Premijer podnio izvješće, HDZ pljeskao, oporba lupala po klupama

Andrej Plenković u Hrvatskom saboru podnio je godišnje izvješće o radu Vlade, tijekom kojega ga je oporba cijelo vrijeme bučno ometala lupajući po klupama.

Vladin je cilj rast i minimalne i prosječne neto plaće

Govoreći o budućim prioritetima Vlade, premijer je poručio kako je Vladin cilj da do 2028. prosječna minimalna neto plaća premaši 800 eura, a prosječna neto plaća 1.600 eura.

Demografsku revitalizaciju, digitalnu transformaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje, istaknuo je kako četiri važna prioriteta koja će u narednom razdoblju biti u središtu javnih politika Vlade.

Demografska revitalizacija je strateško pitanje hrvatske budućnosti, rekao je premijer podnoseći Saboru Godišnje izvješće Vlade, praćen neprestanom bukom koju je stvarala oporba neumorno lupajući po klupama.

Podsjetio je da je Vlada do sada triput povećavala rodiljne i roditeljske potpore (s 353 na 995 eura) koje sad iznose gotovo tisuću eura te najavio da će pravo na doplatak za djecu odsad imati sva kućanstva čiji mjesečni dohodak po članu obitelji ne prelazi 618 eura, umjesto dosadašnjih 309 eura.

Zahvaljujući tome, broj djece koje će imati pravo na doplatak udvostručuje se i podiže na 511 tisuća, rekao je premijer.

Najavio je i da će Vlada uskoro predstaviti Strategiju demografske revitalizacije za naredno desetljeće.

Poseban naglasak na djecu s teškoćama u razvoju

Premijer Plenković izvijestio je da je Vlada prije nekoliko dana u javno savjetovanje pustila Zakon o inkluzivnom dodatku te najavio da će taj dodatak biti veći od iznosa objedinjenih naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom.

- Iznos dodatka bit će veći od iznosa objedinjenih (četiri) naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu s teškoćama u razvoju, rekao je premijer.

- Obuhvatit ćemo 150 tisuća korisnika, a ukupno će se za mjeru izdvojiti 506 milijuna eura, dvostruko više nego do sada, najavio je premijer praćen stalnom bukom koju su stvarali oporbeni zastupnici nezadovoljni što je predsjedavajući Željko Reiner prekinuo njihovu namjeru da stalnim, pojedinačnim zahtjevima za stankama od 10 minuta, 'razvlače' vrijeme do premijerova izlaganja.

'Cilj nam je da sve škole prijeđu na rad u jednoj smjeni'

Premijer je rekao kako je Vlada među svoje zadaće 'upisala' i prelazak svih škola na rad u jednoj smjeni, te još već obuhvat djece vrtićima.

- Do 2026. želimo da najmanje devetero od desetero djece ima svoje mjesto u vrtiću te ćemo ulaganjima u izgradnju i opremanje vrtića osigurati dodatnih 39 tisuća mjesta, rekao je Plenković.

- Do kraja prošle godine uložili smo 265 milijuna eura u izgradnju ili obnovu čak 498 vrtića, rekao je premijer praćen glasnim lupanjem oporbe po klupama.

Premijer, koji se nije dao omesti oporbenom bukom, poručio je i kako je Vladin prioritet u sustavu osnovnog obrazovanja prelazak svih škola na rad u jednoj smjeni za što je iz više izvora (EU) osigurana milijarda i pol eura.

U kojem će to roku biti, nije precizirao.

Ističući kako su reforma obrazovanja i razvoj ljudskih potencijala ključan element razvoja Hrvatske, izvijestio je kako su ukupna izdvajanja za znanost i obrazovanje povećana za 85 posto, odnosno za 1,6 milijardi eura.

Smanjenje javnog duga

Uz konstantno ometanje i buku koju su prosvjedujući protiv načina vođenja sjednice stvarali oporbeni zastupnici, Plenković je istaknuo da je BDP po stanovniku porastao s razine od 62 posto prosjekla EU-a prije sedam godina na 73 posto koliko je sada.

Tijekom tog razdoblja po njegovim riječima smanjeni su porezi, kao i udio javnog duga u BDP-u i proračunski deficit.

Javni dug je, podsjetio je, 2016. godine bio na razini 80 posto BDP-a, a procjenjuje se da će ove godine pasti na 60,7 posto.

