Premijerovo izvješće: Hrvatskoj smo osigurali stabilnost i jasan smjer razvoja

Premijer Andrej Plenković poručio je u Saboru, podnoseći godišnje izvješće o radu Vlade, da se njegova Vlada tijekom tri mandata i u najtežim okolnostima potvrdila kao, kako je rekao, sidro političke stabilnosti. Istaknuo je da je donosila odgovorne odluke, štitila građane i gospodarstvo te provodila reforme.

Godišnje izvješće o radu Vlade podijelio je u tri cjeline, odnosno tri glavne zadaće: jačanje gospodarstva u neizvjesnim okolnostima, izgradnju otpornijeg društva i snažnijih institucija te učvršćivanje suverenosti i sigurnosti građana.

Deset godina kontinuiteta donijelo je stabilnost

Plenković je podsjetio da će se idućeg tjedna navršiti deset godina otkako je njegova prva Vlada dobila povjerenje Hrvatskog sabora.

– Tih deset godina kontinuiteta omogućilo nam je da Hrvatskoj, i u najzahtjevnijim okolnostima, osiguramo političku stabilnost i jasan smjer razvoja, rekao je.

Zahvalio je građanima što su HDZ-u tri puta zaredom dali povjerenje na parlamentarnim izborima, istaknuvši da ostvareni rezultati Vladu obvezuju na daljnji napredak. Govoreći o međunarodnim okolnostima, naveo je ratove, gospodarske poremećaje i politička previranja koja utječu na hrvatsku sigurnost, gospodarstvo i svakodnevni život građana.

– Takve okolnosti traže ozbiljnost, iskustvo i sposobnost donošenja odluka, poručio je.

Ustvrdio je da se Vlada upravo u takvim okolnostima, uz potporu parlamentarne većine, potvrdila kao „sidro političke stabilnosti”, štiteći građane i gospodarstvo te provodeći reforme.

Hrvatski rast iznad prosjeka europodručja

Premijer je kao jedan od pokazatelja uspješnosti Vlade izdvojio gospodarski rast, pozivajući se na najnovije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda.

– Hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka EU-a. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, rast europodručja za ovu godinu je 1,1 %, a hrvatski rast projiciraju na 2,2 %. Za iduću godinu projiciran je na 2,3 % i time bismo bili peta zemlja po rastu u europodručju, rekao je Plenković.

Naglasio je da gospodarski rast treba pretočiti u konkretno poboljšanje životnog standarda.

– Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetniji život građana u svim krajevima Hrvatske, istaknuo je.

Hrvatski BDP prvi će put premašiti 100 milijardi eura

Podnoseći izvješće o stanju nacije u Saboru, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u utorak da će hrvatski BDP ove godine prvi put premašiti 100 milijardi eura, dodavši kako je Hrvatska u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Europske unije. Naglasio je kako će nominalno biti više nego dvostruko veći nego prije deset godina, kada je iznosio 47 milijardi eura.

- Prema procjenama Europske komisije, Hrvatska je u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Unije, naveo je. 

Premijer je istaknuo kako približavanje prosječnom životnom standardu Europske unije stvara bolje uvjete za ostanak mladih u Hrvatskoj, rješavanje stambenog pitanja i zasnivanje obitelji, ali i za povratak naših iseljenika. 

Dodao je kako je u pet godina smanjen omjer javnog duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodova, uz očekivanje da će javni dug iznositi oko 55,5 posto BDP-a.

Od ulaska u EU RH iz europskog proračuna u plusu gotovo 22 mlrd eura

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je Hrvatska u plusu iz europskog proračuna od ulaska u EU za gotovo 22 milijarde eura, najavivši da će se ovaj tjedan na sastanku Europskog vijeća u raspravi o Višegodišnjem financijskom okviru od 2028. do 2034. godine nastaviti zalagati za hrvatske prioritete. 

Hrvatska je u potpunosti i u roku ispunila 404 od 406 pokazatelja, odnosno 99,5 posto iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a preostala dva pokazatelja, koji su ispunjeni djelomično, dovršavamo, izvijestio je među ostalim Plenković podnoseći u Saboru godišnje izvješće o radu Vlade u trećoj godini mandata.

Naveo je i da je od gotovo 10 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju, dosad isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekuje se isplata preostalih do 2,7 milijardi eura. Tako je od ulaska u EU Hrvatska u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna u plusu za gotovo 22 milijarde eura, istaknuo je te dodao da će ovaj tjedan na sastanku Europskog vijeća s drugim europskim liderima raspravljati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

- Na temelju pregovaračke kutije, nove u subotu objavljene od irskog predsjedništva, nastavit ćemo se zalagati za hrvatske prioritete, osobito za očuvanje sredstava za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo, ali i za financiranje novih izazova pred Europom. Prema sadašnjim izračunima, taj je prijedlog za Hrvatsku financijski povoljniji od početnog prijedloga Europske komisije iz srpnja prošle godine, jer predviđa više sredstava za naše nacionalne i regionalne prioritete, poručio je.

