Preminuo Ivan Zvonimir Čičak

Nekadašnji politički disident i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivan Zvonimir Čičak umro je u srijedu u 78. godini života, potvrđeno je iz kruga bliskog obitelji.

Rodio se 1947. godine u Zagrebu, kao četvrto od petero djece. Osnovnu školu završio je u Zagrebu, a već kao maturant prvi je put uhapšen i saslušavan od jugoslavenske komunističke tajne policije zbog 'aktivnosti u podzemnim katoličkim krugovima', navodi se u njegovoj biografiji na stranicama HHO-a. U nedostatku dokaza, postupak protiv njega je obustavljen, no isključen je iz gimnazije te mu je zabranjen nastavak školovanja u bilo kojoj od srednjih škola. Razlog takve kazne bila je njegova školska zadaća na temu "Nad razastrtom kartom moje domovine" u kojoj je kao svoju domovinu naveo Hrvatsku, a ne Jugoslaviju.

Nakon tzv. Brionskog plenuma SKJ, na kojem je osuđena frakcija Aleksandra Rankovića Čičak podnosi tužbu Vrhovnom sudu Hrvatske zbog kršenja građanskih i ustavnih prava nakon čega mu je omogućen nastavak školovanja. 1967. upisuje Pravni i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i aktivno se uključuje u opoziciona studentska gibanja. U jesen 1968. okuplja i organizira jaku grupu studenata na Filozofskom fakultetu, a ubrzo dolazi u sukob sa službenom politikom Komunističke partije.

U prosincu 1969. osvaja prvu nagradu na natjecanju u govorništvu organiziranom na Sveučilištu. Zbog oratorskih sposobnosti, londonski ga The Economist naziva zagrebačkim Ciceronom.

U vrijeme Hrvatskog proljeća na sveučilišnoj skupštini 21. studenoga 1971. izabran je za studenta prorektora. Pod optužbom da je hrvatski nacionalist, u prosincu 1971. tadašnje jugoslavenske vlasti su uhitile Čička i druge studentske vođe. U montiranom sudskom procesu osuđen je na tri godine zatvora, od čega je 18 mjeseci proveo u Đorđićevoj, a ostatak u Lepoglavi, gdje je devet mjeseci bio u samici.

Po izlasku iz zatvora, na Staru godinu 1974., poslan je na jednogodišnje odsluženje vojnog roka u Požarevac, u Srbiju, a po povratku iz vojske, apsolvirao je filozofiju i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Kako nije mogao naći posao najprije radi kao akviziter i prodaje knjige, a potom pokreće vlastiti biznis i otvara radionicu za izradu kožne galanterije. U braku sa suprugom Marijom dobio je petero djece.

U studenome 1987. policija ga ponovno hapsi, zbog navodne utaje poreza, no nakon dva mjeseca zatvora pušten je na slobodu.

Na početku političkih gibanja označenim padom Berlinskog zida, sa skupinom intelektualaca osniva nevladinu organizaciju za ljudska prava Društvo za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Istovremeno radi na obnovi Hrvatske seljačke stranke (HSS). Čičak je najprije potpredsjednik, a potom i predsjednik te stranke s kojom na prve višestranačke izbore izlazi zajedno s Tuđmanovim HDZ-om. Smatrajući da politika HDZ-a nije dobra za Hrvatsku ubrzo se sukobio s Tuđmanom te se etablirao kao njegov žestoki kritičar.

Godine 1993. postaje predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), na tom položaju iduća dva desetljeća ostaje vidljiv u javnosti, makar je u jednom trenutku dao ostavku.

Nakon izbora 2004. godine Čičak je izabran za člana Odbora za ljudska prava Hrvatskog sabora, bio je aktivan i u Novinarskom društvu, a za svoj je rad dobio niz nagrada i priznanja. 

Sućut predsjednika Vlade Andreja Plenkovića 

Premijer Andrej Plenković uputio je sućut u povodu smrti hrvatskog političkog zatvorenika, političara, publicista i predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora Ivana Zvonimira Čička podsjetivši da je sudjelovao u svim važnijim razdobljima suvremene hrvatske povijesti.

Plenković je istaknuo da smo izgubili čovjeka koji je svojim radom i angažmanom ostavio trag u hrvatskom društvu, jer je sudjelovao u svim važnijim razdobljima suvremene hrvatske povijesti, a zbog iskazane ljubavi prema domovini bio je proganjan od rane mladosti.

Kao student, tijekom Hrvatskog proljeća, zalagao se za demokraciju i ravnopravniji položaj Hrvatske.

Tadašnje komunističke vlasti osudile su ga, pod optužbom da je hrvatski nacionalist, u montiranom sudskom postupku, na višegodišnju robiju.

Hrvatski političar, publicist i nekadašnji politički disident bio je aktivan i u stvaranju i razvoju hrvatskog višestranačja te je dva desetljeća bio na čelu Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), podsjeća premijer.

Navodi kako je s Ivanom Zvonimirom Čičkom imao prilike surađivati kao predsjednik Vlade, te još kao zastupnik u Europskom parlamentu, na jačanju veza s hrvatskim iseljeništvom i njegovanju kulture sjećanja na žrtve totalitarnih režima.

Čičak je dobitnik ugledne Kreiskyjeve nagrade za ljudska prava te je odlikovan za izniman doprinos neovisnosti Republike Hrvatske.

"U ovim teškim trenucima za vašu obitelj, uime Vlade i osobno, upućujem vam izraze iskrene sućuti i dubokog poštovanja, stoji u premijerovom izrazu sućuti obitelji Čičak.

Jandroković: Ivan Zvonimir Čičak bio je domoljub i kad je to bilo opasno

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je sućut obitelji:

"Poštovana obitelji Čičak,

uime Hrvatskoga sabora te u svoje osobno ime, izražavam vam iskrenu sućut u povodu odlaska gospodina Ivana Zvonimira Čička.

Društveno i politički angažiran još od studentskih dana, hrvatski političar i publicist Ivan Zvonimir Čičak bio je među onim pojedincima koji nisu mogli pasivno promatrati politički kovitlac koji se oko njih odvija. Domoljublje i privrženost Hrvatskoj iskazivao je u vremenima kada je to bilo opasno po vlastitu slobodu, zbog čega je tri godine proveo u zatvoru te kasnije, kao politički disident, proživljavao mnoge teške godine u komunističkom režimu bivše države.

Pamtimo ga i kao jednog od začetnika obnove rada Hrvatske seljačke stranke, čiji je potpredsjednik i predsjednik bio u prvim godinama hrvatske samostalnosti. Osobito važno mjesto u svom javnom angažmanu posvetio je u području zaštite ljudskih prava, još od osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, a kasnije i kao predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, kroz dva dugogodišnja razdoblja.

Gospodin Čičak nikad se nije bojao jasno artikulirati i snažno zagovarati vlastitu viziju hrvatskoga društva. Siguran sam da će se njegove političke ostavštine i društvenog angažmana s uvažavanjem sjećati svi koji prate ili su aktivno uključeni u politički život u Hrvatskoj.

Poštovana obitelji, u ovim vam teškim trenucima primite još jednom izraze moje duboke sućuti."