Hrvatska je po prvi puta, kako je rekao, ušla među 38 zemalja u kategoriji naprednih gospodarstva prema kriterijima MMF-a, a uz Grčku je jedina zemlja kojoj su za vrijeme kriza izazvanih COVID-om i ratom u Ukrajini sve tri najvažnije rejting agencije povećale rejting na korak do najvišega.

- Hrvatska je na 12. mjestu među 193 država po ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, dodao je Plenković.

Spomenuo je pet krugova porezne reforme u što je uloženo 1,3 milijarde eura pri čemu je porez na dobit za više od 90 posto poduzetnika smanjen s 20 na deset posto, a smanjene su i stope poreza na dodanu vrijednost za neke proizvode kao i stope poreza na dohodak.

- Vlada je provela šest paketa pomoći građanima i gospodarstvu ukupno vrijednih 7,2 milijarde eura, rekao je.

Uvođenje eura "nije" povećalo inflaciju

Uvođenje eura po njegovim riječima nije povećalo inflaciju, o čemu govore njezine više stope u zemljama EU-a srednje i istočne Europe u kojima euro nije službena valuta.

Pohvalio se da je u proteklih sedam godina broj zaposlenih porastao za 265 tisuća, a stopa zaposlenosti porasla je sa 61,4 na rekordnih 71,2 posto. Istodobno, kako je rekao, stopa nezaposlenosti je pala 12,3 na 5,4 posto i najniža je od 1989. godine.

Premijer očekuje rast plaća kao rezultat najnovijeg kruga porezne reforme i to doprinosom jedinica lokalne samouprave ukidanjem ili smanjenjem prireza. Kaže da za to ima dovoljno financijskog prostora.

Kaže i da je vlada planirala prosječnu plaću u 2024. od 1.008 eura, a da je taj prag dosegla medijalna neto plaća, koja je u kolovozu iznosi 1004 eura.

- Prosječna plaća porasla je u našem mandatu za 55 posto, sa 749 na 1.163 eura, što je povećanje od 414 eura, rekao je Plenković, dok je minimalna neto plaća porasla za 69 posto, s 331 na 560 eura. Najavio je da će vlada ovaj tjedan minimalac podići sa 700 na 840 eura bruto, što je oko 672 eura neto.

Unatoč visokoj inflaciji, zahvaljujući bržem rastu plaća kupovna moć je porasla za 20 posto, tvrdi premijer, kao i to da je u sedam godina rada njegove vlade povećan broj otvorenih i aktivnih obrtnika.

Povećanje energetskih kapaciteta

Hrvatska je po njegovim riječima u plusu od 12 milijardi eura kada se usporede njezine upate i isplate iz EU-ove blagajne u desetgodišnjem razdoblju članstva.

Kada je riječ o turizmu, rekao je da su prihodi od stranih turista u 2016. godini bili 8,6, a 2022. godine 13,1 milijardu eura. Za poljoprivredu kaže da je cilj samodostatnost u proizvodnji hrane, a planira se i okrupljavanje 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta do kraja 2025. godine.

Govoreći o afričkoj svinjskoj kugi, ustvrdio da će država snažno stati iza uzgajivača svinja, pri čemu su dosadašnji paketi pomoći vrijedni 30 milijuna eura.

U energetici želimo, kako je rekao, biti čvorište ovoga dijela Europe, uz bitnu ulogu LNG terminala na Krku i povećanja njegova kapaciteta.

Od prometnih projekata, u ostalo je nabrojao izgradnju pelješkog mosta, dovršetak cestovnog koridora 5C kroz Slavoniju i Baranju te radove na dovršetku autoceste Zagreb-Sisak do Uskrsa iduće godine kao i planove za treću autocestovnu traku od Zagreba do Karlovca kao i na zagrebačkoj obilaznici.

Tu su i završetak istarskog ipsilona i Tunela Učka, ceste D403 u Rijeci, ceste Križišće - Žuta Lokva preko Senja, kao i nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku. Gradi se i splitska obilaznica, a potpisan je i ugovor za tunel Kozjak.

Najavio je snažne investicije u željeznicu, od šest milijardi eura.

Hrvatska od EU-a ' zaradila' 12 milijardi eura, za 10 godina stiže njezin standard

Ukupna neto dobit Hrvatske od članstva u Europskoj uniji iznosi 12 milijardi eura, a cilj je da u idućih deset godina dostigne prosjek njezina standarda, rekao je premijer.