Na autocestama u 2027. naplata cestarina bez zaustavljanja

Osvrnuvši se na energetiku, konstatirao je da se odluka o izgradnji LNG terminala na Krku pokazala strateški ispravnom jer smo u plinskoj krizi imali dovoljno plina za sebe i za susjede. Kapacitet terminala, podsjetio je, povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime Hrvatska postaje energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.

Između ostalog, naveo je i da se u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću priprema korištenje geotermalne energije za grijanje, za što su potpisani ugovori ukupno vrijedni 86 milijuna eura, a usvojen je i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući i male modularne reaktore.

Govoreći o prometnoj infrastrukturi, kazao je da se do kraja godine planira dovršiti posljednja dionica istarskog ipsilona do čvora Matulji, priprema se i izgradnja istarskog X-a, nastavlja se graditi autocesta prema Dubrovniku, brze ceste prema Požegi, Virovitici i Koprivnici te cesta od Splita prema Omišu, a počela je i gradnja dionica autoceste Križišće Žuta Lokva. Radi se i na novom ulazu u Split tunel Kozjak je probijen. Naveo je i da se obnavlja zagrebačka obilaznica, a u pripremi je i treći trak autoceste Zagreb Karlovac, vrijedan 250 milijuna eura.

- Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja. U željezničku infrastrukturu planiramo uložiti šest milijardi eura, najavio je, podsjetivši da je prije dva tjedna s indijskom tvrtkom Afcons potpisan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo Novska, vrijedan 900 milijuna eura, kojim će se dovršiti dvokolosiječnu prugu kroz Hrvatsku, od slovenske do srbijanske granice.

Do kraja godine novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Osvrnuo se i na još jednu rekordnu turističku godinu, navevši da je u razdoblju od siječnja do kraja rujna ostvareno 20,1 milijun turističkih dolazaka i 105 milijuna noćenja, a vrijednost fiskaliziranih računa bila je viša od sedam milijardi eura, odnosno 18 posto veća nego lani.

- Cilj nam je razvoj cjelogodišnjeg turizma. Budući rast sve više mora počivati na kvaliteti ponude, većoj vrijednosti i ravnomjernijoj raspodjeli turističkog prometa tijekom godine. Naš je cilj i zaustaviti neodrživi rast apartmanizacije te istodobno pridonijeti priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama, što je važno za mlade i obitelji, kazao je premijer te najavio do kraja godine novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.

Rekao je i da se nastavlja ulagati u jačanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene samodostatnosti. Pritom je istaknuo da je iz prijašnjeg Programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima isplaćeno 3,2 milijarde eura, a iz novog Strateškog plana dosad 1,7 od 3,8 milijardi eura.

- Naš je cilj gospodarstvo koje stvara veću vrijednost, otvara kvalitetnija radna mjesta i povećava životni standard", zaključio je Plenković dio posvećen gospodarstvu.

"Riješit ćemo problem sanacije otpada u Gospiću"

Za kvalitetnu zelenu tranziciju u Hrvatskoj nužno je dodatno unaprijediti sustav gospodarenja otpadom, kazao je premijer Andrej Plenković u utorak u Saboru te naglasio da će Vlada riješiti problem sanacije otpada u Gospiću. 

- U radu su centri za gospodarenje otpadom Marišćina, Kaštijun, Biljane Donje i, odnedavno, i Babina Gora, a u izgradnji Piškornica, Lučino Razdolje i Lećevica, naveo je Plenković. Dodao je kako su u pripremi Orlovnjak, Šagulje i Zagreb. 

Uoči popodnevne rasprave o opozivu Vlade, što predlaže SDP uz podršku 54 zastupnika, a zbog situacije s ilegalnim odlagalištem opasnog otpada u Lici, premijer je naglasio kako Vlada provodi sanacije "crnih točaka" i odlagališta.

- Kao što smo riješili otpadnu trosku u Biljanima Donjim i problem baliranog otpada u Varaždinu, tako ćemo riješiti i problem sanacije otpada u Gospiću koji smo uvrstili u Plan gospodarenja otpadom uz Samobor, Poznanovec, Benkovac, Lovinac i Pazin, rekao je. 

Plenković je poručio kako je cilj Vlade zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, provesti sanaciju i pojačati nadzor primjenom novog Zakona o gospodarenju otpadom.