sisak

- Glavni događaj ovog tjedna bio je dovršetak dionice autoceste Zagreb - Sisak. Dionica Lekenik - Sisak, duga 11 kilometara, ukupna trasa 42 kilometra. Investicija koju smo pokrenuli nakon razornog potresa, a koja je praktički cijeli Sisak priključila na glavni grad, kratkoća putovanja, sigurnost, brzina i u konačnici besplatna vožnja, kao mjera podrške ljudima koji žive u području nastradalom u potresu, rekao je premijer, te zahvalio svima koji su pridonijeli da se ovaj infrastrukturni cestovni projekt realizira.

Dodao je da se nastavlja s izgradnjom brzih cesta prema županijama čija središta nisu povezana autocestama.

- Glavni prioritet nam je rasteretiti pravac Kaštela – Omiš, kako bismo završili puni profil autoceste prema Dubrovniku, rekao je.

Stambena politika

Branko Bačić predstavio Nacionalni plan stambene politike. 

- Cilj je aktivirati prazne nekretnine i poticati dugoročni najam, naglasio je premijer.

Razgovor s glavnom europskom tužiteljicom

- Ovog tjedna smo razgovarali s glavnom europskom tužiteljicom koja je bila u posjetu Hrvatskoj. Mislim da je dijalog bio odličan i nastavljamo suradnju. RH je bila prva među zemljama koje su se odlučile za pojačanu suradnju otvaranjem Ureda europskog javnog tužitelja, rekao je premijer.