Plenković je rekao kako je vlada konkretno ostvarila mnogo toga, no da preostaje još puno posla kako bismo za deset godina dosegli prosjek Europske unije. Tome će pripomoći i oko 25 milijardi eura europskih sredstava koje Hrvatska ima na raspolaganju u narednom desetljeću.

Prosječna stopa hrvatskog gospodarskog rasta u protekle tri godine trebala doseći 76 posto, što Hrvatsku stavlja na visoko treće mjesto u EU-u, iza Irske i Malte, nastavio je premijer.

Naglasio je kako je Hrvatska danas uvažena članica međunarodne zajednice, ponovivši kako je dio uskog kruga 16 država koje su istodobno članice NATO-a, EU-a, Schengena i europodručja.

Preostaje joj članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje slijedi u narednim godinama. 

Hrvatska visoko na listi zemalja održivog razvoja

Vlada Hrvatsku želi pozicionirati i kao regionalno energetsko čvorište, širenjem kapaciteta LNG terminala u Omišlju na 6,1 milijardi kubika plina, čime se zemlja strateški pozicionira kamo pripada, rekao je Plenković.

Istaknuo je da je vlada izgradila taj terminal nakon 40 godina rasprava te da bi Hrvatska danas uvelike ovisila o ruskom plinu i bila u teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi i izvan eurozone da se to nije učinilo.

Vlada s Austrijom, Slovenijom i Bavarskom planira graditi plinovod od terminala u Omišlju do te njemačke savezne države.

Paralelno Hrvatska radi na zelenoj tranziciji. Plenković je u Saboru rekao da je Hrvatska na 12. mjestu od 193 članica po ispunjavanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Premijer je govorio kako je Hrvatskoj strateški važnos prosperitetno, demokratsko i stabilno susjedstvo koje dijeli iste europske vrijednosti. Pritom je izdvojio Bosnu i Hercegovinu koju je pozvao na što skorije ispunjavanje reformi kako bi otvorila pristupne pregovore o članstvu u EU-u.

Pozvao je i da ta zemlja, iz koju stiže velika većina ilegalnih migranata, potpiše sporazum s Frontexom, graničnom agencijom EU-a.

Naglasio je kako se Hrvatska protivi gradnji žica i ograda na granicama koje nisu djelotvorne.

Potrebno je jačati suradnju između država članica, pokazati solidarnost i rješavati problem na izvoru, kazao je. 

Protiv gradnje žice i ograda

- Zahvaljujući njihovom angažmanu spriječen je mnogo veći broj nezakonitih prelazaka. U tom kontekstu, Hrvatska se protivi gradnji žice i ograda koje nisu djelotvorne, već je potrebno jačati suradnju između država članica, pokazati solidarnost te rješavati problem na izvoru, rekao je premijer o hrvatskoj policiji.

Nije zaboravio ni hrvatske branitelje najavivši da će se novim izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima prvi put u 20 godina povećati invalidnine hrvatskih ratnih vojnih invalida i zaokružiti proces proširenja opsega prava za mirovine ratnih vojnih invalida Hrvatskoga vijeća obrane. Poručio je i kako će nastaviti intenzivno i predano raditi na pronalasku 1803 nestala branitelja i civila, te da neće odustati ni od procesuiranja ratnih zločina koji ne zastarijevaju.

Spomenuo je i reorganizaciji procesa obnove u cilju ubrzavanja i pojednostavljivanja postupak te poboljšanja modela samoobnove.

- Vjerujem da će naše iskustvo obnove i korištenja sredstava Fonda solidarnosti biti dragocjeno za sve ostale članice koje se nađu u ovakvim neželjenim situacijama, rekao je.

Premijerov jednosatni govor oporba je popratila neprestanim lupanjem po klupama, stvarajući nesnosnu buku.

No, vladajući su im odgovorili dugotrajnim pljeskom kojim su ispratili premijerov govor.

- Čestitam ovim lupetalima koji su pokazali što je primitivizam u Saboru, zaključio je premijer.

Lupanje po saborskim klupama

Lupanjem po klupama, saborska je oporba nastojala prekinuti Godišnje izvješće Vlade koje podnosi premijer, nezadovoljna što je predsjedavajući Željko Reiner prekinuo njenu namjeru da stalnim zahtjevima za stankama 'razvuče', vrijeme do premijerova izvješća.

- Kolega je zakasnio, znam da su htjeli izvesti show, ali ste zakasnili, pa sam dao riječ premijeru, rekao je Reiner nekome od zastupnika u dvorani, dok se miješao zvuk zastupničkog lupanja, s premijerovim izlaganjem i dovikivanjem iz klupa.

- Ponašajmo se demokratično, vaša opstrukcija nema smisla, lupanjem po klupama nećete ništa postići, rekao je Reiner oporbi, no ona je nastavila sa lupanjem i dovikivanjem, a premijer sa svojim izvješćem, praćen nikad viđenim prizorima u sabornici u 30 i nešto godina modernog parlamentarizma.

Sukob oporbe i vladajućih

- Destrukcija i defetizam slika je hrvatske oporbe, rekao je Josip Borić (HDZ), no oporba HDZ-u i premijeru nije ostala dužna.

- Iskreno smo zabrinuti što se dogodilo s premijerom možda je u međuvremenu uhićen, možda bježi u Austriju poput bivšeg premijera Sanadera, kazala je Marija Selak Raspudić (Most).

- To što premijer nije u sabornici, pokazuje njegov odnos prema Saboru, dodao je Suverenist Marijan Pavliček, na što je Selak Raspudić dometnula da je dobro da se premijer nije pojavio, jer sada javnost vidi da je njegov ego veći od Sabora.

Mostovci mu poručuju da bi za Hrvatsku bilo najbolje da se nikad više ne vrati, dometnula je, pitajući se i je li premijer shvatio da je vrijeme za nove izbore.

'Sezonu' zahtjeva za stankom otvorio je Peđa Grbin (SDP) koji je procijenio da će zastupnici danas od premijera slušati bajku koja se može svesti na priču o dvije Hrvatske, jednu koja je stvarna, a druga onu koju premijer vidi kroz svoje ružičaste naočale, a svi ostali iz HDZ-a ne žele mu reći da to ne postoji.

Đakić: Baš je zanimljivo da Grbin zna što će premijer reći

Grbin je prognozirao da će premijer u Godišnjem izvješću govoriti samo o uspjesima, a da se neće čuti da je u sedma godina njegova mandata rast plaća bio dva i pol puta sporiji od rasta državnog proračun, da je inflacija u tih sedam godina bila veliki 30 posto.

- Baš je zanimljivo da Grbin unaprijed zna što će premijer reći, uzvratio je Josip Đakić (HDZ), a Nikola Mažar dodao kako bi oporbeni igrokaz mogao trajati sat do sat i pol, što znači da će premijer tek iza 13 sati dobiti priliku govoriti o radu Vlade u proteklom razdoblju i planovima za novo.

- Pokazujete da postoje dvije Hrvatske, jednu destrukcijsku i onu koja radi, rekao je Mažar.

Sabor: Tko je kriv za današnji razvoj događaja?

Saborska pozicija i opozicija u utorak je izmijenila seriju optužbi o tome tko je kriv za današnji razvoj događaja kada je oporba jednosatni premijerov govor o 'stanju države i nacije' popratila snažnim lupanjem po klupama.

Oporba prostom upire u HDZ i predsjedavajućeg Željka Reinera, prozivajući ga da je oporbenu reakciju izazvao time što nakon jedne od stanki nije dao riječ Marijanu Pavličeku (HS), nego premijeru.

- Vodili ste sjednicu kao šef HDZ-ova kluba, ne potpredsjednik Sabora, prozvalo ga je više oporbenih zastupnika, među njima i Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati).

Svašta smo se nagledali, ali to da premijer dođe za govornicu i oduzme redoslijed zastupniku, to još nismo vidjeli, to sve govori o stanju uma HDZ-a i o panici u kojoj jeste, rekla je HDZ-ovcima Sandra Benčić.

- Ono što radi opozicija, je jedino što može u ovom trenutku, a nama se ne da govorimo, to je kraj demokracije, izjavio je Krešo Beljak.

Reiner njihove optužbe rezolutno odbacuje.

- Ne dati nekome da govori, bilo iz oporbe ili iz vlasti, je nedemokratično, a dio oporbe nije dozvolio premijeru da govori, iako je izvješće morao podnijeti, uzvratio im je.